Art magazin Kontura

13/12/2024

U sklopu Art Zagreb danas će se razgovarati o medijskom praćenju i promociji vizualne umjetnosti, dođite.

Raspored za petak 13. 12.

— 16.00–22.00 Štandovi i izložbe otvoreni

— 17.00–17.40 Predavanje — Martina Batović: „Prilike za Hrvatsku na globalnom tržištu umjetnina“

— 17.50–18.40 Panel — Ivana Antunović Jović, Nevenka Šarčević, Ivan Dorotić: „Vizualna kultura u fokusu, uloga medija u praćenju i promociji umjetnosti“

— 19.00–22.00 DJ Stefanic

09/12/2024

U ovoj se Konturi stavlja naglasak na kič iz perspektive umjetnika, kroz razgovor s Kristianom Kožulom koji u svojem radu na specifičan način koristi elemente kiča i zapaža da je karakteristika kiča u odsustvu duhovitosti. Zatim s Miljenkom Jergovićem, koji prateći razne aktualnosti, uočava da je kič u temelju lakog priznanja umjetničke i književne vrijednosti. Vlado Martek pojavu kiča povezuje s odsustvom odgovorne slobode. Lucija Jelić piše o zamagljenim granicama kiča.

U godini važnih stogodišnjica umjetnika, pripadnika Novih tendencija, obilježenih izložbama u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, odvila se i izložba Damira Sobote u Meštrovićevu paviljonu, a razgovorom s njime u kojem približava koliko mu je poticajno njihovo stvaralaštvo, počinje Kontura. Tu je i razgovor sa španjolskim povjesničarom umjetnosti Pedrom Lorenteom koji je pripremila Miona Muštra, a kao obično, čitajte osvrte i kritike niza izložbi: Aleksandra Srneca, Lucije Moholy, Mare Milin, Neli Ružić, Igora Grubića itd. Tu su i kolumne Josipa Mlakića i Predraga Fincija, a umjesto njezine uobičajene kolumne, razgovor sa Silvom Kalčić prigodom završetka vodstva HS AICA-e.

Uživajte u čitanju!

Nevenka Šarčević
iz uvodnika u 165. broj Konture

02/08/2024

Često postavljate pitanja gdje možete kupiti Art magazin Konturu. Donosimo podulji popis prodajnih mjesta (Tisak) na kojima možete nabaviti naš časopis.

Pronađite vama najbliži kiosk.

BJELOVAR:
Shopping centar, Južna obilaznica 2a

CRIKVENICA:
Lokal-Trg Stjepana Radića 1

ČAKOVEC:
Centar lokal, Trg kralja Tomislava 1

DUBROVNIK:
Tisak Media, Brsalje 9

GOSPIĆ:
Centar, Kaniška 4

HVAR:
Tisak Plus, Trg svetog Stjepana bb

KRIŽEVCI:
Centar, Ivana Z. Dijankovečkog 3

KRK:
Trg bana Jelačića bb

KARLOVAC:
Tisak Media, Trg Matije Gupca 1

KOPRIVNICA:
Korzo, Zrinski trg 9

KRAPINA:
Trg Ljudevita Gaja 8

LABIN:
Pošta, Zelenice 7

LOŠINJ:
Trg republike Hrvatske 2

MAKARSKA:
Tisak Media, Obala kralja Tomislava 3

OTOČAC:
Ulica kralja Zvonimira 34

OSIJEK:
Portanova, Svilajska 31a
Trg Ante Starčevića 10

OPATIJA:
Maršala Tita 107

POREČ:
Dekumanova 7

POŽEGA:
Korzo, Cehovska 2

P**A:
Tisak Media, Flanatička 1

RAB:
Tisak Plus, Palit 68

ROVINJ:
Tisak Plus, Carrera 69

RIJEKA:
Korzo 26
Tisak Plus, Jelačićev trg 12

SISAK:
Antuna i Stjepana Radića 33

SLAVONSKI BROD:
Tisak Media, Osječka 284

STARI GRAD:
Ribarnica, Obala dr. Franje Tuđmana 2

SPLIT:
Riva, Obala hrvatskog narodnog preporoda 12
Tisak Media, Vukovarska 207
Tisak Media, Morpurgo, Narodni trg 16

TROGIR:
Most, Ulica hrvatskih mučenika bb
Tisak Media, TC Dalmare, V. Škorpika 24

UMAG:
Obala, Trg Marije i Line 9

VIROVITICA:
Trg kralja Tomislava 20

VINKOVCI:
Ul. M. Antuna Reljkovića 1

VUKOVAR:
Josipa Jurja Strossmayera 1

VARAŽDIN:
Tisak Media, Kukuljevićeva 13

ZADAR:
Kalelarga, E. Kotromanić 2

ZAGREB:
Tisak Media, Račkoga 2a
Tisak Media, Gajeva 2
Rooseveltov trg 1
Trg bana Jelačića 15
Tisak Media, Žitnjak, Slavonska av. 11d
Tisak Media, Meridijan, Gračanska c. 208
Tisak Plus, Garden Mall, Rudolfa Kolaka 14
Tisak Media, Pothodnik, Paromlinska 2a
Tisak Media, Point Vrbani, Rudeška c. 169a
Tisak Media, Trešnjevka, Trešnjevački trg 1
Tisak Plus, Ilica 82
Super Konzum, Črnomerec, Ilica 288

VELIKA GORICA:
Tisak Media, Šetalište Franje Lučića 1

30/07/2024

Izašao je 164. broj Art magazina Kontura.

Budući da je itekako aktualno, tema ovoga broja je: "Kič u umjetnosti – kao inspiracija, strategija ili laž?" Inspiriran njome, Vinko Srhoj je pisao o odnosu originala i kopije, a doneseni su i razgovori s Markom Vučetićem, Verom Ćuže Abramović, Jagorom Bučanom i Feđom Gavrilovićem. Riječ je o temi kojom se bavimo i u 165. broju koji je upravo u pripremi.

Kao revni pratitelj Venecijanskog bijenala Vinko Srhoj napisao je i osvrt na ovogodišnju smotru, a mogu se čitati i kolumne, prikazi raznih izložbi; Lovre Artukovića, Tomislava Gotovca, Marine Abramović, Johna Miličića, Igora Modrića, Darka Bavoljaka, Mirana Šabića, Domagoja Rogine itd., prikaz nedavno objavljene knjige "Likovna kritika" Branka Franceschija, kao i razgovori s Vladom Martekom i Anom Ratković Sobota.

Uživajte u čitanju!

12/04/2024

Predrag Finci u svojoj kolumni "Opservacije" pored ostalog za Konturu piše:

"Razumijevanje djela je otvaranje djelu i otvaranje djela. Dvostruka veza. U takvom susretu djelo nas poziva i mi ga oslovljavamo, identificiramo, otkrivamo i razumijevamo, u njemu svoje raspoznajemo, u njemu upoznajemo svijet Drugog i različitog. A tako što je i u slikarstvu u širokom rasponu, od pojedinačnog (lika, odnosno lica) do apstraktnog (ideje, odnosno „slike svijeta”). U djelo ulazimo, s njim se sjedinjujemo, sporazumijevamo, zbližavamo ili od njega trajno udaljavamo; u njemu iskušavamo ono što možemo iskusiti u susretanju Drugog. U djelu koje usvajamo razumijevamo ili osjećamo estetsku istinu, koja je u osnovi istina samog bića, bitni iskaz subjekta, slika njegovog autentičnog djelanja i bivanja, a i slika mogućeg, koje tek biva. U svakom djelu je ono što je predočeno, onaj koji predočava i onaj koji djelo percipira. U slici je naslikano, slikar i njezin gledatelj. U susretu s umjetničkim djelom ulazimo u imaginarno, u jedan poseban svijet, a u susretu, u osjećaju i razumijevanju estetskog, ono postaje stvarno na svoj specifičan način. Postaje svijet slike. Stvarnost slike." Cjieli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Portret Predraga Fincija snimio je fotograf Neven Vrbanić za Art magazin Konturu.

12/04/2024

„Je li car gol ili je samo odjeven u nevidljivo ruho?“, naslov je teksta Vinka Srhoja o izložbi Sanje Iveković u Muzeju suvremene umjetnosti. Pored ostalog, u tekstu ističe: “Riječ je o posezanju za fotografijom i filmom kao neutralnim alatom, zato ni fotografija (kod koje postoje samo montažne i kolažne doslovnosti) ni video nemaju u njezinom opusu vrijednost po sebi koja bi nadilazila dokumentarno. Ključni, međutim, problem ove izložbe, koja je polarizirala duhove, i u tome je što se nije razdijelilo ono političko i aktivističko od umjetničkog u radu Sanje Iveković, nego je taj melting pot od međusobno dopunjujućih ali i proturječnih sastojaka: red politike red umjetnosti, na kraju proizveo konfuziju čemu i kada dati prednost i na što staviti naglasak."

Cijeli tekst Vinka Srhoja pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji: Sanja Iveković, Izvještaj u sjeni, 1998., prostorna instalacija
Snimio: Boris Cvjetanović

11/04/2024

Dalibor Prančević razgovarao je s Aurelijom Young i Alice Hiller o međunarodno priznatom kiparu Oscaru Nemonu iz Osijeka koji obimniju retrospektivnu izložbu u Hrvatskoj još uvijek čeka.

"Nemona se prisjećamo ponajprije kao kipara britanske političke elite i autora portretnih bista mnogih okrunjenih glava, ali riječ je i o umjetniku koji je promišljao i realizirao univerzalne teme također se dotičući i dubokih trauma koje je nasljedovao kao izdanak židovske obitelji čiji su članovi pogubljeni u koncentracijskim logorima za Drugoga svjetskoga rata", napomenuo je Dalibor Prančević.

"Poput mnogih kipara portretista, Nemon je bio zasjenjen svojim poznatijim modelima. Ljudima su uglavnom poznati njegov Churchill ili njegov Freud, ali rijetko kad znaju tko ih je stvorio. Moja je ambicija bila pomoći u razvijanju svijesti o Nemonu kao umjetniku, unutar širih konteksta povijesnih razdoblja na koje njegova djela odgovaraju i iz kojih napokon izmiču. Kad pomislite na to kako je rođen u Osijeku 1906. godine, a potom preko Beča otputovao u Bruxelles, prije nego što će krajem 1930-ih doći u Englesku, počinjete cijeniti složenost i bogatstvo njegova stvaralačkog p**a. Moja izložba 'Dancing with Shadows' istražuje 1940-e, desetljeće neposredno prije nego što je Nemon prvi put isklesao Churchilla, i tijekom kojeg je izgubio 24 člana obitelji u Holokaustu. Htjela sam zabilježiti slobode koje je rad s manje poznatim modelima omogućavao Nemonu, ali i posvjedočiti kako je uspio razviti vizualni jezik za zadržavanje odsutnosti i duhova koji žive pored nas te za razgovor s njima", kazala je Alice Hiller, voditeljica Oscar Nemon Estate u Velikoj Britaniji.

Cijeli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji: Oscar pored skulpture velike glave Winstona Churchilla
Iz arhive, ljubaznošću Aurelije Young i Alice Hiller

10/04/2024

U tekstu na temu 162./163. Konture "Trendovi i tendencije" Suzana Marjanić upućuje da trendovi u umjetnosti mogu biti binomni "u značenju, s jedne strane, tendencije, dakle, kao kvalitativne paradigme umjetničkih reakcija na stvarnost, ili pak kao negativni program u značenju modnoga diktata tržišta".

Pored ostalog, navedeno razmatra u odnosu na različite okolnosti: "Što se tiče 2000-ih domaće vizualne kulture podsjećam na sljedeći interpretativni susret. Roxana Marcoci, kustosica Muzeja moderne umjetnosti iz New Yorka, povodom izložbe 'Here Tomorrow', koju je 2002. godine priredila u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, zamjećuje da je obnovljeni val angažirane umjetnosti u tranzicijskoj Hrvatskoj s jedne strane bio aktivistički, etički odgovor na rat, a s druge pak strane – vizualni i izvedbeni otpor, reakcija na novo tržište neoliberalne hegemonije i globalizacije. Marcoci zamjećuje da je kasnih 90-ih navedeno stanje stvari potaknulo širenje umjetnosti u društveni život na način, kao što tvrdi povjesničar kulture Fredric Jameson, da je umjetnost postala „ne više izdvojena disciplina, već sami zrak koji dišemo i sama suština javne sfere zajedništva“. Ipak je Nada Beroš u tome pozicioniranju nešto opreznija te zamjećuje da su velike smotre suvremene umjetnosti, a prije svega visoko selektirane kaselske izložbe Documenta 10, pod ravnanjem Catherine David (1997.), i Documenta 11 (2002.), pod ravnanjem politologa Okwuia Enwezora, u znatnoj mjeri pridonijele trendu socijalnokritičke umjetnosti." Isto tako i kroz interpretacije i poglede nekih umjetnika,
Cijeli članak Suzane Marjanić pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura,

Na fotografiji:
Mladen Stilinović, Nema umjetnosti bez krvi, 1976. (Pisano krvlju)
Snimio: Boris Cvjetanović
Ljubaznošću Branke Stipančić

10/04/2024

"Prekriživši idealizacijsko-patetičnog, secesionističkog i političnog Meštrovića, ali i arhitektonskog s kućama 'u kojima ne stanuje nitko', Krleža će upravo za 'intimističkog' Meštrovića napisati da 'u svjetskim razmjerima nema tako mnogo kiparski savršeno obrađenog mramora i bronce'. I doista Meštrović je najbolji baš ondje gdje njegova gola, bezvremenska, nestilska rješenja nadvladavaju sve političke programe i aberacije stilema, bilo da je riječ o Egiptu, Bizantu, gotici, secesiji, ekspresionizmu (izuzmemo li Joba), art decou (izuzmemo li čikaške Indijance), Jugoslaviji i Hrvatskoj", pisao je Vinko Srhoj povodom izložbe "Ivan Meštrović" u Galeriji Klovićevi dvori.

Cijeli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji:
Kipar Otto König, Beč, 1901., sadra, 61 x 31 x 21 cm
Akademija likovnih umjetnosti, Beč
snimio: Vinko Srhoj

09/04/2024

"Trend je nerijetko zasnovan na konformizmu, odnosno na ponašanju kojim pojedinac iskazuje svoju lojalnost spram vrijednosti što ih zastupaju određene društvene skupine. (...)
No kako se taj termin razumijeva u kontekstu umjetnosti? U umjetničkome stvaralaštvu pojam trenda nije jednoznačan. Ako ga se shvati u smislu pomodnosti, on se odnosi na lukrativnu djelatnost koja ‘ima prođu’, kojom se dionici zajednice mogu okoristiti na ovaj ili onaj način. Ako ga se pak razumijeva u smislu tendencije, on je izraz ‘duha vremena’. U prvome slučaju nalazimo tzv. trendesettere i one koji se za njima povode. U drugom slučaju riječ je o nastojanju koje izvire iz kolektivne svijesti određene zajednice; koje nastojanje ujedno predstavlja djelatnu mogućnost društvene konsolidacije. U odnosu na idealističko poimanje umjetnosti, prvi vid ima negativan predznak, dočim drugi predstavlja pozitivan način na koji se, u datim povijesnim okolnostima, očituje i razvija (samo)spoznajna mogućnost. U zaoštrenoj predodžbi trenda kao pomodne pojave, mogli bismo zaključiti da umjetnost i trend stoje u odnosu obrnute proporcionalnosti, to jest međusobne isključivosti. Tamo gdje jedna pojava raste, druga se umanjuje.", pored ostalog, Jagor Bučan pisao je u temi 162./163. broja Art magazina Kontura.

Na fotografiji:
Ferdinand Kulmer, Crvena slika,1959. – 1960., ulje na platnu, 195 x 130 cm
snimio: Goran Vranić © NMMU, Zagreb

09/04/2024

"Nekad se kroz sistem muzeja i galerija, odnosno kustosa i njihova autoriteta, mogla
garantirati kvaliteta umjetničkog djela, što je naravno bilo povezivano s njegovom vrijednošću na tržištu. Danas se npr. digitalna (i ne samo ona) umjetnost (i ne samo umjetnost), promovira i uz pomoć influencera, koji najčešće nisu ljudi iz struke, niti poznavaoci iste. Oni će 'lajkati' neki uradak kao što to rade s modom, nekom slatkom životinjicom ili nečim sličnim. No njihovo djelovanje može podići cijenu čak i nečega što ne bi prošlo kao umjetnost u imalo ozbiljnijoj galeriji. Platforme poput Instagrama, Pinteresta i TikToka koje influenceri koriste imaju ogromnu publiku, tako da su umjetnici, galeristi i muzeji u međuvremenu postali stalni korisnici tih istih socijalnih medija. Tu se vodi borba za naklonost raznorodne publike. Predvidjeti trend i uopće govoriti o trendu nekako mi se čini suprotno ideji umjetnosti. Razmišlja li umjetnik u svom ateljeu o trendu? Ova tema neizostavno ponovo potiče pitanja poput: Kako definiramo umjetnost, imamo li jasne kriterije za to i čiji je to zadatak?", piše Marijana Bockovac Drožđek na temu broja "Trendovi i tendencije" 162./163. broja Art magazina Kontura.

Na fotografiji:
Mladen Stilinović, Čujem kako govore o smrti umjetnosti, smrt umjetnosti je smrt umjetnika, mene netko hoće ubiti, upomoć, 1977.
Snimio: Boris Cvjetanović
Ljubaznošću Branke Stipančić

30/03/2024

"Može li umjetnost biti instrument društvene kritike, zadržavajući autonomnost i izbjegavajući podređenost politici?", pitanje je koje ističe Ivica Župan u tekstu na temu broja "Trendovi i tendencije". Župan upućuje i na to kako se angažman "više pozicionira kao utopijsko-projektivna, nego kao kritička umjetnička praksa, zapravo je to pseudoangažiranost, pomodno agitatorstvo, salonsko ljevičarenje, salonski aktivizam, deklariranje političke korektnosti. Umjetnička ambicija ovih kazivanja pada u drugi plan, a u prvome je planu poruka. Zato takva ostvarenja nemaju duhovnu dubinu, ne proizvode neku veću koherentnu energiju koja je opominjuća i ne prenose ju na promatrača, ne ostavljaju ga tužnim ni zamišljenim."

Cijeli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji: Anabel Zanze, Aeromiting 7, 2023., tuš, kolaž, akrilik, korekturno bjelilo, kemijska i grafitna olovka na kartonu, 40 x 60 cm
Fotografiju rada snimio Goran Vranić

29/03/2024

Na pitanje koja je uloga kustosa u plasiranju trendova, Valentina Radoš je pored ostalog odgovorila: "Ako se držimo pitanja trendova i njihova postojanja, kustosi se donekle i mogu smatrati njihovim akumulatorima, posebno ako se fokusiramo na velike bijenalne i trijenalne izložbe kod nas ili na međunarodnoj sceni. Na kustosu je da osluškuje trenutak pa onda tek postavi koncept izložbe na koji se radovi nadovezuju. Ukoliko je obrnuto, da koncept stvaramo prvo, a umjetnici poput domaće zadaće po tome rade, utoliko je to stvoren trend, iliti klasična narudžba. I tu gubimo dio autentičnosti."
O tome čitajte u temi broja "Trendovi i tendencije",162./163. broja Art magazina Kontura.

Portret Valentine Radoš snimio je Marin Topić.

26/03/2024

"Svaka nova generacija često ponavlja već naučene lekcije", naglašava Marko Golub u razgovoru na temu broja "Trendovi i tendencije". Pored ostalog, on uočava da “stvari izlaze iz mode i vraćaju se relativno brzo, ali najčešće, nažalost, bez ozbiljne kritičke svijesti o njihovom cikličkom ponavljanju, o tome da bi bio red da smo putem nešto naučili. Tako svaka nova generacija često ponavlja već naučene lekcije, tobože proizvodeći nešto novo, ali u stvarnosti reciklirajući stare iskaze, stare, već ispričane priče." Cijeli tekst pročitajte u 162./163. broju Konture.

Portret Marka Goluba snimila je Petra Slobodnjak.

23/03/2024

O trendu prevage teme i teoretizirajućeg aspekta djela Vinko Srhoj je pored ostalog istaknuo:

"Djelo [tako] prvi put u povijesti (ako izuzmemo svijet uvjetovanih narudžbi) postaje nekom vrstom kolektivnog uratka. I što je još zanimljivije, nestaju antagonizmi između umjetnika i kritičara, djela i refleksije o njemu, što u konačnici dovodi do nestajanja zasebnih entiteta nekada suprotstavljenih, a sada međuzavisnih. Zato ne čudi da često u prvi plan iskaču teme, kustoski koncepti, a da djela bivaju njihovim ilustracijama, vizualnim potporama. Tu se ponavlja situacija koja je bila vidljiva još početkom 20. stoljeća i heidelberškom profesoru Fritzu Burgeru koji je iz dotadašnje prakse umjetnosti ustvrdio da smo svi odgajani povijesno a ne umjetnički, da se zadovoljavamo razvrstavanjem i smještanjem po stilu, i da nam vrijednosni sudovi s umjetničkim djelom po sebi imaju malo veze."

Više o tome čitajte unutar teme broja "Trendovi i tendencije", 162./163. broja Art magazina Kontura.

Fotografija Vinka Srhoja snimljena je na Baselitzovoj izložbi u Veneciji 2019. godine.
Iz privatne je arhive.

21/03/2024

U uvodnom tekstu na temu broja "Trendovi i tendencije" Nevenka Šarčević piše:

"Likovna umjetnost očito nikad nije imala pozornost većeg broja ljudi. Kako se običava kazati da sve ima svoju publiku, pa tako i cirkuliranje i izmjena brojnih trendova, u šarolikosti tehnika, metoda, konteksta, načina izražavanja, interpretiranja i prezentiranja – bitne su njezine odlike. Pred kritičara se stavlja zadatak neprestanog aktivnog praćenja svih pojava kao i vještine njihova iščitavanja. Premda se čini da živimo u najuzbudljivijem trenutku povijesti – vremenu pluralizama – već su uvjerljivo apostrofirali kraj umjetnosti; Arthur Danto i Donald Kuspit, kraj povijesti umjetnosti; Hans Belting i kraj kritike; James Elkins, da nabrojimo neke. Ako nije definitivni kraj, onda je zasigurno promjena vrijednosti i načina interpretacije, pri čemu se neminovno postavlja pitanje, kakve veze neprebrojivi trendovi imaju s umjetnošću?" Cijeli članak pročitajte u 162./163. broju Konture.

Na fotografiji:
Josip Biffel, Pejzaž s crvenim poljem, 1974., ulje na platnu, 46 x 60 cm, Galerija Šimun, Dubrave u Bosni i Hercegovini
ljubaznošću Stjepana Pavića

20/03/2024

U razgovoru Lucije Ečim, s kiparom Peruškom Bogdanićem donesen je uvid u njegova izvorišta inspiracije, odnos prema materijalima, skulpturi u javnom prostoru, i drugim važnim temama povezanim uz njegov rad.

O utjecaju mediteranskog nasljeđa odnosno povezanosti s Hvarom, Peruško Bogdanić je kazao: "Povijesno nasljeđe koje me je okruživalo je nešto što baš nisam prepoznao u tim godinama, no, držim da sam ga i kroz samo iskustvo gledanja upijao, kao što sam upijao sunce i more, mirise i okuse. Stoga mogu ustvrditi da je to bio indirektni utjecaj mediteranskog nasljeđa koje me je u ranim godinama života okruživalo, a koje sam valorizirao puno kasnije. Takav se utjecaj u mojem radu reflektira u načinu na koji oblikujem svoje skulpture, često opisivane kao jednostavne i arhaične."

Cijeli razgovor pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.
Portret Peruška Bogdanića snimio je Neven Vrbanić za Art magazin Konturu.