Knjiga na nezgodnim mjestima: S Kristianom Novakom u škurinjskoj garaži
Kada je o autorskim susretima riječ prva sezona našeg jedinstvenog programa "Knjiga na nezgodnim mjestima" završit će druženjem s Kristianom Novakom u tamnim škurinjskim garažama.
U sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige, održat će se finalni autorski susret ciklusa "Knjiga na nezgodnim mjestima", a gost će biti poznati hrvatski književnik Kristian Novak. Lokacija će biti naselje Škurinje, garaže u jednoj stambenoj zgradi (Ulica Save Jugo Bujkove 44). U neposrednoj lokalnoj zajednici s Novakom u subotu 16. 10. u 18 sati ćemo razgovarati o njegova dva popularna romana, pisanju, profesorskom radu i naravno, pitati ga da li bi se preselio na Škurinje. :)
Nekoć državni reprezentativac u judu, danas profesor na germanistici, Kristian Novak u književnim je krugovima postao poznat nakon romana Črna mati zemla (Algoritam, 2013.) Manje je poznato da Črna mati zemla nije autorov prvi roman - ta je čast pripala “mladenačkom” djelu Obješeni (Insula, 2005.), za koje autor kaže da ga je pisao pune četiri godine, te “ponekad treba raditi na nečemu unatoč tome što se možda čini da nema baš nikakvoga smisla.”
Usporedno s radom na polju stručnih publikacija, gdje je također aktivan i zapažen, pisao je i pisao, inspiraciju nalazio u suvremenoj književnosti i uspomenama na odrastanje u Međimurju, te pomalo dogurao do drugog romana, koji će ga dovesti do slave (i određene zloglasnosti) u domaćim literarnim krugovima. Za Črnu mati zemlu kaže da dobar dio uspjeha u pisanju duguje većem broju svojih prijatelja, uključujući jednog koji je “Pročitao i umjesto komentara pribio uokvirenu prvu stranicu mog teksta na zid u svojoj dnevnoj sobi. Pa kako da onda čovjek ne dovrši roman?!” Sve ostalo je povijest.
No, Novakov treći roman, Ciganin, ali najljepši (OceanMore, 2016.) knjiga je koja ga je zapravo dovela pod sva svjetla reflektora, na popise bestselsera i duge popise čekanja u Gradskoj knjižnici Rijeka, kao i brojnim drug
Knjiga na nezgodnim mjestima: Nenad Ivić na krovu trgovačkog centra o povijesti čitanja i knjige
Galerija naših mjesta na kojima smo razgovarali o knjizi je impresivna - krov nebodera, tribine stadiona, betonski trg, cesta, kontejnerski terminal, parkić, propali autokamp... Ovaj put s našim upečatljivim programom stižemo na krov Towera Centra Rijeka, najpoznatijeg i najvećeg riječkog trgovačkog centra.
Uz prepoznatljivu impresivnu kupolu, na novom susretu iz ciklusa Gradske knjižnice Rijeka "Knjiga na nezgodnim mjestima" gost je Nenad Ivić, hrvatski književni povjesničar i teoretičar, poznati intelektualac, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za razvoj kulture čitanja, koji će upravo u kontekstu Godine čitanja 2021. održati izlaganje i razgovor na temu knjige na nezgodnim mjestima kroz povijest i negdašnjim praksama pisanja i čitanja. Susret se realizira u suradnji s Tower Centrom Rijeka, uz podršku popularnog knjižarskog lanca Hoću knjigu, omiljenog mjesta riječkih knjigoljubaca i čiju poslovnicu obožavatelji knjige mogu pronaći u samom prostoru Towera, na 4. katu.
O čemu ćemo uopće slušati?
Ima li uopće zgodnog mjesta za knjigu? Iako smo navikli čitati posvuda, u autobusu, vlaku, na plaži, čekajući polazak aviona, čitanje knjige povezujemo s mirom vlastite sobe. Uvjereni smo da je to najbolje mjesto. Ali to je jedna slika, konkretizacija običaja čitanja koji se polako stvara tokom modernog vremena, nadasve u XIX. stoljeću. Kao i svaka slika, ili uvriježeni običaj, način čitanja koji smatramo najprikladnijim poziva jednu vrlo dugu povijest, koja traje onoliko koliko traje čovjekova potreba da nešto zapiše. Jer pisalo se na svemu: od kamena do glinenih valjaka, od krhotina posuđa do pločica od slonovače, od komadića drveta do životinjskih koža. Knjiga nije uvijek izgledala onako kao što danas izgleda.
Srednjovjekovlje, doba koje je, u mnogo čemu, odredilo svijet koji danas živimo, odredilo ga je i izumom knjige, u onakvom obliku kakvom ga danas poznajemo. Polako, tokom tisuću godina, stvarao se običa
Knjiga na nezgodnim mjestima: Jasen Boko u Omišlju (s naftnim terminalom u pozadini)
Naša "Knjiga na nezgodnim mjestima" nakratko će napustiti Rijeku te u Omišlju, u ambijentu obilježenom terminalom za zemni plin, naftovodom i industrijskim postrojenjima, ugostiti poznatog svjetskog putnika i putopisca.
U četvrtak 23. 9. u 19 sati u Omišlju na otoku Krku, na lokaciji plaže "Jadran", s pogledom na rezervoare JANAF-a, održat će se susret i druženje s Jasenom Bokom, poznatim hrvatskim putopiscem i dramaturgom.
Broj sudionika na samoj lokaciji je ograničen na 30, a obvezne su rezervacije mjesta na mail [email protected] ili osobno u Knjižnici "Vid Omišljanin". Susret ćete moći pratiti i uživo kroz prijenos na Facebook stranici Gradske knjižnice Rijeka.
Jasen Boko za sebe voli reći da je po zanimanju, barem onom u duši, zapravo - nomad. Radio je u rudnicima zlata u Australiji i tvornici ribe na norveškom sjeveru, brao maline u Quebecu, studirao u New Yorku, autostopirao u Burmi i Iranu, penjao se po Himalaji, kupao se u Titicaci, nosio eksploziv u kamenolomu, rušio ostarjele dimnjake u tvornicama, spuštao se niz kanjone… Putovao je Putem svile lokalnim prijevozom, susreo se s Odisejom na Mljetu (dobro, ovo zamalo), tražio Aleksandra među talibanima u Afganistanu, Dioklecijana u Turskoj i Che Guevaru širom i poprijeko Južne Amerike, plovio Gangesom i Mekongom, penjao se slobodnim stilom u ekstremnim stijenama, putovao, putovao, putovao… Uz sve ovo kaže i da je "imao i ozbiljni dio života" - diplomirao je dramaturgiju i svjetsku književnost, bio samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK, kazališni producent...
Dramski tekstovi igrani su mu u dvadesetak kazališta u 4 zemlje. Objavio je petnaest knjiga uglavnom putopisnih, ali i onih vezanih uz kazališnu problematiku kao i onih namijenjenih djeci: Tin, biografija Trideset godina putovanja, Na Putu svile (tragovima Marka Pola), Tragovima Odiseja, Putovanje za početnike, Za Aleksandrom Velikim u srce Azije (Zapisi iz zemalja gdj
Knjiga na nezgodnim mjestima: Ivica Prtenjača na kozalskoj cesti ispred Brodokomerca
Ivica Prtenjača je riječko dijete pa nam se čini i prikladnim što s ovim poznatim hrvatskim autorom autorski susret radimo doslovno - na cesti. S nje je uvijek nekako sve i kretalo, a na kojoj nas omeđuju bivši fašistički dom i kvartovski dućan Brodokomerca.
Ivica Prtenjača rođen je 27. siječnja 1969. u Rijeci, gdje je studirao kroatistiku na Pedagoškom fakultetu. Radi od svoje petnaeste godine kao čitač vodomjera, naplatničar plina, dostavljač sladoleda, skladištar, građevinski radnik, galerist, serviser vatrogasnih aparata, trgovac, knjižar, voditelj marketinga, glasnogovornik. Živi i radi u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije ili književne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvršten u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti.
Objavio knjige:
- "Pisanje oslobađa", poezija, Meandar, Zagreb, 1999.
- "Pisanje oslobađa", elektroničko izdanje 2007.
www.elektronickeknjige.com - "Yves", poezija, Meandar, Zagreb, 2001.
- "Yves", poezija, elektroničko izdanje , 2009.
- "Nitko ne govori hrvatski" (s Brankom Čegecom i Miroslavom Mićanovićem),
izbor iz poezije, dvojezično hrvatsko/francusko izdanje, Meandar, Zagreb, 2002.
- "Uzimaj sve što te smiruje", poezija, Meandar, Zagreb, 2006.
- "Dobro je, lijepo je", roman, Profil, Zagreb 2006.
- "Nedjeljni ručak"; drama; režija Tomislav Pavković;
praizvedena 27.12.2007. - Filodrammatica, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci
- "Okrutnost", pjesme, Profil multimedia, DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, 2010.
- "Kod Yvesa", knjiga priča, Profil, Zagreb, 2011.
- "Brdo", roman, VBZ, Zagreb, 2014.
- "The Hill" (engl. prijevod romana Brdo), 2015.
- "Tiho rušenje", roman, VBZ, Zagreb, 2017.
- "Bršljan", priče, Bibliofil, Zagreb, 2017.
- "Plivač", rom
Knjiga na nezgodnim mjestima: Razgovor na kamionskom terminalu o “ženskoj” književnosti i pop kultur
Naš program "Knjiga na nezgodnim mjestima" radi još jednu neviđenu kombinaciju - o ženama književnicima, pop kulturi koja cilja prvenstveno žene, feminizmu, u ambijentu kamionskog terminala na Srdočima, uz Milord Pub, vješto će pričati stručnjakinja za temu i autorica više zanimljivih knjiga Maša Grdešić.
U ambijentu kamiona Maša će s nama podijeliti misli o književnosti koju pišu žene (posebno autorice poput Elene Ferrante i Sally Rooney) te popularnoj kulturi namijenjenoj ženskoj publici - bit će tu govora o sapunicama, Bridget Jones, Zagorci (...) kao i mnogočemu drugome tematiziranom u posljednjoj Mašinoj knjizi “Zamke pristojnosti - eseji o feminizmu i popularnoj kulturi”, zbirci tekstova koji su većinom ranije objavljeni na portalu za feminizam i popularnu kulturu Muf, a koja će biti osnova razgovora.
Iz osvrta na knjigu “Zamke pristojnosti”:
“Kao sveučilišna profesorica, književna i kulturna teoretičarka Maša Grdešić navikla je o književnosti i popularnoj kulturi govoriti akademski, iza katedre. Zbirka Zamke pristojnosti: eseji o feminizmu i popularnoj kulturi očekivano je znanstveno utemeljena, no glas u njoj nije nimalo udaljen ni autoritaran. To je glas, prije svega, strastvene čitateljice i gledateljice čije pisanje počinje od pitanja: kako govoriti o našim ljubavima kad su naše ljubavi tekstovi, i to tekstovi koje stvaraju žene, koji se bave ženama i koji su namijenjeni ženskoj publici? Maša Grdešić o ovim temama piše pedantno gradeći svoju argumentaciju, razigranu mnoštvom primjera iz visoke i popularne kulture, da bi onda bez zadrške progovorila o onome što osjeća: o bijesu u susretu sa seksizmom u vlastitoj struci, o inspiraciji koju pronalazi u mlađim feministkinjama, o vatri u mozgu i želucu kad čita Elenu Ferrante i Sally Rooney. Ako pratite popularnu kulturu, promišljate rad, volite (ili mrzite) sapunice, kupujete posteljinu u Ikei, osjećate ili ste osjećali tinejdžersku tjesko
Knjiga na nezgodnim mjestima: autorski susret s Juricom Pavičićem u propalom autokampu na Preluku
Preluk, sam rub Rijeke. Zona oko koje se lome različita koplja budućih razvojnih perspektiva pravo je mjesto za druženje s autorom poput Jurice Pavičića.
U petak 3. 9. u 19 sati na ulazu u bivši autokamp Preluk održat će se novi susret iz ciklusa Gradske knjižnice Rijeka "Knjiga na nezgodnim mjestima", a ovoga puta druženje će činiti razgovor s poznatim splitskim književnikom i novinarom Juricom Pavičićem.
Broj sudionika na samoj lokaciji je ograničen na 25, a obvezne su prijave na mail [email protected].
Jurica Pavičić od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina («Slobodna Dalmacija», «Vijenac», «Zarez», «Nedjeljna Dalmacija», «Jutarnji list»…). Godine 1992. nagrađen nacionalnom nagradom za filmsku kritiku «Vladimir Vuković». Od 1994. piše u različitim novinama tjednu kolumnu «Vijesti iz Liliputa» u kojoj secira društvo, politiku i kulturu ratne i poslijeratne Hrvatske. Za tekstove iz te serije 1996. dobiva nagradu nacionalnog novinarskog društva «Marija Jurić Zagorka», 2002. nagradu za doprinos novinarstvu «Veselko Tenžera», a 2007. nagradu «Miljenko Smoje» Slobodne Dalmacije. Kolumna danas izlazi u „Jutarnjem listu“ iz Zagreba.
U književnosti se javlja 1997. socijalnim trilerom «Ovce od gipsa» u kojem problematizira tematiku ratnog zločina u ambijentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nominiran za nacionalnu proznu nagradu «Gjalski». Godine 2000. objavljuje drugi roman «Nedjeljni prijatelj», krimić koji tematizira socijalna proturječja Hrvatske devedesetih. U različitoj periodici objavljivao i kratke priče. Godine 2000. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu praizvedena mu je drama «Trovačica» koje je prethodne godine osvojila nacionalnu nagradu za dramu «Držić». Godine 2001. objavio sabrane tekstove iz serije «Vijesti iz Liliputa» kao knjigu. Iste godine objavio i monografiju o hrvatskoj postmodernističk
Knjiga na nezgodnim mjestima: Popularni psihijatar Robert Torre o ludilu iz bivše“Industrijske”
U sklopu programa "Knjiga na nezgodnim mjestima" Gradske knjižnice Rijeka u četvrtak 26. 8. u 19 sati na kraju Ulice Milutina Barača odnosno ex-Industrijske ulice gostuje poznati hrvatski psihijatar Robert Torre.
Robert Torre je zagrebački psihijatar, autor nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti te u javnosti zapaženog kritičkog pamfleta “Prava istina o psihijatriji”, a potom i knjige “Ima li života prije smrti?” U svojoj novoj knjizi 'Ludilo uzvraća udarac' izlaže preko dva stoljeća dugu priču o monopolu psihijatrije nad ludilom. Priča o povijesti psihijatrije ispričana je kroz njezine najprogresivnije dionike, tvorce kapitalnih psihijatrijskih konceptualizacija ludila i njihovoj daljnjoj sudbini unutar golema tijela suvremene psihijatrije. “Industrijska”, upravo kao mjesto svojevrsne gradske i indivudualne traume i suočavanja s bolnim procesima promjena, pravo je mjesto za susret.
Program "Knjiga na nezgodnim mjestima" Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s književnim i stručnim autorima na nekonvencionalnim urbanim lokacijama na riječkom području omogućujući neposrednije prožimanje zajednice, autora, knjiga i čitanja, a uključujući u razgovor arhitekte, urbaniste, urbane aktiviste. Programom se čitanje promovira na terenu neposredne prakse u zajednici i s ključnom porukom da najveći dometi hrvatske knjiške produkcije trebaju živjeti s ljudima, izvan prostora tradicionalne kulture a ujedno mogu služiti i za promišljanje konkretnih problema i izazova budućnosti.
Program se odvija uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu.
Knjiga na nezgodnim mjestima: Monika Herceg na trgu ispred robne kuće na Vežici
Nakon kratke ljetne pauze naša ekspedicija mjestima u kojima vidimo puno potencijala za kulturu, ali su za sada malo nezgodna, ide dalje.
U utorak 24. 8. u 19 sati na na platou ispred Robne kuće Gornja Vežica (Ulica Braće Stipčića 2) održat će se novi susret iz ciklusa Gradske knjižnice Rijeka "Knjiga na nezgodnim mjestima", a ovoga puta druženje će proteći u duhu poezije - gošća je Monika Herceg, jedna od najpopularnijih i najpriznatijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja.
Broj sudionika na samoj lokaciji je ograničen na 20, a obvezne su prijave na mail [email protected]. Susret ćete moći pratiti i uživo kroz prijenos na Facebook stranici Gradske knjižnice Rijeka. Monika Herceg rođena je 1990. u Sisku, a srednju školu završila je u Petrinji. Godine 2017. dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis “Početne koordinate”, zbirka je objavljena 2018. godine, a potom nagrađena i Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom “Fran Galović” za najbolje književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta, nagradom Slavić za najbolji prvijenac objavljen 2018. godine i međunarodnom nagradom Mostovi Struge. Iste je godine dobila i nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova “Lovostaj.” objavljena je 2019. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humoristično-satiričnog žanra Bal u Elemiru 2017. te nagradu Lapis Histriae 2019. za najbolju priču. Pjesme su joj objavljene u različitim časopisima i prevedene na nekoliko jezika, a nedavno joj je izbor pjesama objavljen i na francuskom jeziku (“Ciel sous tension”, L’Ollave, 2019.).
Program "Knjiga na nezgodnim mjestima" Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s knjiže
Knjiga na nezgodnim mjestima: razgovor s Borisom Leinerom na plaži uz kontejnerski terminal
jeto, plaža, knjige, dobar gost... A pokraj i kontejnerski terminal brodova koji plove od Japana do Amerike. Prava pozicija za naš program "Knjiga na nezgodnim mjestima". U sklopu programa "Knjiga na nezgodnim mjestima" Gradske knjižnice Rijeka u srijedu 21. 7. u 20 sati na plaži Brajdica, uz kontejnerski termina, gostuje Boris Leiner, jedan od najpoznatijih hrvatskih bubnjara, posebno upamćen kao bubnjar grupe Azra. Ovom prilikom razgovaramo o njegovoj zapaženoj knjizi autobiografskih zapisa "Sve bio je ritam". Ovaj glazbenik koji se zadnjih godina sve više bavi i kiparstvom rođen je u Čakovcu 1957. Umjetničku karijeru proveo je mahom kao kao rock bubnjar, a u povijest domaće pop kulture ušao je kao bubnjar grupe Azra te angažmanom u nizu važnih hrvatskih glazbenih projekata poput Naturalne mistike, Vještica, Šo!Mazgoona, Aerodroma, Haustora i drugih. Za suradnika Štulića je u jednom intervjuu rekao da je "pjevao kako je govorio, a govorio kako je mislio, iskreno do boli". Program Knjiga na nezgodnim mjestima Gradske knjižnice Rijeka kroz inovativni sadržajni, prostorni i tehnološki okvir konceptualizira domaću književnost i publicistiku održavanjem specifičnih tematskih razgovornih susreta s književnim i stručnim autorima na nekonvencionalnim urbanim lokacijama na riječkom području omogućujući neposrednije prožimanje zajednice, autora, knjiga i čitanja, a uključujući u razgovor arhitekte, urbaniste, urbane aktiviste. Programom se čitanje promovira na terenu neposredne prakse u zajednici i s ključnom porukom da najveći dometi hrvatske knjiške produkcije trebaju živjeti s ljudima, izvan prostora tradicionalne kulture a ujedno mogu služiti i za promišljanje konkretnih problema i izazova budućnosti.
Program se odvija uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu programa koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu.
![[ALL on BOARD] 💯 - večer društvenih igaraprva epizoda sezone 2.0Zabilježite u kalendar:📆 ponedjeljak, 03.02. u 17 sati📌 ...](https://img4.medioq.com/858/458/1035831258584589.jpg)
Rasadnik je priča prije svega za nove, kreativne, zaigrane.
