14/04/2018
VRTOVI LUNJSKIH MASLINA
ZNATI NASLIJEDITI JEDAN JE OD NAJVEĆIH I NAJTEŽIH UMIJEĆA DANAŠNJICE. BAŠTNIK NIJE ONAJ KOJEMU JE NASLIJEĐE DANO SLUČAJNO, VEĆ ONAJ KOJI JE BAŠTINU ODLUČIO OČUVATI.
S početkom proljeća kada nas Sunce poziva na boravak u prirodi niti sama nisam mogla odoljeti višesatnoj predivnoj šetnji kroz Vrtove Lunjskih maslinika. Makadamska cesta koja se proteže na više od 7 kilometara odlično je uređena te pruža mogućnost i lagane vožnje biciklom.
Maslina je od pamtivijeka prisutna na Zemlji. Prva su stabla kultivirana i posađena prije 5-6 tisuća godina na području Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina proširila Mediteranom. Maslinovo ulje postaje temelj prehrane, njime se trgovalo i plaćalo, liječilo i uljepšavalo.
Na području grada Novalje – na samom sjeveru otoka nalaze se Lunjski maslinici koji već stoljećima predstavljaju netaknuti najegzotičniji dio kutaka unutar regije.
Lunjsko maslinovo ulje poznato je kao iznimno kvalitetno, o čemu svjedoči i zanimljiv povijesni podatak. Marcus Gavius Apicius bio je Cezarov savjetnik za kulinarstvo, koji se u povijesti pamti kao tvorac prve kuharice na svijetu. Za lunjske je masline zanimljivo da je Marcus u svojoj kuharici naveo mirodije i trave koje treba dodati njihovu rimskom ulju kako bi postalo slično Oleu Libernicumu kojemu nije bilo ravna u Rimskom Carstvu. Tadašnja Liburnija protezala se od rijeke Raše do Krke pa se zaključuje da je ulje Libernicum upravo ovo maslinovo ulje s Luna.
Sami počeci sežu davnih davnina, preko 1.600 godina, kada su prve masline počele rasti na tom području, toliko davno da ni otok nije imao oblik kakav ima danas. Lunjski maslinici protežu se na oko 24 ha i broje više od 80.000 stabala sorti oblice cijepljene na divlju podlogu masline Olea oleaster linea. Ovaj je maslinik jedinstven u svijetu zbog velikog broja tisućljetnih stabala na okupu, čime se ne mogu pohvaliti ni poznati maslinici u Izraelu i Grčkoj.
„Na svijetu ima sedam svjetskih čuda, a ovi su maslinici s tako održanim divljim maslinama, očuvanim od požara i inih ljudskih gluposti i devastacije nulto svjetsko čudo. Ovo je divljenja vrijedan primjer prkosa masline prema svome okruženju, kamenu, buri i čovjeku.“ (dr. sci. Karmelo Poštenjak).
Na čitavom području lunjskog maslinika nalaze se samonikli grmovi masline koji su oblikovale ovce koje su na slobodnoj ispaši u masliniku. Različitog su oblika kao npr. grm u preciznom obliku pseće glave. Ova prirodna skulptura je jedinstvena jer je tu „umjetnik“ ovca koja gricka mlado lišće koje sakriva oštre vrhove grana. Ovce tako stvaraju različite oblike grmova, koji izgledaju kao da ih je oblikovala ruka umjetnika.
Na samo 200m od ulaza u vrtove zastajem kraj masline imena ‘lunjska čipka’ jer je u njeno deblo utkano bezbroj rupica te izgleda kao da ga je šila čipkarica i ostavila tamo za vječnost upravo na otoku poznatom po čipki. To je rijetkost koja nema znanstvenog objašnjenja.
Suhozidi na Lunu su nastali kao rezultat krčenja, a da bi se dobila obradiva plodna zemlja. Kamenom koji je ostao kao posljedica krčenja zidali su se suhozidi, koji su zbog velikih količina kamenja dobili impozantne forme kakve su nam vidljive i danas. Zbog ovaca koje su bile slobodne i često preskakale suhozide, ljudi su se dosjetili i izmislili ozubu – kameni vijenac na gornjem rubu koji je stršio prema van pa bi ovca, u pokušaju da preskoči zid, padala unatrag.
Svakih nekoliko stotina metara mamile su me strateški postavljene kamene klupe s kojih „puca“ predivan pogled na blistavu morsku površinu i otoke u daljini. Uz stalnu pratnju i meket slobodnih ovaca oduševljeno sam završila izlet i uvjerila se da nije potrebno putovati do Izraela da dodirnem maslinu iz vremena Isusa Krista.
