30/01/2024
🌞 Pozdrav svima! 🌞
🥳 Za sve koji ne znaju, držim instrukcije klavira, u Puli za DJECU i ODRASLE.
✨ Rad sa odraslima se pokazao izuzetno produktivnim, tako da možete biti slobodni javiti se ukoliko ste zainteresirani.
➡️ Evo par ulomaka iz mog seminarskog rada na filozofiji odgoja, a tema je bila "Filozofija glazbe i njena estetika".
🎶 Zvuk je jedan od najčišćih oblika energije. Nadahnjuje nas, podiže, pomaže nam komunicirati, izraziti se, pa čak i iscijeliti na dubljoj razini. S ponovnim pronalaskom izgubljenih solfeggio frekvencija, dobili smo snažan alat za harmoniziranje duha i tijela...
🎶 Pitagora je smatrao kako u cijelom svemiru vlada red brojeva po kojemu se sve kreće i koji najvjernije izražavaju suštinu stvari i bića, osobito grupa 1, 2, 3, 4 tzv. tetraktis. Brojevi su prema Pitagorinom shvaćanju stalni i nepromjenjivi,a njihov sklad skriva svijet zvukova i harmonije. Utjecaj brojeva Pitagora vidi i u ljudskim osobinama, te otuda potječe mistika i simbolika brojeva.
Tonski sustav kod Pitagore zasnovan je na nizu čistih kvinti. On i njegovi sljedbenici su proučavajući liru, drevni grčki instrument, otkrili kako su glazbeni intervali proporcionalni dužini žice i ne ovise o njenoj apsolutnoj dužini. Postave li se jedna do druge dvije žice jednake dužine i debljine i jedna od njih podijeli na dva jednaka dijela, ona će biti točno oktavu viša nego duža žica. Nalaze li se dvije jednako zategnute žice u odnosu 3:4 onda je interval tonova između jedne i druge kvarta. Kvinta se dobije ako je odnos žica jednak 2:3. Pitagorejci su zaključili kako suština kvarte, kvinte i oktave nije žica nego broj i jedino su te intervale smatrali konsonantnima, odnosno onima koji zvuče stabilno, prijatno i ostavljaju utisak harmoničnosti, sklada i reda. Sekstu (16: 17) i tercu ( 81: 64) smatrali su disonantnima, odnosno neprijatnima i neočekivanima.
🎶 I Aristotel naglašava odgojnu ulogu glazbe. Glazbi pristupa kao važnom dijelu odgojnog programa, uz pisanje, čitanje, tjelovježbu i crtanje te se zalaže za takav oblik učenja glazbe u kojemu djeca ne samo da slušaju glazbu, nego je i sama izvode:
„Nije nepoznato kako je golema razlika u tome kako se stječu stanovita svojstva, da li tkogod sâm sudjeluje u dotičnome umijeću. Jer jedna je od nemogućnosti ili barem teškoća da budu valjani prosuditelji umijeća oni koji se sami nisu njome bavili. Istodobno djeci treba pružiti neku zabavu, i valja smatrati prikladnim (izumom) Arhitino čegrtalo, koje se daje dječici kako bi se njime zabavila te ne bi razbijala stvaripo kući, jer dijete ne može mirovati. Takvo je čegrtalo, dakle, prikladno nejačadi, dok je sâm odgoj čegrtalo odraslijoj djeci. Iz tih stvari je bjelodano kako djecu treba tako učiti glazbi da je ona i sama izvode.“ (Aristotel, 1988., 265)
🎶 U svome radu Aristotel se pita treba li se čovjek baviti glazbom radi užitka ili radi njene uloge u odgoju. Po njemu odgoj pridonosi stvaranju dostojnog i slobodnog čovjeka, a dostojno življenje moralo bi sadržavati i užitak, a ne samo ljepotu. Zato je društveno opravdano da istovremeno postoji nekoliko tipova glazbe koji zadovoljavaju različite potrebe pojedinaca ili društva (odgoj, odmor, ispunjavanje dokolice, pročišćenje).
🎶 U Rođenju tragedije Nietzsche tvrdi da postoje dvije glavne vrste umjetnosti, apolonijska i dionizijska. Apolon je bio grčki bog uzvišenog sanjanja, samo-kontrole, liječenja, općeg razuma i udaljenosti. Njegova dijametralna suprotnost, Dioniz, je bio bog vina, ekcesa, divljine, gnjeva, emocija i strasti. Opisna umjetnost dijeli iste osobine s Apolonom, dok je Nietzsche smatrao glazbu esencijom Dioniza. Inspiriran svojim zemljakom, pjesnikom Schillerom, kojeg znamo kao autora "Ode radosti" koju je Beethoven uklopio u svoju Devetu simfoniju, Nietzsche pokušava objasniti vezu između glazbe i poezije.
🎶 Iz svega priloženog daje se zaključiti da glazba ima značajnu ulogu u svim aspektima našeg života, a to su: odgoj, obrazovanje, tijelo, um, duša, gotovo sve najbitnije sastavnice čovjeka.
Ona nas gradi, hrani, umiruje, potiče i motivira. Sastavnica je našeg života i neizbježan element svega u njemu.
"Muzika je moralni zakon. Ona daje dušu univerzumu, krila umu, let mašti i šarm životu i svemu ostalom." Platon
Za sve informacije javiti se u inbox ili na 0924078486. 🙂
Isto tako, i dalje su otvorene prijave za RADIONICE OTVARANJA KREATIVNOSTI I IZRAŽAVANJA
