19/12/2024
Izbijanje afričke svinjske kuge (ASK) u Njemačkoj značajno je utjecalo na praksu lova i širi ekosustav. Dok se vlasti bore s obuzdavanjem virusa, lovci se nalaze u situaciji da se snalaze u složenom krajoliku propisa, tehnologija i ekoloških posljedica.
Uvidi njemačkih lovaca poput Therese Anheuser i Andreasa Bartha bacili su svjetlo na izazove i prilagodbe potrebne u pogođenim područjima.
Zabranjene zone
Theresa Anheuser kaže da je izbijanje AKS-a izazvalo veliki poremećaj u svakodnevnom lovu. Prema njezinim riječima, ovisno o tome gdje se nalazi lovište iu koju zonu isključenja spada, lov je gotovo u zastoju.
“Postoji isključiva zabrana lova na sve vrste divljači ako je pronađena mrtva divlja svinja koja je pozitivna na ASK. Ako je to slučaj, područje se zatvara i traži daljnja lešina pomoću dronova s termovizijom, timova za potragu i pasa za otkrivanje lešina,” objašnjava Theresa.
Međutim, ako se ASK otkrije na farmi svinja s domaćim svinjama, postoje zone isključenja i ograničenja, ali je lov teoretski moguć pod određenim uvjetima.
Theresa Anheuser
“Ostale vrste divljači poput srne, lisice i jazavca mogu se nastaviti normalno loviti jer se ne mogu zaraziti AKS-om. Divlje svinje se također mogu loviti, ali postoje različiti uvjeti koje propisuje nadležni veterinar. Na primjer, iznutrice divlje svinje morate odnijeti u sabirni centar i ne smijete ih bacati u šumu. Također ne smijete prodavati meso niti ga iznositi iz zabranjene zone; namijenjen je samo za osobnu potrošnju”, kaže Theresa.
Drugi lovac iz Njemačke, Andreas Barth, dodaje da je za njega prvo razmišljanje hoće li uopće ići u lov na područja zahvaćena AKS-om.
“Za mene je zabrinutost zbog mogućeg nepotrebnog širenja zbog nedostatka higijene u lovu. Pitanje koje si morate postaviti je: moram li tamo uopće loviti? U području ASK lov izgleda drugačije zbog strogih mjera i propisa. To nije lov kakav poznajemo, jer su pravila određena Saveznim zakonom o epidemijama”, kaže Andreas.
Implikacije za ekosustav
Kombinacija zabrana lova također je izazvala zabrinutost oko ekološke ravnoteže. Theresa Anheuser upozorava da to rezultira izostankom pritiska na divljač, što dovodi do porasta populacije divljih svinja.
“Štete od divljih svinja ne mogu se obuzdati jer je na stradalim područjima zabranjen lov, a one mogu nesmetano pustošiti livade, vinograde i druge usjeve. Zabranjeni lov na divlje svinje prirodno povećava populaciju, što dovodi do veće štete”, napominje Theresa.
Ona nastavlja da to može utjecati na ekosustav na druge načine. Kako je poznato da su divlje svinje svejedi, u proljeće, kada se mlade životinje okote, postaju lak plijen.
“Drugim riječima, oni aktivno interveniraju u populacijama drugih vrsta divljači jedući mlade. Jedna populacija je smanjena povećanjem populacije druge vrste. Da ne spominjemo, izostanak lova, kao i tzv. ograda protiv ASK-a koje bi trebale spriječiti širenje ASK-e, dovodi do srodstva između vrsta divljači i do razmjene gena”, objašnjava Theresa.
Barth tome dodaje, ukazujući na šire implikacije za lokalni ekosustav: “Epidemija mijenja sve. Šteta od divljači i dalje će biti problem, postavljajući pitanje tko će pokriti povećane troškove.”
Zabranjeni lov na divlje svinje prirodno povećava populaciju, što dovodi do većih šteta.
Theresa Anheuser
Toplinska tehnologija pomaže u prilagodbi
Lovci primjećuju da je korištenje tehnologije termovizije promijenilo pravila u nastojanju da se upravlja ASK-om.
„S tehnologijom termovizije, lovci mogu još učinkovitije ciljati divlje svinje, brzo i sigurno tražeći lešine. Dronovi s termovizijskom tehnologijom to već rade iz zraka. Oni lete iznad područja gdje su pronađene mrtve divlje svinje, omogućujući brzo i sigurno pretraživanje velikog područja”, kaže Theresa.
Andreas Barth se slaže, napominjući kako tehnologija termalnog snimanja poboljšava iskustvo lova, posebno u svjetlu ograničenja nametnutih zbog AKS-a.
“Mi već lovimo termalnom tehnologijom koja je iz temelja promijenila lov na divlje svinje. Poboljšanjem našeg ograničenog ljudskog osjetila vida pomoću tehnologije, možemo ih identificirati i loviti u mraku. Više nismo ovisni o prirodnim izvorima svjetlosti, a za lov su nam na raspolaganju duža vremena. To omogućuje smanjenje ukupne populacije divljih svinja. Tako se smanjuje rizik od bolesti – upravljanjem populacijom divljači,” kaže on.
Andreas Barth
Potreba za zajedničkim naporima
Ipak, njemački lovac i dalje izražava zabrinutost zbog toga koliko mali utjecaj lovci imaju na ograničenja koja se uvode nakon proglašenja epidemijskog područja.
“Mi imamo samo savjetodavnu ulogu i od nas se traži da toleriramo mjere. To uključuje zabranu ulaska u to područje, korištenje službeno ovlaštenih timova za potragu bespilotnim letjelicama, gdje termovizijska tehnologija također igra ulogu, te ubijanje divljih svinja pronađenih na tom području. Međutim, vjerujem da bismo trebali još bliže surađivati s vlastima kako bismo spriječili širenje područja epidemije,” napominje Andreas Barth.
S njim se slaže i Theresa, dodajući da je suradnja ključna jer ASK pogađa sve: od uzgajivača svinja i potrošača do planinara kojima je zabranjen ulazak u zabranjene zone i drugih uzgajivača koji se žale na štete od divljih svinja.
“Naravno, vrlo je teško boriti se protiv ASK-a jer nema cjepiva i gotovo ga je nemoguće zaustaviti. Možete dezinficirati automobile i odjeću, ali to ne rade svi. I sve dok se ostaci hrane budu bacali iz auta na granici s Njemačkom, ili općenito, i jeli divlje svinje, virus će se širiti. Možemo samo pokušati smanjiti brzinu širenja i olakšati lov na divlje svinje, kako bi ih što više ubili i tako zaštitili od bolesti”, kaže njemačka lovkinja.
IZVOR:
