Libela.org

13/12/2024

Ispred nas je vikend u kojem nas očekuju dodjele nagrada za osobe koje promiču rodnu ravnopravnost, tribine na kojima se razgovara o temama koje utječu na rodnu ravnopravnost u našoj zemlji i na manjinske skupine, kao i događanja koja slave ljudska prava.
📍Stoga smo vam pripremile kratki vodič što posjetiti ovaj vikend!
Homo, fešta
Zbeletron
Udruga PaRiter
Centar za mirovne studije
Klub Močvara

Ispred nas je vikend u kojem nas očekuju dodjele nagrada za osobe koje promiču rodnu ravnopravnost, tribine na kojima se razgovara o temama koje utječu na rodnu ravnopravnost u našoj zemlji i na manjinske skupine, kao i događanja koja slave ljudska prava. Stoga smo vam pripremile kratki vodič ...

12/12/2024

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Otvorenom je gostovala Margareta Mađerić. O pitanju sigurnih kuća u našoj zemlji je rekla: „Tako je. 26 sigurnih kuća diljem Republike Hrvatske. Ima dovoljno mjesta. Mi stalno pratimo popunjenost. Ona je sad, evo, u ovom trenutku, nešto manje ispod 50 posto. Tijekom godine imamo popunjenost otprilike oko 60 posto. Nije se ni u jednom trenutku dogodilo da, ukoliko je trebalo mjesta za žrtvu obiteljskog nasilja, da ona nije smještena u sklonište.“
📍Možemo zaključiti da Hrvatska raspolaže s dostatnim kapacitetima smještaja za žene žrtve nasilja na razini cijele zemlje, kao i da se popunjenost skloništa na razini godine kreće između 50 i 60 posto. U tom smislu su izjave Margarete Mađerić točne.
📍Ipak, događa se da su skloništa u pojedinim županijama popunjena i da im nedostaje kapaciteta za smještaj svih žrtva obiteljskog nasilja u potrebi za skloništem. U tom slučaju žrtve se smještaju u skloništa u drugim dijelovima Hrvatske, u kojima ima mjesta. Iznimka su situacije u kojima je sigurnost žrtve obiteljskog nasilja ugrožena. U tom se slučaju žrtva odmah smješta u drugi dio zemlje, u odnosu na mjesto iz kojeg dolazi.

Možemo zaključiti da se popunjenost na razini svih skloništa u zemlji, njih 26, kreće između 50 i 60 posto, ovisno o trenutku izvještavanja o popunjenosti.

11/12/2024

Lupa - portal donosi izvještaj s debate u kojoj su sudjelovale predsjedničke kandidatkinje Ivana Kekin i Marija Selak Raspudić.
📍Središnja tema su bile dezinformacije, pri čemu su kandidatkinje dale i primjere u kojima su same bile izložene manipulacijama. Selak Raspudić je navela video iz kampanje prisutne protukandidatkinje Kekin u kojem smatra da se manipuliralo prikazom nje, a Kekin je spomenula video u kojem se tvrdi da ima skrivenu vilu u Istri, o čemu je pisao i Faktograf.

Pratite tekstove u sklopu projekta "Baza izbornih činjenica" u kojem se s kolegama/icama s Faktograf.hr i Lupiga.com bavimo dezinformacijama u predizbornim kampanjama za predsjednika/cu:
https://libela.org/u-fokusu/baza-izbornih-cinjenica/

Predsjedničke kandidatkinje stranke Možemo! Ivana Kekin i nezavisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić govorile su u ponedjeljak na debati pred oko 250 studenata i studentica političkih znanosti. Na debatu su pozvani svi kandidati za predsjednika koje podržavaju političke stran...

09/12/2024

Ženski svijet bio je mjesečnik podržan od strane Komunističke partije Hrvatske, koji je izlazio dvije godine u kasnom međuratnom periodu, od 1939. do 1941. godine. Naša Jelena je izdvojila i analizirala četiri članka iz 1940. godine koji su obrađivali temu reproduktivnog rada zbog toga što raspravljaju različite kombinacije radnih odnosa.
📍Prvi članak tematizira plaćeni rad radnice u tvornici dok istovremeno naglašava njezin neplaćeni rad kod kuće. Drugi članak pokriva sve poslove koje obavlja žena na selu, uključujući i njezin neplaćeni reproduktivni rad. Treći se bavi problemima domaćica iz redova radničke klase i njihovog neplaćenog rada, a četvrti članak problematizira kršenja radnih prava plaćenih radnica u kućanstvu. U svim je člancima reproduktivni rad jasno shvaćen kao težak rad.
📍Pitanje reproduktivnog rada nastavilo je biti važno i nakon međuratnog perioda, a izuzetno je važno i za feminizam i lijeve pokrete danas. Kako se vrednuje i doživljava te na koje se načine pokušava rasteretiti (i dalje većinom) žene tog posla, ostaju mjesta prijepora unutar različitih feminističkih pravaca.

Kako da pristupimo radnici u tvornici, ženi na selu, nezaposlenoj domaćici i supruzi radnika te kućnoj pomoćnici i približimo im važnost zajedničke borbe?

08/12/2024

Dijana piše o body hororu Supstanca francuske redateljice Coralie Fargeat.
📍Na tragu recentnijih feminističkih body horora poput Titane, Supstanca ključne motive podžanra – propadanje i mutacije tijela kao rezultata znanstvene ili medicinske intervencije, koristi kako bi razvila pristupačnu, no slojevitu kritiku hipersenzorne alijenacije, društvene tendencije demonizacije starenja (pogotovo žena koje stare) te nemogućih standarda ljepote i ekstremnih rješenja za njihovo dostizanje.
📍 Sveprisutni motivi hrane, doslovnog i simboličkog prejedanja i izjedanja u kritičkim su analizama Supstance pali u drugi plan. No, upravo hrana, uz groteskne tjelesne modifikacije, zauzima centralnu ulogu u proizvodnji osjećaja gađenja i jeze.

Supstanca razvija pristupačnu, no slojevitu kritiku hipersenzorne alijenacije, društvene tendencije demonizacije starenja (pogotovo žena koje stare) te nemogućih standarda ljepote i ekstremnih rješenja za njihovo dostizanje.

06/12/2024

Antifašistički front žena (AFŽ) je osnovan na današnji dan, 1942. godine. Čitajte jedan Jelenin članak iz naše bogate arhive: "Međutim, sjećanje na AFŽ i sva njegova postignuća do moje je generacije izbrisano. Ne pamtim da se AFŽ-u u školskim udžbenicima 90-ih i 2000-tih posvećivala ikakva pažnja, osim pukog spominjanja postojanja organizacije. Ipak, unatoč brisanju iz javnog diskursa i sjećanja, u tom je trenutku povijest AFŽ-a već neko vrijeme bila preokupacija feminističkih povjesničarki, a interes za AFŽ i dalje je jak pa se o organizaciji može pronaći zanimljiva i prilično opsežna znanstvena literatura."
🔗https://libela.org/sa-stavom/vise-konja-nego-zena-ili-kako-je-afz-vracen-iz-zaborava-i-sto-s-ostalima/

05/12/2024

U procesu pripreme ovog članka brojevi ubijenih žena su se samo povećavali. Tako smo neslužbeno već na potencijalno 18 ubijenih žena ove godine.
Dinka piše o statistici koje žene ne žele biti dio, kao i o tome što je potrebno učiniti da žene prestanu biti dio te statistike.
📍U 2023. godini je vidljiva tendencija rasta sveukupnog broja kaznenih djela u odnosu na 2022. godinu, kao i omjer žrtava žena koji je i dalje značajno veći naspram žrtava muškaraca.
📍Kao vrlo zabrinjavajući trend u 2023. godini, po prvi put otkad Pravobraniteljica statistički prati pojavnost nasilja nad ženama i među bliskim osobama, bilježi se porast evidentiranih kaznenih djela koji je pretekao broj evidentiranih prekršaja.
📍Statistički podaci kao i malobrojna istraživanja i radovi, koji se baziraju na upitu što je prethodilo femicidu, pokazuju da su većinu slučajeva femicida počinili partneri ili bivši partneri i njemu obično prethodi kontinuirano zlostavljanje, seksualno ili fizičko nasilje kao i situacije u kojima žene imaju manje moći i resursa od svog partnera.
📍Za sprečavanje femicida kao krajnjeg rodnog nasilja prema osobama ženskog spola nužno je preventivno djelovanje. Za takve prevencije potrebno je donošenje konkretnih strategija koje bi ciljale na otklanjanje uzroka rodno nasilničkih obrazaca ponašanja u cjelokupnom društvu.

Većinu slučajeva femicida počinili su partneri ili bivši partneri i njemu obično prethodi kontinuirano zlostavljanje, seksualno ili fizičko nasilje kao i situacije u kojima žene imaju manje moći i resursa od svog partnera.

02/12/2024

Udruga PaRiter ovom nagradom odaje priznanje novinarkama koje su se istaknule pišući o rodno osjetljivim temama.
Svoje favoritkinje možeš nominirati još samo danas i sutra! 🏃‍♀️🏃

Nagradom "Novinarka godine" se odaje priznanje novinarkama koje su se istaknule prišući o rodno osjetljivim temama.

01/12/2024

Ako ste zaposlena majka koja žonglira između posla i obiteljskih obveza, ovim istraživanjem se žele čuti vaša iskustva!
📍“Istražujemo utjecaj digitalnih tehnologija na raspodjelu kućanskih poslova, mentalno opterećenje i usklađivanje profesionalnog i privatnog života zaposlenih majki. A identificiramo i prednosti i ograničenja povezana s korištenjem tih tehnologija”, poručuju istraživačice.

Svrha projekta je pružiti uvid u potencijale digitalnih alata za unaprijeđenje ravnoteže između privatnog i poslovnog zaposlenih majki.

29/11/2024

Narativ o opasnostima „rodne ideologije“ dominirao je predizbornom kampanjom. Čak je bio i ojačan širim, europskim kontekstom. Pritom je zanimljivo primijetiti razvoj narativa u kojem „rodna ideologija“ predstavlja ekonomsku ugrozu.
📍 Kakva nas dinamika očekuje na nadolazećim izborima za Predsjednika ili Predsjednicu Republike Hrvatske, ostaje nam popratiti.

Narativ o opasnostima „rodne ideologije“ dominirao je predizbornom kampanjom. Čak je bio i ojačan širim, europskim kontekstom.

27/11/2024

CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i PSTaboo vas pozivaju da se uključite u prvo istraživanje na temu utjecaja menstruacije i (peri)menopauze na radnom mjestu!
📍Cilj je ispitati iskustva i stavove žena koje su, u posljednjih pet godina, imale simptome menstruacije ili (peri)menopauze na poslu. Ali i ispitati prakse poslodavaca po pitanju zdravlja žena.

CESI i PSTaboo vas pozivaju da se uključite u prvo istraživanje na temu utjecaja menstruacije i (peri)menopauze na radnom mjestu!

26/11/2024

Marinella je bila u Beogradu na "AWAKENING: Regional Conference on LBTIQ Women Resisting Anti-Gender Movements".
Aktivistkinje, akademkinje i saveznice iz zemalja zapadnog Balkana raspravljale su i dijelile iskustva te razvijale strategije kako se oduprijeti urušavanju ljudskih prava.
📍Rastući utjecaj antirodnih pokreta u zemljama zapadnog Balkana specifičan je za svaku zemlju. No, istovremeno je i izuzetno sličan u kontekstu ciljeva i metoda te otežava borbu za ljudska prava i rodnu ravnopravnost.
📍Teme suradnje, prijenosa informacija i strategija te zajednički rad nasuprot raslojavanju feminističkog pokreta bile su konstante održanih panela.
📍Iako su identitetske politike važan dio aktivističkog organiziranja, napomenuto je da intersekcija mora nadilaziti identitetske odrednice kao zatvorene silose. Nužno je u svoj rad uključiti i dati prostora i “drugosti”. Odnosno, koristiti sveobuhvatan pristup koji je ujedno i jedini mogući način za promjene.

Regionalna konferencija AWAKENING bila je posvećena osnaživanju otpora antirodnim narativima i pokretima te umrežavanju.

25/11/2024

[IZ ARHIVE]
Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a taj je datum izabran u spomen na dan smrti sestara Mirabal. Ove su se hrabre dominikanske žene neumorno borile protiv režima Rafaela Trujilla, koji se smatra jednim od najgorih latinoameričkih diktatora. Tu su borbu platile životom.
Više o njima nalazi čitajte ovdje:
https://libela.org/u-fokusu/deset-stvari-koje-biste-trebali-e-znati-o-sestrama-mirabal/
📍S današnjim danom započinje i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“, koja završava 10. prosinca - na Međunarodni dan ljudskih prava.

21/11/2024

Inicijativa My Voice, My Choice ima za cilj prikupiti milijun potpisa za siguran, legalan i dostupan pobačaj u Europskoj uniji. Prikupljeno je nešto više od 850 000 potpisa, a za subotu je najavljena najveća digitalna akciju za reproduktivna prava u povijesti Hrvatske za koju je potrebno oko 1000 volontera i volonterki.
O čemu se točno radi, kakva je situacija na razini EU po pitanju dostupnog i sigurnog pobačaja, kakva nas situacija čeka s ostvarivanjem prava na pobačaj u Hrvatskoj i kako svatko od nas može doprinijeti cilju inicijative - sakupljanju milijun potpisa, razgovarale smo s predstavnicama “My voice, my choice Croatia”.
📍Procjenjuje se da za više od dvadeset milijuna žena u EU, pobačaj nije dostupan. Sigurnost i dostupnost pobačaja nisu standardizirani na razini EU, nacionalna zakonodavstva se razlikuju od zemlje do zemlje. Znamo slučajeve žena iz Poljske, Irske i Italije gdje su žene umirale od sepse jer se pobačaj odbija izvršiti dok fetusu kuca srce, čak i ako je život žene ugrožen.
📍Situacija u Hrvatskoj po pitanju prava žena na izbor izrazito je zabrinjavajuća. Prepreka je svakako i stigmatizacija pobačaja i žena od ultrakonzervativnih aktera koji smatraju da je žensko tijelo pitanje njihove kontrole. Jedna od najozbiljnijih prepreka je pravo korištenja priziva savjesti u javnozdravstvenim ustanovama. Zbog toga je u nekim bolnicama pobačaj u potpunosti nedostupan ili otežano dostupan.
📍Mirela Čavajda pokazala je iznimnu hrabrost u situaciji u kojoj je odlučila javno progovoriti o svom tragičnom iskustvu zbog čega je postala simbol borbe za reproduktivnu pravdu. Ne želimo da niti jedna žena više ikad mora javno progovarati o nečemu što bi trebalo biti njena privatna stvar. Ne želimo morati biti iznimno hrabre zato što nam nije osigurana skrb, briga i zaštita. Želimo osiguranu skrb brigu i zaštitu. Kao i društvo u kojem su reproduktivna prava pitanje dostupnosti i kvalitete javnozdravstvenih usluga, a ne individualnog moralnog suda.

kakva nas situacija čeka s ostvarivanjem prava na pobačaj u Hrvatskoj razgovarale smo s predstavnicama "My voice, my choice Croatia".

20/11/2024

[Svako peto dijete je žrtva seksualnog nasilja]
CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje: "Zbog nedostatka sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u školama, mladi ne prepoznaju seksualno nasilje niti znaju kome se obratiti za pomoć i podršku ako ga dožive. Stoga pozivamo Grad Zagreb da što prije uvede sveobuhvatno seksualno obrazovanje u škole. Ono će đacima pružiti potrebna znanja i vještine za prepoznavanje rizika, traženje pomoći i razumijevanje svojih prava. Cilj je, između ostalog, podučiti nove generacije o važnosti pristanka i uspostavljanju kvalitetnih i ravnopravnih odnosa."

S ciljem osvještavanja javnosti o problemu seksualnog nasilja nad djecom i sprječavanja stigmatizacije, svake se godine 18. studenog obilježava Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Podaci Vijeća Europe pokazuju da je 1 od 5 djece žrtva nekog oblika seksualn...

19/11/2024

Korištenje riječi woke dolazi iz političkih, kulturnih ili ideoloških sukoba oko društvenih pitanja poput roda, spola i identiteta. Kako smo takvim sukobima svjedočili na gotovo svakim izborima, uključujući i ovogodišnje, a očekujemo ih i na nadolazećim predsjedničkim, Anja je pokušala objasniti što pojam woke predstavlja, kako i tko ga koristi te kako se njegova upotreba globalno raširila.
📍Izraz je sredinom 20. stoljeća bio dio afroameričkog slenga i odnosio na svijest o društvenoj nepravdi utemeljenoj na rasizmu. U javni leksik, izvan crnačkih zajednica, probija se 2014. godine. Primarno, u okviru pokreta za borbu protiv rasizma i policijskog nasilja Black Lives Matter, čiji je povod bilo policijsko ubojstvo nenaoružanog mladog Afroamerikanca. Geslo “Stay woke” (“Ostani budan/budna”) koristili su aktivisti kako bi ukazali i stali na kraj policijskom iživljavanju.
📍S vremenom se poziv na “budnost” proširio kako bi obuhvatio svijest o drugim oblicima društvene nepravde, poput rodne nejednakosti i kršenja prava LGBTIQ+ osoba.
📍Poynter, američki institut za medijske studije, pisao je o tome da je woke svuda prisutan, ali i da ga mnogi, uključujući i javne osobe koje ga koriste, ne znaju definirati. Zaključuju da definicija termina “woke” varira, ovisno o političkoj poziciji s koje se koristi.
📍Na domaćem terenu taj se termin najčešće koristi kao zamjena za “rodnu ideologiju”, još jedan konstrukt za kojim posežu oni koji se protive idejama rodne ravnopravnosti, propitivanju tradicionalnih rodnih uloga ili zagovaranju prava LGBTQ+ osoba. Najčešće ga koriste političari/ke desne orijentacije referirajući se na vidljivost i prisutnost LGBTQ+ osoba u javnosti.

Pokušat ćemo objasniti što pojam woke predstavlja, kako i tko ga koristi te kako se njegova upotreba globalno raširila.

18/11/2024

Radi se o regionalnom prikupljanju podataka o uličnom uznemiravanju. Baza će biti aplikacija Safecity putem koje će sudionici i sudionice sakupljati podatke o uličnom seksualnom uznemiravanju. Potom će ih analizirati i na kraju će osmisliti i provesti akciju u svojoj lokalnoj zajednici.
📍Online edukacija traje četiri tjedna, a održava se svakog utorka u 18 sati, četiri utorka za redom – 26. studenog te 3., 10. i 17. prosinca.
📍Poziv za sudjelovanje je otvoren za sve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji koji/e žele aktivno sudjelovati u prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama.
📍Rok za prijavu je 23. studenog do kraja dana.

Baza će biti aplikacija Safecity putem koje će sudionici i sudionice sakupljati podatke o uličnom seksualnom uznemiravanju.

16/11/2024

Marinella je razgovarala s riječkim izvedbenim Kolektiv Igralke, kojeg čine Anja Sabol, Ana Marija Brđanović, Vanda Velagić i Sendi Bakotić, povodom pet godina djelovanja i prvog Festivala Igralke.
📍Kako same kažu, spašavaju svijet predstavu po predstavu. Rade predstave na teme koje ih inicijalno žuljaju, a koje su ujedno i univerzalne. Osvrću se na probleme zajednice i okoline – kao što je siromaštvo, beskućništvo, seksualna edukacija i borba za prava žena.
📍"Sa svakim novim projektom trudimo se stvoriti uvjete za rad koji nisu (samo)eksploatacijski i u kojima možemo brinuti za sebe i druge. Podržavati se kroz rad u zajednici kada stvaramo i istražujemo, ali i kroz naše odnose u kolektivu i sa suradnicama_ima"

Riječki izvedbeni Kolektiv Igralke, kojeg čine Anja Sabol, Ana Marija Brđanović, Vanda Velagić i Sendi Bakotić puni pet godina. U istom su periodu osmislile i izvele pet predstava. Predstave “Plastika fantastika”, “Bakice”, “Crna vuna”, “Cure” i “Seksualni odgoj II: Borba”,...