U Srbiji je uveden sistem „Pronadji me“ za hitno objavljivanje informacija o nestanku dece i maloletnih lica. Prvi ove vrste u regionu, sistem je napravljen po uzoru na američki „Amber alert“ koji postoji gotovo 30 godina i daje odlične rezultate. Inicijator uvodjenja srpske verzije „Amber alerta“ je Igor Jurić, otac pokojne četrnaestogodišnje Tijane, koja je pre devet godina oteta i mučki ubijena u Bajmoku kraj Subotice. Igor Jurić je jedan od sagovornika u našem večerašnjem podcastu.
Bora Ćosić najveći živi pisac jezika koji se govori na prostoru bivše Jugoslavije, a koji nazivaju različitim imenima, dobitnik je ovogodišnje ugledne književne nagrade Meša Selimović za svoj kratki roman "Bergotova udovica". Bora Ćosić je rođen u Zagrebu 1932. godine što ga čini najstarijim dobitnikom ove književne nagrade jedinstvene po tome što pokriva čitav region. Romanom "Bergotova udovica" Ćosić je simbolički zatvorio krug vrativši se stilu i načinu na koji je tako nadahnuto i duhovito napisao roman "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji" kojim je osvojio u tadašnjoj Jugoslaviji najznačajniju književnu nagradu NIN-ovu nagradu nakon koje se etablirao u regiji, Njemačkoj i svijetu kao veliki evropski pisac. Poslušajte više u večerašnjem podcastu!
Jack-O-Lantern i kako je nastao
Znate li legendu o tome zašto se dubi bundeva baš za Halloween i zašto se stavlja svjetlo u nju?
A jeste li znali da i Hrvatska ima isti običaj - samo se bundeva dubi i u nju stavlja svjetlo na sv. Luciju, 13. prosinca? Dan koji osim bundeve, ima s Halloweenom zajedničke i vještice!
Naime, stara predaja kaže da ako na sv. Luciju krenete izradjivati drveni tronožac, i za vrijeme polnoćke na Badnjak stanete na njega - vidjet ćete tko je prava vještica.
Narodna predaja kaže da onda morate biti i brzi - kako vas vještice kasnije ne bi stigle... 🎃
Ana Ćurčin & The Changes snimili su dva video spota za novi singl „Dosta“ - uz regularnu verziju tu je i spot za A.N.D.R. remiks. Ana Ćurčin izvela je i akustičnu solo verziju.
Sudionici programa udruženja građana nevladinih organizacija iz Jugoistočne Europe u posjetu našem studiju
Ovogodišnja nagrada koju dodeljuje „Zadužbina Milana Mladenovića“ dodeljena je u Makarskoj, tradicionalno na dan njegovog rođenja – 21. 09. Dobitnik nagrade „Milan Mladenović“ za 2023. godinu je pančevački sastav Ljubičice. Više u našem novom podcastu!
Goran Vojnović - Čefurji raus
Goran Vojnović, scenarist, režiser i pisac, rođen je u Ljubljani 1980. gdje je diplomirao na na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju.
Njegov roman prvijenac „Čefurji raus“, s kojim je postigao veliki uspjeh u Sloveniji i Južnoslavenskoj regiji, u prvobitnoj formi bio je napisan kao scenario za film. U ovom romanu kao i kasnije napisanim romanima „Jugoslavija moja dežela“ i „Smokva“ Vojnović se uglavnom bavi problematikom uključivanja doseljenika sa juga u slovenačko društvo.
Na ovogodišnjem 75. Sajmu knjiga u Frankfurtu Vojnović će predstaviti svoj novi roman „Đorđić se vraća“ koji je zapravo nastavak njegovog prvijenca „Čefurji raus“.
Više poslušajte u današnjem podcastu.
U susret nastupu povodom 25 godina postojanja (2.11. Zappa Baza, Beograd), grupa E-Play je objavila kraći promo video sa snimcima sa koncerta u Domu omladine Beograda. O obeležavanju četvrt veka grupe E-play govorićemo i u našem muzičkom podcast-u
25 punih – nije da nije!
U susret nastupu povodom 25 godina postojanja (2.11. Zappa Baza, Beograd), grupa E-Play je objavila kraći promo video sa snimcima sa koncerta u Domu omladine Beograda. O obeležavanju četvrt veka grupe E-play govorićemo i u našem muzičkom podcast-u
Ova knjiga je jedinstvena i originalna jer je ova knjiga jedinstvena i Knjiga je originalna jer je Selvedin Avdić za vrijeme svojih putovanja na relaciji Zenica – Sarajevo, i brojnih drugih, posmatrao saputnike, ljude na stanicama i peronima, razgovarao s njima ili slušao šta oni pričaju, te bilježio dojmove i svoja lucidna opažanja ispisujući tako knjigu i o samom sebi.
Poslušajte što nam je sam pisac rekao u našem novom podcastu. Link vas čeka u komentaru.
Škola Vladislav Ribnikar u Beogradu, dan pred početak nove školske godine
Kakva je atmosfera u Srbiji na početku nove školske godine?
Nakon pucnjave, ubistava, velike tragedije zbog koje je škola ranije završila, neki roditelji, kao i učenici, vjerojatno ne doživljavaju više prvi dan škole kao sretni povratak u rutinu već kao razlog za zabrinutost. O tomu danas Maja Marić razgovara s kolegom Aleksandrom Timofejevim iz Beograda. Profesor psihologije, Aleksandar Baucal, s Filozofskog fakulteta u Beogradu analizira što je sve učinjeno u ova četiri mjeseca, je li to dovoljno i kako spriječiti da se jednaka tragedija ne ponovi?
Bege Fank i Fredro Starr (Onyx) u bekstejdžu EXIT festivala u Novom Sadu
U delu muzičkog podcasta o novostima iz Srbije, između ostalog, razgovarali smo sa Peđom Vukčevićem, široj javnosti poznatim kao Bege Fank. On je DJ, reper, tekstopisac, publicista i filozof. Kao hroničar hip-hop kulture i repa rekao nam je nekoliko veoma zanimljivih stvari iz istorije repa i hip hopa u regionu. Između ostalog on navodi da su prve rep rime na srpskom jeziku nastale pre 100 godina. Toliko je prošlo od kada je je Jeremija Krstić napisao i krenuo po vašarima na jugu Srbije da recituje – „Ja sam ja, Jeremija“. Ove rime je mnogo kasnije, 1972. godine, kao pesmu snimio Predrag Živković Tozovac, navodi Vukčević. Na snimku Maxima Savinova nastalom u bekstejdžu glavne bine ovogodišnjeg Exit festivala u Novom Sadu uz Bege Fanka se pojavljuje Fredro Starr, član čuvene njujorške hip-hop grupe Onyx i proslavljeni glumac sa ulogama u mnogim kultnim filmskim i TV ostvarenjima
Jasminka Petrović - Leto kada sam naučila da letim
August je mjesec u kojem mnogi provode ljetne odmore na nekoj od sunčanih plaža uz more, kada se ima vremena za neku zabavnu knjigu lakšeg sadržaja. Jedna od knjiga koju bi bilo dobro ponijeti sa sobom na plažu je knjiga „Leto kada sam naučila da letim“ beogradske spisateljice Jasminke Petrović, koja je napisala više od 30 knjiga za djecu i mlade. Njene knjige, među kojima su najpoznatije: „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“, „Od čitanja se raste“, „Bonton“, „Sve je u redu“ i „Sto lica stolica“ dobile su brojne nagrade, prevedene su na više od 25 jezika, a neke od njih su i dramatizirane i inscenirane u pozorištima za djecu i mlade u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Stokholmu. Po motivima knjige „O dugmetu i sreći“ snimljen je film „Zlogonje“. I po romanu „Leto kada sam naučila da letim“ je snimljen film u režiji Radivoja Raše Andrića čija je premijera bila u februaru ove godine.
Ne bacaj, recikliraj!
U našem novom podcastu govorimo o mobilnoj aplikaciji za mapiranje otpada "The Fortunate Planet" koju je na teritorijama Srbije i Bosne i Hercegovine pokrenula nemačka nevladina organizacija "HELP – Hilfe zur Selbsthilfe".
Roman Stefana Boškovića "Ministar"
Svakog prvog četvrtka u mesecu Davor Korić vam predstavlja, a COSMO poklanja, jednu knjigu. Ove nedelje je to roman "Ministar" Stefana Boškovića. Više u našem večerašnjem podcastu.
Tačka povratka
U redu je otići iz Srbije, kao što je u redu i vratiti se u nju. Sve to je normalan deo savremenih svetskih tokova, parola je projekta „Tačka povratka“ koji pomaže da rešite sve dileme oko eventualnog povratka u zemlju. Projekat Tačka povratka namenjen je pre svega mladim, visokoobrazovanim ljudima iz dijaspore koji bi želeli da se vrate u zemlju. Projekat je iniciran od mladih ljudi iz Srbije koji žive u inostranstvu koji su isticali da je zemlji potreban nov, moderniji način komunikacije sa dijasporom. Jedan od sagovornika u našem današnjem podcastu je Ivan Brkljač, direktor projekta, i sam povratnik u Srbiju.
Die Sendung mit der Maus: Ändere dein Passwort
Danas je dan "promeni svoju lozinku"! Evo nekoliko saveta popularnih animiranih junaka iz serije "Die Sendung mit der Maus" kako da to uradite
#ÄnderedeinPasswortTag #ChangeyourPasswordDay
Jestive kašičice za kafu i čaj
Grupa mladih ljudi iz sela Banatski Karlovac, smeštenog u vojvođanskoj pastorali, odlučila je da se ekologijom pozabavi na specifičan način. Proizvode jestive kašičice za kafu i čaj, koje služe kao desert, a u restoranima zamenjuju jednokratne plastične koje se teško recikliraju. Prave ih od meda, brašna od prosa, jaja i nekih tajnih sastojaka za koje navode da su većinom iz specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara. Osnovali su kompaniju My spoon (Moja kašika), mašine su napravili sami, tek su počeli sa proizvodnjom, a prave 20 000 kašičica dnevno. Plasiraju ih na tržišta Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije, a planiraju i proboj na tržište EU. U emisiji Radio Forum degustiraćemo jestive kašičice, a naši sagovornici će biti Leon Caran, direktor kompanije i Marko Ivanović, glavni pekar.
Poslušajte i pročitajte više na https://www1.wdr.de/radio/cosmo/programm/sendungen/radio-forum/region/jestive-kasicice-100.html
