Tihomir TV | CRVENA ZVJEZDAČA - "Traže plijen pomoću osjetila"
Zvjezdače (Asteroidea) su razred pokretnih morskih životinja iz koljena bodljikaša sploštena tijela na kojemu se ističu krakovi. Ima pet relativno vitkih krakova oko malog središnjeg diska. Obično ima promjer do 20 cm, ali iznimno može doseći i do 30 cm. Svijetlo narančasto-crvene boje je i ima sapunastu površinsku strukturu. Zvjezdaču pronalazimo u Atlantiku, Sredozemnom moru, gdje je jedna od najčešćih zvjezdača. Naravno i u Jadranu ih ima. Zvjezdaču nalazimo na dubinama od 1 do 250 m u širokom rasponu staništa, uključujući stjenovita, pjeskovita i blatna dna, te livade morske trave. Iako nekada izgleda da se crvene zvjezdače ne kreću, to nije točno. Kreću se, ali sporo. Pogonski im je mehanizam hidrauličnog tipa (vodožilni sustav). Nožice s papulama služe kao škrge, a sustav protjecanja vode služi i za izmjenu plinova, odnosno disanje. Zvjezdača se pokreće odgurivanjem u valovima stotina tih sitnih nožica kada se napune vodom, a opuštaju kad ona iziđe. Hrane se drugim životinjama, često još sporijima od njih poput školjkaša i ježinaca. Zvjezdače traže plijen pomoću osjetila. Ako im neki grabežljivac pojede krak, zvjezdače ga obnove. U Jadranu živi dvadesetak vrsta zvjezdača. Osim crvene zvjezdače u Jadranu ima: narančasta križalina, bodljikava zvjezdača, kvrgava zvjezdača, petokutna zvjezdača, tvrda ljubičasta zvjezdača, suncotračka sa 8 do 14 krakova, zmijača…
#TihomirTV #PodmorjeJadrana #BodljikasiJadrana #CrvenaZvijezdaca
Tihomir TV | KOKOT - "Možemo ga naći po cijeloj hrvatskoj obali"
Kokot je morska riba iz porodice kokota (triglidae). Ova riba je jedini primjerak iz svoga roda. Naziva se još kokotić, hrokavica, lastavica. U pojedinoj literaturi može se pronaći podatak da se ova riba službeno naziva lastavica prasica. Kokota možemo naći po cijeloj hrvatskoj obali, najviše u dubokom moru južnog Jadrana, gdje naraste do 60 cm i cca 3 kg. Kokot se razmnožava u svibnju odnosno lipnju. Usprkos zamjetnom izlovu ne spada u ugrožene vrste. Izduženog je oblika, velike glave, žarko crveno-narančaste je boje, tijelo mu se sužava prema repu. Oči su mu velike i izražene. Živi na pjeskovitom i muljevitom dnu do 700 metara dubine. Hrani se račićima, puževima, ali i drugim plijenom. Kokota se može pronaći u istočnom dijelu Atlantika. Rasprostranjen je i na cijelom Mediteranu, ali ne i u Crnom moru. Od kokota se može pripremiti brudet ili lešo.
#TihomirTV #PodmorjeJadrana #RibeJadrana
Tihomir TV | MORSKI JEŽINAC - "Čistač našeg mora"
Ježinci (Echinoidea) su razred bodljikaša najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. Na Zemlji su se pojavili već u siluru, razdoblju palezoika. Poznato je oko 800 vrsta ježinaca. Oko usta se nalazi i 5 pari usnih nožica koje služe kao kemijska osjetila za izbor hrane. Tu se nalazi i 5 busenastih struktura koje služe za disanje. U 5 pravilnih dvoredova kroz rupice u pločicama prolaze prionljive nožice uz pomoć čijih se ljepljivih vrškova ježinci hvataju za podlogu. Nastanjuju kamenita i pješčana dna, livade morskih cvjetnica. Morski ježinci sebe pokrivaju s kamenjem, ostacima školjaka i ostalim otpadnim materijalima radi kamuflaže. Hrane se algama i uginulim organizmima koje nanose morske struje, pretežno su biljojedi. Prirodni neprijatelji su im ribe, zvjezdače i rakovi. U Jadranskome moru žive vrste poput : dugobodlji morski turban, crni ježinac, pjegavi ježinac, kuglasti ježinac, patuljasti ježinac, hridinski ježinac i dr.
PJEGAVI JEŽINAC
Pjegavi ili ljubičasti ježinac (Sphaerechinus granularis) kojemu su bodlje ljubičaste i kratke (oko 2 cm). Najviše stradaju od nametnika praživotinja, oblića, veslonožaca, vitičara i dr. U Jadranskome moru žive vrste poput : dugobodlji morski turban, crni ježinac, pjegavi ježinac, kuglasti ježinac, patuljasti ježinac, hridinski ježinac i dr. Boravi na pjeskovitom i hridinastom tlu. Zadržava se od 1 do 120 m dubine. Naraste do promjera 13 cm. Hrani se algama i komadima organskog detritusa. U Korčuli je za ovu vrstu ustaljen naziv fratarska ježina. Tamo gdje ima ježinaca, tamo je čisto more... Oni su čistači našeg mora.
#TihomirTV #PodmorjeJadrana #BodljikasiJadrana
Tihomir TV | MORSKI PAUK - "Najopasnija riba Jadrana"
Pauk bijelac pripada obitelji paukovki (Trachinida) i najčešći je pauk u Jadranu. Riba naraste u dužinu do 40 cm i dosegne težinu do 1,5 kg. Oči su mu izbočene i smještene visoko na glavi. Morski pauk je najotrovnija i najopasnija morska riba u Jadranu. Zna napadati i ribe veće od sebe na koje nasrće svojim otrovnim bodljama. Unatoč moćnom oružju kojim raspolaže i on zna završiti kao plijen gofa, komarče, škarpine ili hobotnice. Otrov je smješten i u bodlji škržnog poklopca i na bodljama prve leđne peraje. Bijelac se vješto i brzo zakopava u pijesak tako da mu vire samo oči i prva leđna peraja. Za to mu je potrebno tek nešto više od sekunde. Tako neprimjetan, nepomično čeka u zasjedi. Kao i kod ostalih vrsta paukova i njegov otrov djeluje na živčani i krvožilni sustav čovjeka. Nakon uboda najbolje je brzo potražiti liječničku pomoć, međutim dovoljno je i uroniti mjesto uboda u tekućinu temperature veće od 40 C° budući je otrov termolabilan. U Jadranu žive četiri vrste pauka. Najzastupljeniji su pauk Bijelac i pauk Mrkalj, zatim pauk Crnac i Žutac. Zbog ukusnog bijelog mesa i ljudi ga rado uvrštavaju na svoj jelovnik.
#TihomirTV #PodmorjeJadrana #RibeJadrana
