Slobodnim stilom

03/07/2024

Posljednja je epizoda treće sezone dostupna na YouTube kanalu
Promocija znanosti . 🗣

Hvala svima koji su nam bili publika u pretoploj dvorani
D4, uvijek nam je zanimljivo čuti vaša pitanja,
inspiracija ste i za naše moderiranje i za naše
goste/gošće. 🥰

Hvala svima koji nas pratite od početka i svima koji su
nam se u međuvremenu pridružili. 🫶
Ponosni smo na našu publiku, koja čita s nama i još
važnije, nakon pročitanoga nastavlja razmišljati i pitati
se. 🧐
Hvala i svim našim gostima ove sezone, veselili smo se
čuti odgovore na stilski potpis, uvijek nepredvidive i
kreativne. 🥳

A sada, što drugo, nego:
IDE LJETO, MOŽE SVE NA TREN STATI,
ZABORAVI NA AUTOKLAUSTROFOBIJU
I SUNČALE STAVI! 😁🌞🌞

Voli vas vaša slobodnostilaška ekipa!
Družimo se najesen 🥰

https://youtu.be/r5p6dleqlEU?si=_WDWtZgZSagcZ7qu

29/06/2024

Veronika Vrgoč, Petra Kober, Iva Antičević predstavile su "Iz kuće po kojoj pada kiša" Tamare Bilankov

26/06/2024

Večeras u atriju Teatra &TD počinje 10. festival Prvi prozak na vrh jezika na kojemu će naše podkastašice Iva Antičević, Petra Kober i Veronika Vrgoč slobodnim stilom predstavljati knjigu Tamare Bilankov "Iz kuće po kojoj pada kiša".

Detaljan program u prilogu:

Danas krećemo!
10. festival Prvi prozak na vrh jezika, atrij Teatra Itd, 26, 27. i 28. 6. 2024.

26. 6., srijeda:
19.15-20.15 h: Predstavljanje rukopisa i dodjela nagrada Prozak i Na vrh jezika Sari Huskić i Hrvoju Ryznaru; predstavljaju Kruno Lokotar, Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar

20.30-21.30: Poeziju čitaju dosadašnji dobitnici/ce nagrada Prozak i Na vrh jezika, maraton; (Marko Pogačar, Olja Savičević Ivančević, Kristina Kegljen, Antonio Karlović, Alen Brlek, Josip Čekolj, Marija Skočibušić, Luka Mavretić, Hrvoje Ryznar),
vodi Kruno Lokotar

(Iz intevjua Krune Lokotara u zadnjem Nacionalu)
Zanimljivi novi autori?
(...) Neobjavljeni prozni rukopis Sare Huskić "Student se vraća kući" – nešto kao Dubravko Mataković se primio gen-Z u Cazinskoj krajini me oduševio – kao i rukopis zbirke poezije „Što ne smije na kišu“ Hrvoja Ryznara koji je takav da sam rekao: eto Pjesnika. Navodno je to Danijel Dragojević rekao za rukopis Marka Pogačara.

12/06/2024

Podcast Slobodnim stilom u posljednjoj epizodi treće sezone nostalgično se vraća u priču o djetinjstvu i lutkama i ugošćuje Mašu Kolanović i Amandu Prenkaj. 👠 Tema je razgovora posljednjeg susreta književnog kluba roman "Sloboština Barbie" Maše Kolanović te njegova kazališna adaptacija u koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum i Kunstteatra.

Može li i kako glazba dočarati književni svijet i likove koje je stvorila Kolanović, što je to novo donijela predstava u odnosu na književni tekst, i kakvu ulogu u svemu imaju Twin Peaks, Dinastija i Eurosong, neka su od pitanja o kojima ćemo razgovarati s našim gošćama. Pozivamo vas da nam se pridružite 19. lipnja u 12.00 u D4 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kako bismo proslavili završetak treće sezone podcasta.🎙️
Kao i uvijek, epizoda će naknadno biti dostupna na YouTube kanalu Promocija znanosti!

27/05/2024

U pretposljednjoj epizodi treće sezone ukrcavamo se u minibus zajedno s petnaest akademika koji kreću na kvaziputovanje ni ne sluteći da je posrijedi otmica. 📚

Josip Bepo Peraica neostvareni je hrvatski pisac koji, nakon što u novinama pročita vlastitu osmrtnicu, odlučuje oteti cijeli Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Svojim komunikativnim jezikom Ivica Ivanišević lako pridobiva čitatelja i izriče kritiku društva i kulturnog polja konstruirajući crno-bijele likove – iako se na koncu čini da su skoro svi na tamnijoj strani. Uz to, sve ih je doveo do jezikolomljivih Čmrljanovića, gdje se otmica rasplete, a njegov Josip Bepo Peraica ostaje vječno anoniman.

Što nas (ni)je nasmijalo, saznajte u novoj epizodi, a dostupna je na poveznici: https://youtu.be/C2UkcM9jMzg

23/04/2024

Slobodnim stilom i Olja Savičević Ivančević uživo od 19.00 na:

Povodom Dana hrvatske knjige i 150. obljetnice zagrebačkog Filozofskog fakulteta u našem ćemo ženskom kružoku, koji ćete ovog p**a premijerno moći pratiti i ...

11/04/2024

Što se kaže, zabilježite kalendare! 😅 Slobodnim stilom s Oljom Savičević Ivančević 23. travnja, u 19.00, dvorana D4 (FFZG) ili YouTube kanal Promocija znanosti.

Povodom Dana hrvatske knjige i 150. obljetnice zagrebačkog Filozofskog fakulteta u našem ćemo ženskom kružoku, koji ćete ovog p**a premijerno moći pratiti i uživo, ugostiti Olju Savičević Ivančević, autoricu proze i poezije, književnih kolumni i dramskih tekstova za djecu i mlade. Na njezin se opus često referiramo, a
o popularnosti i kvaliteti opusa ove autorice govori podatak da su joj djela prevedena na trinaest svjetskih jezika.
S autoricom ćemo se družiti u ugodnoj atmosferi i raspravljati o temama koje se provlače kroz njezin opus, ali i naše epizode poput ženskog identiteta, djevojaštva, bunta, majčinstva, tjelesnosti, kritike patrijarhalne kulture, ali i poigravanja žanrovima, njihovoj dekonstrukciji i toplini pripovijedanja koje nas uljuljkava u Oljin književni svijet.
S obzirom na to da je pripovijedanje u temeljima našeg identiteta, a priče se prenose generacijama, nemojte propustiti biti dio ove priče. Pridružite se našem književnom kružoku i zajedno s nama i Oljom Savičević Ivančević slobodnim stilom razgovarajte o književnosti i drugim povezanim temama, lipo se smijite i sudjelujte u razgovoru ugodnom naroda kroatističkog u utorak 23. travanja u 19.00 u dvorani D4.

Veliko hvala našoj Anamarija Kvas na plakatu. 💖

09/04/2024

U proljeće "Ljeta s Marijom". 🌞

📚U ovoj smo epizodi komentirali: Ljeta s Marijom – Olja Savičević Ivančević➡️Pridružite nam se u razgovoru s Oljom Savičević Ivančević povodom Dana hrvatske...

08/04/2024

"Ljeta s Marijom" Olje Savičević Ivančević koloplet je odvažnih ženskih likova koje osim zajedničkog porijekla dijele i zajedničko ime – Marija. Ili varijaciju toga imena. Kroz fragmentirane prikaze Marijetinog, Merinog, Mašinog, Marijolinog i Marinog života nazire se figura žene kao nositeljice obiteljskih priča i nasljeđa. Marije su neustrašive, pametne, ponekad ish*trene, ali najvažnije od svega – hrabre. 🌻

Pripovjedačka instanca pritom svojim likovima pristupa sa stanovitom humanošću i brižnosti. Ne napušta se stereotip ženskih razgovora i priča, samo im se ovdje pristupa kao nečemu svetom, voljenom, ponekad možda luckastom, ali prije svega ljudskom i punom života. Ti razgovori obogate papirnatu prostoriju, likove, tekst, knjigu.

Premda je djelo uglavnom označeno kao roman, razgovarale smo o pitanju žanra i mogućnosti drugih odrednica, poput zbirke kratkih priča. A s obzirom na to da se autorica odvažila na ispisivanje sudbine žene kroz različite povijesne etape, na stilskoj se razini vješto preskače iz jezika jednog vremena u drugo. Dotaknule smo se i pojave autoričinih bilježaka, odnosno naknadno izdanog dnevnika i njegovog učinka na čitanje i interpretaciju književnog djela. Ljeta s Marijom povezale smo s recentnim književnim ostvarajima, poput zbirke pjesama u prozi „Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević.

U konačnici, našu sezonu nastavljamo u duhu kompleksnih (i odvažnih) ženskih likova, a nova epizoda dostupna je na poveznici: https://bit.ly/Ljeta-s-MarijomSSKK

„Poznala sam ih i mahnula im
Pa bile su to moja majka i moje babe
Na dugom putu kući preko groblja
One su pojele sav moj
(Da me ne bude)
Strah.“

05/03/2024

O značenjima skrivenim u interpunkciji. 🙌

🎭U ovoj smo epizodi čitali zbirku pjesama: Djevojka-zarez (Rajna Racz)📚 Sljedeće čitamo: Ljeta s Marijom – Olja Savičević IvančevićPodcast Slobodnim stilo...

04/03/2024

Zbirku poezije "Djevojka-Zarez" kazališne redateljice Rajne Racz podveli smo pod sintagmu "gramatika u tijelu, otpor u jeziku". Takvim određenjem na jednom mjestu okupljamo sve što autorica tematizira i propituje kroz četiri ciklusa. Prvi, "Skriveni u jeziku" propituje mogućnosti opisa međuljudskih odnosa kroz interpunkcijske znakove. Zaključujemo, vratimo li se na našu prvu epizodu i zbirku poezije Maria Callas se baca u more, da smo kompletirale jezični znak. Preostala tri ciklusa na neki način propituju različite ženske identitete – lik redateljice, lik djevojke, lik unuke i majke, lik. 🎭

Nova epizoda dostupna je na poveznici: https://bit.ly/3V3MmPv

15/02/2024

Begović napisao.
Petković (u HNK-u) režirala.
Slobodnim stilom komentirao. 👀

🎭U ovoj smo epizodi gledali predstavu: HNK u Zagrebu – Pustolov pred vratima📚 Sljedeće čitamo: Rajna Racz – Djevojka-zarez Poveznica za spotify-listu inspi...

14/02/2024

Begovićev „Pustolov pred vratima“ u režiji Helene Petković banuo je na vrata Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Predstavu smo imale priliku pogledati, a potom i komentirati. U analizi su nam poslužila tri kriterija adaptacije koje navodi Linda Hutcheon – selekcija adapt-autorskog ključa, interpretacija i autonomnost adapt-autorskog djela. Ključno mjesto u predstavi prikaz je snoviđenja ili Djevojčine podsvijesti, pa je Gavella u prošlosti uveo dodatnu scenu, a Petković rotirajuću platformu.
Na kraju epizode zaključak je jedan – umorne smo od dosadnih muških likova. 🎭 Epizoda je dostupna na poveznici: https://bit.ly/Pustolov-Slobodnim-stilom

31/01/2024

Slobodnim stilom književni klub s autorima knjige „Lov na degenerike“ – Mislavom Bertoša i Tvrtkom Vukovićem. 🏹

📖 U ovoj epizodi razgovaramo s autorima Lova ne degenerike – Tvrtkom Vukovićem i Mislavom Bertoša.📚 Sljedeće gledamo: Pustolov pred vratima (HNK, redatelji...

30/01/2024

U šestoj epizodi razgovarali smo s autorima knjige „Lov na degenerike“ – Mislavom Bertoša i Tvrtkom Vukovićem. 🏹

O perspektivama dvaju filologa, teorijskoj podlozi pa sve do procesa pisanja. Nastavljamo i s prikupljanjem stilskih potpisa, a ovoga p**a čak dva! ✍️

Nova epizoda dostupna je na poveznici: https://bit.ly/48VQCoo

Zapratite naš Instagram profil: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

Stare epizode slušajte na:
Apple podcasts: https://apple.co/3wTCAD6
Spotify: https://spoti.fi/3wUYNRq
Google podcast: https://bit.ly/3x4rWtz
SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom

15/01/2024

U novoj epizodi zaputili smo se u Lov na degenerike. 🏹

Prosperitetnoj izgradnji građanskog društva potkraj 19. stoljeća prijete abnormalni – skitnice, pustolovi, anarhisti, homoseksualci, sitni lopovi, neposlušni sinovi i neukrotive kćeri. Uspostava reda, discipline i suzbijanje kolektivne histerije moguće je samo uz proizvodnju pojma "degenerika" kao patološkog tijela, onog koje je opasno, koje ne može biti kažnjeno i stoga jedino može postati predmetom proučavanja psihijatrije, kojoj je uzgred rečeno potrebno žrtveno janje kako bi samu sebe postulirala kao znanstvenu disciplinu.

Nije riječ o kriminalističkom romanu nego o iznimnoj filološkoj studiji u kojoj autori Mislava Bertoša i Tvrtko Vuković kombiniraju analizu diskursa, semiotiku, psihoanalizu i pragmatiku kako bi opisali načine uspostave hrvatskog psihijatrijskog diskurs u Banskoj Hrvatskoj. Korpus je sačinjen od svega – od medicinskih kartona, pisama članova obitelji, spisa koji su bili nužni za izgradnju Zavoda za umobolne u Stenjevcu do same zgrade Zavoda.

U epizodi smo se posebno pozabavili dvama degenericima – Milošem i Katom čija opasnost po društvo leži u pretjeranom promišljanju o vlasti i čitanju molitvenika u osami. Koncept degenerika doveo nas je do brojnih poveznica s domaćim i stranim književnim i filmskim ostvarenjima. Osvrnule smo se i na recentna društvena zbivanja pa zamijetile pomak od zlouporabe pojedinca kao predmeta psihijatrijskog diskursa do zlouporabe psihijatrije kao discipline.

Nakon snimanja epizode stvorila se samo jedna nedoumica...

Tko je ovdje doista lud?

Nova epizoda dostupna je na poveznici: https://youtu.be/L26We-qEOFI
Zapratite naš Instagram profil: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

Stare epizode slušajte na:
Apple podcasts: https://apple.co/3wTCAD6
Spotify: https://spoti.fi/3wUYNRq
Google podcast: https://bit.ly/3x4rWtz
SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom

20/12/2023

📖 U ovoj epizodi razgovaramo s autorom romana Početnici i zbirke kratkih priča Nepovredivo mjesto - Igor Ivko
📚 Sljedeće čitamo: Mislava Bertoša; Tvrtko Vuković - Lov na degenerike

U trećoj sezoni podcast Slobodnim stilom preodijevamo u književni klub. 📚🎙️
Na kraju svake epizode s gostom/gošćom, postavljamo sedam pitanja.

Igorov stilski potpis📝
Najdraža stilska figura - Nabrajanje
Novi interpunkcijski znak - Protiv diktature interpunkcijskih znakova ili crta koja križa radi filtriranja
Pjesma koju znam recitirati napamet - Sjetio sam se, Bratec Martin
Pjesma koju bih volio naučiti recitirati - Ne čitaš žene, Olja Savičević Ivančević
Da se mogu izražavati samo jednom vrstom riječi to bi bili - Glagoli (Kiš je za Krležine rečenice rekao da su vjetrovite jer sadrže glagole)
Hrvatska riječ koja je neprevodiva - Sjetio sam se da je Boris Perić preveo Balade Petrice Kerempuha na njemački pa ne postoji neprevodiva hrvatska riječ.
Nova hrvatska riječ za kakav osjećaj, a koja još nije dijelom hrvatskog rječnika - Petarpanjevanje. Ili samo panjevanje. Osjećaj kada si između jave i sna, visoki je datum, čekaju računi koje treba platiti, alarm zvoni… i stisneš snooze. E pa to stiskanje snooza.

Zapratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/slobodnimstilom?locale=hr_HR

Sudjelujte u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti Igorov roman Početnici na našem Instagram profilu: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

Stare epizode slušajte na:
Apple podcasts: https://apple.co/3wTCAD6
Spotify: https://spoti.fi/3wUYNRq
Google podcast: https://bit.ly/3x4rWtz
SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom

Čitajte o stilističkim temama: https://stilistika.org/


https://youtu.be/K2geE13aQUI?si=06n8IcoEMP0uHkEv

📖 U ovoj epizodi razgovaramo s autorom romana Početnici i zbirke kratkih priča Nepovredivo mjesto - Igor Ivko 📚 Sljedeće čitamo: Mislava Bertoša; Tvrtko Vu...

04/12/2023

Naslov je druge epizode književnoga kluba parafraza poznatog grafita iz sredine 90-ih sa zagrebačkoga zida "A GDJE JE REVOLUCIJA STOKO".

Čitajući Ivkov roman "Početnici", revolucija i ugljeni ljudi, koji u našem naslovu zamjenjuju apostrofiranu grafitersku stoku, istaknuli su se kao dva ključna pojma kojima smo se najviše posvetili.

Revolucijski moment povezali smo s vremenom u kojem zatječemo likove romana - blokada fakulteta 2009, a ugljene ljude s ljudima koji se brzo zapale, lako dogore, u susretu s kapitalističkim društvom, što su i glavni likovi romana - Lota i Marin.

Grafiterski naslov nosi i performans Montažstroja, redatelja Boruta Šeparovića koji o revoluciji govori kao o potrošenoj i komodificiranoj riječi. Nitko se više ne želi nazivati revolucionarom, pa se postavlja pitanje je li to zato što odgovor na naslovno pitanje nije optimističan...

Ima li života nakon blokade, tko sam ja bez partnera, želim li imati djecu u ovom svijetu, što je pojedinac i koja je njegova uloga u društvu, što su manic pixie dream girl i je li ova knjiga ispunjenje svih naših strahova?

Komentirajte s nama.

Promocija znanosti
Disput

📖 U ovoj epizodi čitamo: Igor Ivko – Početnici 📚 Sljedeće čitamo: Mislava Bertoša; Tvrtko Vuković – Lov na degenerike Podcast Slobodnim stilom nastao je u ...

20/11/2023

📖 U ovoj epizodi razgovaramo s autoricom pjesničke zbirke Maria Callas se baca u more - Zrinka Posavec
📚 Sljedeće čitamo: Igor Ivko – Početnici

U trećoj sezoni podcast Slobodnim stilom preodijevamo u književni klub. 📚🎙️
Na kraju svake epizode s gostom/gošćom, postavljamo sedam pitanja.

Zrinkin stilski potpis📝
Najdraža stilska figura - Simbol
Novi interpunkcijski znak - 🫶🏼 (na mjestu gdje sam raznježena)
Pjesma koju znam recitirati napamet - Ne znam ništa recitirati, ne znam ni svoje recitirati. Pjesme učim pamtiti kao melodije i kao ideje.
Pjesma koju bih voljela naučiti recitirati - Anne Carson, Afroditina arija, Pomiluj i umri
Da se mogu izražavati samo jednom vrstom riječi to bi bili - Glagoli
Hrvatska riječ koja je neprevodiva - Neko jelo koje imamo samo mi. Vjerujem da je jako teško prevoditi poeziju. Moraš pratiti metar i ritam pa i na neki način poetiku pjesnika.
Nova hrvatska riječ za kakav osjećaj, a koja još nije dijelom hrvatskog rječnika - Inzistitor. Osoba koja inzistira. Ljudi puno inzistiraju pa zaslužuju novu riječ.

Zapratite nas na društvenim mrežama:
FB: https://www.facebook.com/slobodnimstilom?locale=hr_HR

Sudjelujte u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti Zrinkinu posljednju pjesničku zbirku na našem Instagram profilu: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

Stare epizode slušajte na:
Apple podcasts: https://apple.co/3wTCAD6
Spotify: https://spoti.fi/3wUYNRq
Google podcast: https://bit.ly/3x4rWtz
SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom

Čitajte o stilističkim temama: https://stilistika.org/


https://www.youtube.com/watch?v=2RMjduuHyhs

📖 U ovoj epizodi razgovaramo s autoricom pjesničke zbirke Maria Callas se baca u more - Zrinkom Posavec 📚 Sljedeće čitamo: Igor Ivko – Početnici U trećoj s...

06/11/2023

Prvu epizodu treće sezone posvetile smo knjizi Zrinka Posavec - Maria Callas se baca u more.
Autorica nam je samim naslovom pjesničke zbirke odredila razgovor.
Komentirale smo, naravno, glas - pjesnički, pjevački, ali i lirske subjektice, marginalne pojave poput kastrata koji su tema jednog pjesničkog ciklusa, pjevanje kao dar i prokletstvo...
Kako nam se kao čitateljicama doimaju kratke pjesme u nekoliko stihova u kontekstu pjesničke zbirke kao koncepta, što mislimo o prodoru svakodnevnoga leksika u pjesništvo, čitamo li kritiku zbirke prije ili poslije kako bismo potvrdile vlastito mišljenje, može li "nožić" biti mali, i mnoga druga pitanja na koja ne dajemo uvijek konačan odgovor, ali nadamo se da će vas potaknuti na promišljanje i služiti kao književni nagovor.

Od zanimljivosti možemo izdvojiti intermeco u obliku "Ferovac naglas čita 'Njen glas'''.

Javljajte nam vaše čitateljske dojmove!

Pozdrav našim kolegama snimateljima s Promocija znanosti.

Podcast Slobodnim stilom u trećoj sezoni pretvara se u književni klub. Čitateljice Ana Juradin, Gabrijela Bionda, Helena Lučić, Iva Antičević, Petra Kober i ...

03/11/2023

Ove sezone nosi se knjiga.
Presvukle smo podcast Slobodnim stilom u književni klub.
Sljedećih devet mjeseci čitajte s nama knjige, odlazite na predstave, komentirajte i bilježite.
E da, novost je i što ćete nas moći gledati, a ne samo slušati, na youtube kanalu Promocija znanosti .
Sve drugo ostaje staro i roza.

Popis za čitanje:
1. Zrinka Posavec - Maria Callas se baca u more
2. Igor Ivko - Početnici
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

(javljajte nam što biste htjeli čitati i gledati s nama)

09/10/2023

Portal Stilistika.org objavio je četiri nove e-knjige u tri formata (HTML, EPUB, PDF).
To su: „Bu kaj?“ Ivana Markovića, „Tjeram krdo riječi“ Tvrtka Vukovića, „Suvremeni
naš književni jezik“ Ljudevita Jonkea te „Jezik i umjetnički izraz Augusta Šenoe“
Vatroslava Kalenića.
Radi se o iznimnim filološkim djelima koja raspravljaju kapitalne kroatističke teme.
Knjiga „Bu kaj?“ Ivana Markovića donosi minuciozne opise jezika privatne
korespondencije i autobiografskih zapisa trojice hrvatskih velikana – filologa
Vatroslava Jagića te književnika Augusta Šenoe i Antuna Gustava Matoša. Autor
među ostalim tematizira susret kajkavca s književnom jekavskom štokavštinom i
mijene koje je hrvatski književni jezik prolazio u drugoj polovici 19. i na početku 20.
stoljeća.
Studija Tvrtka Vukovića „Tjeram krdo riječi“ dosad je najobuhvatnije čitanje
pjesničkoga opusa Vesne Parun. Vuković govori o poetičkim i jezičnim uporištima
Paruničina lirskog pisma. Pritom izdvaja retoriku preobrazbe, zavođenja i bunta, koja
se na različite načine realizira u autoričinoj refleksivnoj, ljubavnoj, satiričnoj i poeziji
za djecu.
Knjiga „Suvremeni naš književni jezik“ Ljudevita Jonkea zapravo je skripta koju je
prema profesorovim predavanjima 1956. sastavio Danijel Alerić. Iako su naraštaji
studenata po njoj spremali ispite, ona nikad nije objavljena. Skripta Ljudevita Jonkea
danas je izvanredan dokument svojega vremena i Jonkeove djelatnosti, ali i
prvorazredan jezikoslovni događaj.
Godine 1965. Vatroslav Kalenić obranio je u Zagrebu disertaciju „Jezik i umjetnički
izraz Augusta Šenoe“. Njezinom objavom popunjava se golema filološka praznina jer
August Šenoa, jedna od najistaknutijih osobnosti novije hrvatske književnosti,
napokon dobiva lako dostupnu jezično-stilističku monografiju.
Jonkeovu i Kalenićevu knjigu za objavu je priredio i predgovorima popratio Ivan
Marković, predstojnik Katedre za standardni hrvatski jezik na zagrebačkome
Filozofskom fakultetu.
Portal Stilistika.org dosad je objavio 25 e-knjiga. Sva su izdanja besplatna.

01/07/2023

EDIT! Nagradnjača je gotova.
Slobodnim stilom
Imamo pobjednika fejsota!
Mladen Radošević na Vidovu goru vodi Martina Radošević. Javite se u inboks da vam pošaljemo karte! 🙌💫🌙⭐️

🌜NAGRADNJAČA🌛
Pazi ovo, Valentino nam je dao dvije ulaznice za koncert. Sve što trebaš napraviti je označiti u komentarima osobu s kojom provodiš Valentinovo 2046. na Vidovoj gori i dočekuješ Valentinota. 🌚🪐💫
Dobitnika proglašavamo u srijedu, 5. 7. - jednoga na fejsotu, jednoga na instotu pa okušaj sreću na obje platforme.

✨✨✨✨✨✨✨
Valentino Boskovic fiktivni je lik čiju glazbenu priču vješto pletu Branko Dragičević i Josip Radić. Da budemo valentinotovski jezično korektni, liriksote i muziku su izventali, odsvirli i otpivoli Branko i Josip. Valentinotov je četverostoljetni put započeo na Broču, odakle je roketon otišao na Mars, a dočekujemo ga 2046. na Vidovoj gori. Najveći i najbrži fanovi uspjeli su se dočepati karte za taj ivent uz dvostruki LP Vodič kroz galaksiju za redikule. Posljednji pak LP Velika praska figurira i kao album sa samoljepljivim sličicama.

Zbog izgradnje priče oko bračkoga svemircota čitav koncept možemo smatrati jezičnom umjetninom, u kojoj jezik nije samo stilska dovitljivost i ne koristi isključivo za Valentinotovu govornu karakterizaciju. Slušajući Valentinota, nerazumljivost postaje drugotna u odnosu na emocionalni aspekt slušanja pjesma. Ili bi barem tako trebalo biti prema sociolingvistima koji popularnost takvog tipa glazbene jezične vratolomije objašnjavaju preko stalne mogućnosti promjena u idiomu kako bi ostali zanimljivi slušateljima, što se najčešće čini ubacivanjem engleskoga. Stoga je moguće da “Ala piš’ i sad za svemirske foje// diši ritki zrok i bit će ti boje!” pjevaju čakavci, štokavci i kajkavci.

Može li glazba poput ove koju stvaraju Dragičević i Radić doprinijeti (nesvjesnom) učenju, a da ju ne promatramo (isključivo) kao subverzivnu pojavu na muzičkom nebu ili muzejsku obnovu relikta kako Pasolini shvaća dijalekt?
Možda je logičan izbor da je Valentino Bošković progovorio regiolektom, da krene s Brača prema Marsu, da se vraća tek 2046. Tako izmješten i bezvremenski, svevremenski putnik može govoriti jedino jezikom nama neobičnim, stranim, gotovo jednako nerazumljivim kao engleski koji smo prvi put čuli gledajući crtiće na Cartoon Networku. Zašto je Valentinotova makaronika svemirski jezik svima onima koji nisu s Brača pa je stoga njezino usvajanje usporedivo s učenjem engleskoga jezika? Možda bi odgovor trebalo potražiti na kraju Pasolinijeve i Žanićeve rasprave. Dijalekt zasigurno nije više stvar poduke u školama, ali kao što smo imali prilike vidjeti nije ni toliko subverzivna i anarhična pojava, barem ne u našem jezičnom okruženju. Mogli bismo reći da je glazbeni brački valentinotovski dijalekt odozdo, onaj koji se uči neformalnim putem i koji time stvara zajednicu koja nastoji njime govoriti i pisati, upotrebljavati ga, a samim time i održavati mit o Valentinu Boškoviću. Do 2046. svi će zasigurno znati barem izgovoriti Ala jeb’ jarcota!

Slušaj na
SoundCloud
https://soundcloud.com/slobodnim-stilom/stilistika-i-josip-radic-valentino-boskovic

Spotify, Apple, Google podcast
https://rss.com/podcasts/slobodnim-stilom/

Prati nas na Instagramu
https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

24/06/2023

Dok privodimo drugu sezonu kraju i s prvim danima lita bižimo prema moru, prije stvarnog mora, zaronit ćemo u ono literarno. Otkrivamo kako se stihovima i rečenicama stvara slika mora i koja se sve značenja u nju upisuju. More zapljuskuje obale naše književnosti od samih početaka, a mi vas vodimo u šetnju književnom rivom od mladog zavodnika Splita preko Dubrovnika do Vele Luke di s Oliverom ka i uvik gledamo more, tajnu koja diše, ali otkrivamo i druge tajne otoka.
U kombinaciji teksta i jezika, sjećanja, uspomena i osjećaja plovimo između fikcije i fakcije.
U ćakuli s morskim ljudima iz našeg književnog svijeta , i ._ skiciramo sliku mora:
"Dok uplovljavamo u tiho modro padište rastvaraju se u nama
hridi ploče i krikovi
Gledamo more i obrise otoka u daljini.
Utopimo li pogled u more rebro će izrebriti tijelo bez jezika"
A jezik će se, kao i Veronika, poigrati značenjima i u svojoj brzopletosti ih promijeniti.

Slušajte more i nas kako mu šapćemo na:
SoundCloud:
https://soundcloud.com/slobodnim-stilom/knjizevni-slozenac-more
Apple, Google podcast, Spotify:
https://rss.com/podcasts/slobodnim-stilom/
Pratite nas na Instagramu:
https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

17/06/2023

Jedan uskoro slavi 100. rođendan, a drugi tek 20. Koje su im sličnosti, a koje različitosti? Može li se prvi nazvati pretečom drugoga? Radio s jedne, a podcast s druge strane. Za kraj protekle sezone odlučile smo se osvrnuti na medij podcasta te smo provodeći anketu otkrile je li on danas slušaniji od radija. Kakvu im budućnost vi predviđate? Također, glas voditelja igra vrlo važnu ulogu - toliku da o njemu ovisi buduće slušanje emisija. Što vi kažete na to? Istraživanja su pokazala da se podcast najčešće sluša tijekom rekreacije ili npr. kuhanja ručka i obavljanja kućanskih poslova jer se slušatelji tako osjećaju ispunjenije pa, budući da mislimo na vas, evo nove epizode! Uživajte :)

SounCloud: https://on.soundcloud.com/zxt17

Apple, Google podcast, Spotify: https://rss.com/podcasts/slobodnim-stilom/1000964/

Pratite nas na Instagramu!
https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

10/06/2023

Tradicija ispunjavanja leksikona i spomenara u Hrvatskoj seže barem u 19. stoljeće. Riječ je o posebnom semiotičkom sustavu koji ima svoju gramatiku i višeslojnu organizaciju, a uglavnom tematizira ljubav, prijateljstvo, školske dane ili prolaznost života. Leksikoni i spomenari tumače se iz folklorističke perspektive jer su oblik kolektivnog stvaralaštva djece i mladih. Važni su i razvojnim psiholozima, a u ovoj ćemo im epizodi pridružiti stilistiku.

U novoj epizodi slušajte o razlici između leksikona i spomenara, akrostihu, razlikama između muških i ženskih upisa i načinima izbjegavanja imenovanja simpatije. Prisjetite se i naj pjevača, naj glumice, naj filma!

Nova epizoda dostupna je na poveznicama!

SoundCloud: https://soundcloud.com/slobodnim-stilom/leksikoni-spomenari-i-stilistika
Spotify: https://open.spotify.com/show/4id73yxtHJPMiyDpqcgZyq
Apple i Google podcasts: https://rss.com/podcasts/slobodnim-stilom/987871/

Zapratite nas na Instagramu: https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/

03/06/2023

- ...Prvo mi je drago da ste barem u gornjem dijelu prikladno odjeveni, da niste došli i ovaj put u majici na špaline (...)
- Osim što je to vrijeđanje, ja moram izrazit' već sad zabrinutost za Vašu opsjednutost bade kostimima, majicama na špaline i šta ste već sve ovdje nabrajali. Ja bih Vas molila da se obuzdate, ako zbog javnosti ako ništa drugo. A liječite se privatno.
- Bilo bi dobro kada biste ga Vi upozorili (...), i objasnili mu da je u Hrvatski sabor važnije ponijeti mozak i kralježnicu, nego dugi par rukava.
- Nemojte si laskati, niste moj tip!

Isječak koji čitate nije dio komentar-vređaone na društvenim mrežama, nego prijepis Aktualnoga prijepodneva, odnosno zasjedanja Hrvatskoga sabora.
Posljednja akvizicija na našem portalu stilistika.org diplomski je rad u kojemu se retorika i stilistika udružuju da bi se analizirao hrvatski politički diskurs:
Analizirani su iskazi deset političara koji su, prema dostupnim istraživanjima, u tom trenutku bili najpopularniji, a to su: Zdravko Marić, Marija Selak Raspudić, Andrej Plenković, Miro Bulj, Sandra Benčić, Ivan Penava, Marija Jelkovac, Katica Glamuzina, Marijana Puljak i Peđa Grbin. Tko se oslanja na argument većine, a tko na figure i trope; tko pribjegava strategiji zvanoj crvena haringa, a tko truje bunar? Kako govore hrvatski političari, ili točnije kako zavode publiku? Autorica se usredotočila na analizu stilskih i retoričkih obilježja govora odabranih političara te na uporišne elemente njihovih strategija uvjeravanja.

https://stilistika.org/studij-stilistike/diplomski-radovi/755-stilsko-retoricka-analiza-hrvatskoga-politickog-diskursa

27/05/2023

Tabu teme na poseban način privlače našu pažnju i baš kao i dobra knjiga izazivaju reakciju, propituju postojeća shvaćanja i perspektive. Iako dijelu književnih boema poroci nisu nimalo strani, o njima se u književnosti malo govori.
No ipak, s obzirom na to da je književnost svijet slobode u kojemu se ponekad smiju kršiti pravila, ona pronalazi načine da uzdrma granice i u klupko priče uplete i jedan od najvećih tabua: drogu.
Što nam književni tekst može reći o temi droge, različitim perspektivama na ovisnost, načinima na koje se ona uklapa u psihološke i emocionalne svjetove likova, društveni kontekst i kulturu, otkrivamo u novoj epizodi.

SoundCloud:
https://soundcloud.com/slobodnim-stilom/knjizevni-slozenac-droga-porok-i-tabu
Apple, Google podcast, Spotify:
https://rss.com/podcasts/slobodnim-stilom/
Pratite nas na Instagramu!
https://www.instagram.com/slobodnim.stilom/