08/01/2025
MANUFAHI : "OPINIAUN PÚBLIKU" (Díariu ARS, 09-01-2025).
Eviksaun hodi Polémika no Problema Sosiál iha Ordementu Teritoriál Sidade Dili Dezenvolvimentu, Sé Mak Sei Sai Na’in?
Depois Timor-Leste hakat liu eventu bo’ot lubuk ida iha tinan 2024, ne’ebé nakonu ho reflesaun hanesan, komemorasaun loron restaurasaun independénsia (20 de Maiu), loron konsulta populár (30 Agusto), Simu vizita Sua Santidade Papa nian (9-11 Setembru), loron restaurasaun independénsia nasionál (28 Novembru), Loron Na’i Maksoin Moris mai mundu (25 Dezembru) no Loron Nasionál Horois sira nian (31 Dezembru).
loron hirak importante hanesan hakerek na’in nahe sai iha leten, atu hodi fila fali ita hotu ba kotu, hodi haree, loron hirak ne’e mai husi ne’ebé? Tuir loloos, ita leno-an ba loron bo’ot no vizita importante Sua Santidade nian, antes tama ba kalan fahe entre tinan tuan no tinan foun fahe malu, liu husi kanál oi-oin, ita husu ona diskulpa ba malu hodi loke ona sampañe hamutuk no sunu fugetis ne’ebé tarutu iha fatin-fatin, sinál katak rai ida nee, nakonu ho dame, pas no trankullu.
Ema hot-hotu halo ona reflesaun ba ida-idak nia moris, so’e ona hahalok tuan sira ba kotuk no tama tinan foun 1 Janeiru 2025, loke fali pájina foun ho modelu moris nian ne’ebé foun hodi hametin koejaun sosiál iha nasaun ida be ita hotu hadomi ne’e. Maibé afinál das kontas, hakerek na’in nia espektasaun dok loos husi realidade moris sosiedade ida ne’e nian. Ódiu no vingansa, sei nafatin buras iha ita nia sosiedade.
Iha inisíu fulan Jañeru nian, ita sani iha média hot-hotu, entidade oi-oin hanesan ativista ONG sira, Ativista Partidu Opozisaun, Membru Parlamentu Nasionál (Bangkada Governu no Bangkada Opozisaun), Akademista balu, ema hirak ne’ebé nu’udar militante partidu sira kaer ukun no mós funsionáriu balu ne’ebé hetan konfiansa polítiku hodi ba asumi kargu ruma iha instituisaun publiku no mós komunidae bai-bain sira, hatudu sira nia preukupasaun ba asaun ne’ebé halo husi SEATOU (Sekretaria Estado Asunto Toponomia e Urbanisação) hasoru komunidade sira iha Fumentu II. Amostrasaun sira nia sentimentu, mai ho oi-oin. Balu hato’o sira nia solidaridade no bali fali hato’o merese, hotar no tolok.
Entidades seluk ne’ebé ita sei dauk rona sira nia lian mak komunidade sira husi konviksaun reliziozu-relizioza no jurista sira. Maioria husi hira ne’ebé hato’o ona sira nia preukupasaun, sira preukupa ba pontu hirak ne’ebé hakerek nain akompaña ona iha média oi-oin, tantu hirak ne’ebé pro ba asaun SEATOU nian no kontra, hakerek na’in nota pontu sira mak hanesan:
1. Argumentu sira pro ba asaun SEATOU nian, sira lansa sira nia preukupasaun ba buat rua (razaun dahuluk mak: “salva komunidade sira husi inundasaun mota Comoro nian no razaun daruak mak ordenamentu teritoriál ho intesaun hadi’a sidade Dili”).
2. Argumentu husi entridade hirak ne’ebé kontra asaun SEATOU nian, mai ho argumentu sira hanesan; dahuluk, wainhira atu muda ema ruma, tenki prepara uluk fatin ruma, nune’e bele proteze labarik, ferik, katuas no inan isin rua-oan nurak husi udan, mahoben, loro manas no anin. Razaun daruak, asaun SEATOU nian, kontra lei (Konstituisaun da Repúblika, Konvensaun Internasionál kona-ba Direitu Ekonomia Sosiál no Kulturál no Lei Rai nian, liu-liu seksaun ida kona-ba ex-propriasaun). Razaun datoluk nian mak razaun ekonómiku.
Komunidade hirak ne’ebé kona eviksaun forsadu, lakon tia ona sira nia riku soin lubuk ida hanesan osan hodi hari’i sira nia horik fatin, halakon tia ona kampo serbisu nian balu (Kafe Atsabe) ne’ebé foin sa’e ida mak hari’i rasik ho ninia osan kosar ben no emprega ona foinsa’e lubuk ida iha kafé refere.
Husi rajaun pro no kontra hirak ne’e, dada ha’u nia atensaun nu’udar ema ne’ebé preukupa ho asuntu sosiál no asuntu umanitáriu nian, hodi ba loke fali reférensia balu dezenvolvimentu nian ne’ebé la’o tia ona iha ita nia viziñu hanesan iha Indonézia, ne’ebé halo tia ona husi ukun Governadór Jakarta nian, Sr. Basuki Tjahaja Purnama (Ahok) iha ninia desijaun polítika 7 ne’ebé antes ne’e mós halo públiku Jakarta satiadu maka’as, maibe ho ninia matenek no tátika oi-oin, ikus mai ninia polítika sira konsege realiza ho susesu.
Iha artigu ida ne’e, hakerek na’in hakarak refere deit ba desijaun polítika rua (2) ne’ebé besik hanesan ho ita nia situasaun agora. Desijaun dahuluk mak oinsá Relokasi Kampung Pulo iha Bantara, mota Cilimung, ne’ebé realiza iha Setembru 2015. Antes ne’e, Governadór Jakarta nian, halo uluk fatin uma andar simplis ida depois mak muda komunidade ba iha ne’ebá. Antes ejekuta eviksaun, iha ekipa ida, tun ba iha fatin distinadu hodi verifika ikus, atu garante katak fatin refere, laiha ona ema mak hela iha fatin ne’ebá, foin mak mobiliza materiál pezadús sira hodi dudu uma sira iha fatin refere.
No desijaun polítika daruak, halo eviksaun ba fatin pr******ta iha Kalijodo. Ejekusaun ne’e realiza iha loron segunda, 29 Febreiru 2016 ba fatin pr******ta iha baliza entre Jakarta Weste no Jakarta Súl. Antes eskavatór 8 book-an ba fatin distinadu, ekipa ida ba uluk iha fatin distinadu hodi halo sosializasaun, hato’o razaun tamba sá mak halo eviksaun ba fatin refere? Depois komunidade sira iha fatin ne’ebá, muda ba ne’ebé? Depois mak dada liña polísia nian. Ida ne’e deit mós la dauk to’o, ekipa ida ba tuir tan hodi halo verifikasaun loloos ba térenu, hodi garante loloos katak fatin refere ema la hela loos ona.
Husi reférensia polítika rua Governadór Jakarta nian ne’ebé ha’u nahe sai iha leten, hodi reflesaun mai ita katak, tuir loloos iha éra dijitalizasaun ne’e, ita halo dezenvolvimentu ida ne’ebé di’ak liu. Signifika ejekusaun polítika dezenvolvimentu nasionál “Dezenvolvimentu Sidade”, la hodi efeitu negativu ba povu hanesan ida tinan uluk halo ba komunidade sira iha Bidau Santa-Ana, Komunidade sira iha Aitarak Laran, Baucao no antes ne’e halo ba komunidade sira iha Kazerna Ex. Brimob Bairopite (2004), Dili no dau-dauk ne’e, akontese tan ba komunidade iha Fumentu II ne’ebé ho modelu hanesan.
Husi situasaun hirak ne’ebé ha’u sita ona iha leten, refere mós ba hanoin kmanek sira husi António Gramsci, ninia krítika ba dezenvolvimentu hirak ne’ebé la’o iha páis sira terseru mundu nian, ne’ebé la konsidera ema nu’udar sentru ba dezenvolvimentu, sei husik hela distánsia entre ki’ak no riku sai boot liu tan. Ba sá, alvu ba dezenvolvimentu sempre kona ema ki’ik no ki’ak sira. Ema hirak ne’e mak prémera sei hetan eviksaun forsadu hodi halakon sira nia soin ne’ebé sira hetan ho tempu naruk no oinsá mak sira bele retoma fila fali lakon ne’ebé sira hasoru dau-dauk.
Iha artigu ida ne’e, hakerek na’in observa pratíka sira ne’ebé goversaun da-siak nian hakat liu, foin liu deit faze rua (Avizu, Taka Númiru) depois ezekuta. Husi prátika ne’e mak hamosu pro no kontra hanesan ha’u sita ona iha leten. Leno-an ba reférensia oi-oin no prátika hirak ne’ebé la’o ona iha nasaun vizinu, loloos ita aprende no hakat tuir ain fatin ne’e ho di’ak liu tan sein halo povu ida ne’e sai vítima.
Loos duni, ita preukupa ho ordenamentu teritoriál, ita preukupa ho hala’o lei no ordem.
Ba sá hanesan estadu ne’ebé tane ás prinsípiu Estadu de Direitu no Demokratíku, signifika estadu ne’e funsiona tuir lei no vontade povu nian, oinsá mak halo povu kumpri lei no ordem públiku. Maibé Estadu iha obrigasaun bo’ot hodi nia povu sai síviku liu tan ho modelu aprosimasaun ida ne’ebé olistíku liu.
Purque iha kontestu ida ne’e, povu mak sai na’in ba Estadu no Nasaun. Nuentatu, prosesu hot-hotu ne’ebé liga ho povu nia moris, hakarak ka lakoi, tenki fila fali ba povu. Halo konsultasaun ho povu, antes ejekuta lei no ordem públiku.
Nune’e la sakrifika povu ida ne’e sai vítima ba dezenvolvimentu ne’ebé orgáun estadu sira (Prezidente da Repúblika, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál) hola la viola sira nia obrigasaun ne’ebé hatu’ur metin iha artigu 6 Konstituisaun da Repúblika hanesan mós ativista direitus umanus sira hakerek ona iha sira nia status Facebook. Hanesan ema, ita iha sintidu umanu no solidáriu ho ita nia maluk sira ne’ebé agora hasoru hela todan bo’ot ne’e, pesoálmente, ha’u hato’o ha’u nia solidáridade ho ita bo’ot sira. Tristi bo’ot, agora dau-dauk klima udan, la hatene oinsá ita bo’ot sira bele hamahon-an husi udan, mahoben, loro manas no anin iha tempu badak agora dau-dauk?
Termina
Hakerek na’in:
Manuel Monteiro Fernandes, L.Ed.
Nu’udar Estudante Mestradu, Dezenvolvimentu Komunitáriu iha UNTL