25/12/2024
Isto mi njima nedje djelujemo kao mave svatke ovce
O REKONSTRUKCIJI KARAĐORĐEVOG PARKA U PODGORICI
Prošlog vikenda smo dobili zabrinjavajuće video snimke radova koji se ovih dana odvijaju u Karađorđevom parku u Podgorici. Rekonstrukcija ovog parka, najavljivana kao projekat koji će ovom prostoru donijeti “moderni izgled" i vrijedna makar 358.000 eura (bez PDV-a), više liči na zasipanje zelenila betonom, što je potpuno neprihvatljivo u kontekstu potrebe za održivim urbanim dizajnom i prilagođavanjem na klimatske promjene.
Naša organizacija je i ranije kritikovala slične poduhvate u drugim podgoričkim parkovima, ali je očigledno da ni kod stručnjaka koji potpisuju ova rješenja ni kod nadležnih koji ih odobravaju i finansiraju nema promjene na bolje, niti razumijevanja zašto je ovaj način “uređivanja” zelenih površina pogrešan. Zato smo pozvali dr Elizabet Lugauer sa Humboltovog univerziteta u Berlinu, koja se bavi urbanim dizajnom u okolnostima klimatske krize. Podgorički kontekst joj je dobro poznat, jer su među temama njenog istraživanja uslovi za život u urbanim toplotnim ostrvima Podgorice i Las Vegasa. Zamolili smo je da za našu organizaciju i crnogorske medije prokomentariše rekonstrukciju Karađorđevog parka. Nakon uvida u javno dostupne prezentacije i članke o ovom projektu i u video materijal o radovima koji su trenutno u toku, dr Lugauer nam je poslala komentar koji u cjelini prenosimo:
“Najnovije betoniranje u Karađorđevom parku u Podgorici je šokantno! S obzirom na klimatsku krizu u kojoj živimo, Podgorica se suočava sa dva ključna problema: periodima ekstremne vrućine i poplavama izazvanim obilnim padavinama. Ovi problemi će se samo pogoršavati u budućnosti. Najbolja strategija za suočavanje sa vrućinom u urbanim sredinama je podsticanje i unapređenje ozelenjavanja urbanih površina, dok je najbolji način za rješavanje oba problema – i vrućine i poplava – smanjenje zabetoniranih površina. To podrazumijeva zamjenu betona i asfalta travom ili drugim materijalima koji ne zadržavaju toliko toplote i omogućavaju infiltraciju vode. Jednostavno rješenje za urbano popločanje su slobodno postavljene ploče, koje omogućavaju protok i upijanje vode. Betoniranje površina je korak u potpuno pogrešnom pravcu!
Karađorđev park je jedan od najstarijih parkova u Podgorici i stanište nekih od najstarijih stabala u gradu. Pokrivanje tla betonom i tartanom – kako je prikazano u nacrtima – nije samo loša praksa u urbanom dizajnu u doba klimatske krize, već aktivno šteti drveću i može ga uništiti. A drveće – naročito te starosne dobi – najbolji je prirodni klima uređaj: stabla drveća prečišćavaju gust gradski vazduh, hlade grad i pružaju hlad. Na planeti koja postaje sve toplija svake godine, zelene urbane površine imaju ključnu funkciju kao zasjenjeni i rashlađeni javni prostori dostupni svima, naročito onima koji ne mogu priuštiti klima uređaje u svojim domovima.
Betoniranje ovih površina samo će pogoršati probleme vrućina i poplava u gradu. Najvažniji prioriteti urbanog dizajna u našim vremenima moraju biti smanjenje zabetoniranih površina, zaštita i unapređenje urbanih zelenih zona očuvanjem i zaštitom postojećeg drveća i sadnjom novog, stvaranje zasjenjenih javnih površina i obezbjeđivanje javnih česmi sa pijaćom vodom.”
Slažemo se sa ocjenama dr Lugauer i pozivamo nadležne da objasne javnosti kojim principima su se vodili u osmišljavanju i realizaciji ove rekonstrukcije, jer održivost i otpornost na klimatske promjene sigurno nijesu bile prioritet. “Moderni izged” parka ne smije biti važniji od ekoloških funkcija: akcenat treba da bude na prirodnim materijalima i biljnim vrstama, a ne na infrastrukturnim intervencijama koje smanjuju zelenu površinu i ugrožavaju živi svijet.
Pozivamo nadležne da razmotre mogućnosti za poboljšanje ovog projekta, dok još ima vremena! Neke od preporuka za to su:
- zamijeniti betonske površine propusnim materijalima koji omogućavaju apsorpciju vode;
- povećati površine sa autohtonim biljkama koje zahtevaju manje održavanja i obogaćuju biodiverzitet;
- fokusirati se na funkcionalnost i prirodnu estetiku, umjesto na kratkoročne i infrastrukturno intenzivne "modernizacije".
Kako sada stvari stoje, rekonstrukcija Karađorđevog parka je propuštena prilika koja je, da je dobro osmišljena i izvedena, mogla biti primjer održivog urbanog razvoja. Zašto uporno radite sve suprotno savremenim ekološkim i društvenim potrebama? Parkovi treba da budu modeli otpornosti na klimatske promjene i fokalne tačke zelene infrastrukture u urbanim područjima, a ne prostori okovani u beton i sintetičke materijale koji doprinose efektu urbanih toplotnih ostrva i smanjenju sposobnosti parka da apsorbuje padavine.
U komentarima ostavljamo linkove za tekstove sa informacijama o projektu i o protestima građana za očuvanje drveća, kao i za video sa gradilišta u Karađorđevom parku.
Ilustracija: kolaž tri fotografije - Karađorđev park prije rekonstrukcije, prikaz iz rendera projekta za rekonstrukciju, i prikaz iz videa koji prikazuje radove na rekonstrukciji. Zelenila sve manje, betona sve više...
Glavni grad Podgorica
