Ludus Online

Ludus Online Jedine pozorišne novine na Balkanu, prvi put na internetu.Postoje od 1992.godine u štampanom obliku, a izdavač je Udruženje dramskih umetnika Srbije

Секретаријат за културу Града Београда објавио je конкурс за суфинансирање пројеката у култури у 2025. години, рок за по...
31/01/2025

Секретаријат за културу Града Београда објавио je конкурс за суфинансирање пројеката у култури у 2025. години, рок за подношење пријава на Конкурс 19.02.2025,

Конкурс са формуларима објављен је на:



На основу члана 1. Уредбе о критеријумима, мерилима и начину избора пројеката у к

VAŽNO
28/01/2025

VAŽNO

!!!
17/01/2025

!!!

Srecni praznici!Happy holidays!
25/12/2024

Srecni praznici!
Happy holidays!

ДОБИТНИК НАГРАДЕ „ДОБРИЧИН ПРСТЕН“ ЗА 2024. БОГДАН ДИКЛИЋНајзначајнија глумачка награда Удружења драмских уметника Србиј...
23/12/2024

ДОБИТНИК НАГРАДЕ „ДОБРИЧИН ПРСТЕН“ ЗА 2024. БОГДАН ДИКЛИЋ
Најзначајнија глумачка награда Удружења драмских уметника Србије, награда за животно дело – „Добричин прстен“ за 2024. годину – одлуком Жирија припала је истакнутом драмском уметнику Богдану Диклићу, који је тиме постао 37. лауреат овог
признања.
У конкуренцији за Награду било је 10 реномираних глумица и глумаца: осим добитника, номиновани су и Љиљана Благојевић, Емина Елор, Драган Мићановић, Данијела Нела Михаиловић, Тихомир Станић, Љиљана Стјепановић, Саша Торлаковић, Светозар Цветковић и Зоран Цвијановић.
Трочлани Жири у саставу: Мирјана Карановић, председница Жирија, Анита Манчић и Борис Исаковић донео је једногласну одлуку данас, 23. децембра 2024. године.
Подршку додели Награде за 2024. годину дало је Министарство културе Републике
Србије.

Датум и место свечаног уручења златне копије прстена великог Добрице
Милутиновића добитнику Богдану Диклићу биће накнадно одређен.

SAOPSTENJE UDUS-A I POZIV CLANOVIMAPozivamo članove Udruženja dramskih umetnika Srbije da od sutra, 13.12.2024, svake ve...
12/12/2024

SAOPSTENJE UDUS-A I POZIV CLANOVIMA

Pozivamo članove Udruženja dramskih umetnika Srbije da od sutra, 13.12.2024, svake večeri ispred svojih pozorišta, 15 minuta pre početka predstava, u kostimima, ćutanjem odaju počast žrtvama pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, i da nakon 15 minuta tišine, pročitaju saopštenje UDUS-a koje se nalazi u prilogu ovog mejla.
Pozivamo glumce i druge članove našeg Udruženja, koji te večeri ne igraju predstavu, a podržavaju ovaj poziv, da se pridruže svojim kolegama ispred pozorišta.
Razumevajući delikatnost svačije pozicije unutar pozorišta i ansambala, a u cilju izbegavanja međusobnog targetiranja i tenzija među kolegama, apelujemo na sve da poštujemo svačije pravo da ovaj poziv podrže ili ne. Zaštitimo jedni druge od bilo čijeg pokušaja da nas razjedini ili nahuška jedne na druge.
Ukoliko se zahtevi ne ispune do subote, 21.12.2024, preduzećemo dalje korake, o kojima ćemo vas na vreme obavestiti.
Verujemo da naša javna i bezrezervna podrška studentima treba da traje do ispunjenja njihovih zahteva, odnosno do prestanka blokada.
Za Predsedništvo Udruženja dramskih umetnika Srbije
Nebojša Dugalić, predsednik

25/11/2024
SAOPSTENJE UDUS-A
15/11/2024

SAOPSTENJE UDUS-A

IN MEMORIAM Mima Vukovic Kuric (1933-2024)
20/10/2024

IN MEMORIAM Mima Vukovic Kuric (1933-2024)

Prvakinja drame Narodnog pozorišta u Nišu Mima Vuković Kurić preminula je u 91. godini. Datum i mesto sahrane biće naknadno objavljeni.

OBJAVLJEN JE 215. BROJ POZORIŠNIH NOVINA LUDUSPred čitaocima je 215. broj pozorišnih novina Ludus, u kojem su kroz inter...
24/05/2024

OBJAVLJEN JE 215. BROJ POZORIŠNIH NOVINA LUDUS

Pred čitaocima je 215. broj pozorišnih novina Ludus, u kojem su kroz intervjue predstavljeni glumci Marija Vicković, Milan Caci Mihailović, Goran Šušljik i Danilo Milovanović, kao i reditelji Ivica Buljan i Andraš Urban. Koreografkinja Dalija Aćin govori kakva su publika bebe i kako stvara predstave za njih.
Osim redovnih osvrta na pozorišnu scenu Vojvodine, kao i teatarski život južno od Beograda, Ludus donosi i pogled na sudbinu mladih pozorišnika, njihovu sadašnjost i budućnost.
Stranice ovog broja Ludusa velikim delom posvećene su predstojećem Sterijinom pozorju, koje se od 26. maja do 3. juna održava u Novom Sadu. Slogan festivala „(Post)apokaliptične svetlosti pozornice“ ukazuje, između ostalog, i na činjenicu da koliko god tama prekrivala javu, pozorište zrači i svetlom, pre svega u metaforičnom smislu. Umetnost možda jedina ima snagu da i najveću muku prožme lepotom, a lepota je ključni, gradivni element i nade i mogućeg rešenja…

Poruka za Svetski dan pozorišta 2024. godineJun Fose, Norveškapisac, dramski pisacUMETNOST JE MIRSvaka osoba je jedinstv...
26/03/2024

Poruka za Svetski dan pozorišta 2024. godine
Jun Fose, Norveška
pisac, dramski pisac
UMETNOST JE MIR

Svaka osoba je jedinstvena, posebna a opet ista kao i svi ostali. Naš vidljivi, spoljašnji izgled drugačiji je od svih ostalih, naravno, i sve je to dobro i lepo, ali u svakom čoveku postoji našto što pripada samo njemu ‒ ono što je on sam po sebi. To nešto možemo nazvati njegovim duhom ili njegovom dušom. Ili možemo odlučiti da to uopšte ne označimo rečima, već da prosto ostavimo stvar na miru.

Ali, premda smo svi različiti, ipak smo i slični. LJudi iz različitih delova sveta suštinski su slični, bez obzira na jezik koji govore, na boju njihove kože ili kose.

Ovo može da deluje kao neka vrsta paradoksa: da smo potpuno isti, a ujedno apsolutno različiti. Možda mi predstavljamo paradoks spajajući telo i dušu ‒ tako obuhvatamo i najprizemnije, opipljivo postojanje, ali i nešto što prevazilazi materijalne, zemaljske granice.

Umetnost, dobra umetnost, uspeva da na svoj predivni način poveže nešto potpuno jedinstveno sa univerzalnim. Omogućava nam da drugačije – strano, moglo bi se reći – razumemo kao univerzalno. Time umetnost ruši granice između jezika, geografskih regiona i zemalja. Na taj način spaja ne samo ono što je karakteristično za svakog od nas, već i karakteristike grupa, svake nacije, na primer.
Umetnost ne čini to izjednačavajući naše razlike i čineći nas sve istima, već, naprotiv, pokazujući nam nešto što je drugačije od nas, neobično ili strano. Sva dobra umetnost sadrži upravo to: nešto strano, što ne možemo u potpunosti da razumemo, a u neku ruku, ipak i razumemo. Ona sadrži, da tako kažemo, tajnu. Nešto što nas fascinira i gura preko naših granica, stvarajući pri tome izvrsnost koju sva umetnost mora da sadrži u sebi, ali i do koje mora da nas dovede.

Ne znam bolji način da se suprotnosti spoje. Ovaj pristup je potpuno obrnut od nasilnih sukoba koje često viđamo u svetu, a koji se prepuštaju destruktivnoj težnji da unište sve što je strano, sve što je jedinstveno i drugačije, često koristeći najnemoralnije izume koje nam je tehnologija stavila na raspolaganje. U svetu postoji terorizam. Postoji rat. Jer ljudi takođe imaju životinjsku stranu, vođeni instinktom da vide nekog drugog, stranog, kao pretnju svom sopstvenom postojanju, umesto kao fascinirajuću misteriju.

Na ovaj način, jedinstvenost – razlike koje svi možemo da vidimo – nestaju, ostavljajući za sobom kolektivnu sličnost u kojoj je sve što je drugačije pretnja koju treba istrebiti. Ono što se spolja vidi kao razlika, u, na primer, religiji ili političkoj ideologiji, postaje nešto što treba pobediti i uništiti.
Rat je borba protiv onoga što leži duboko u svima nama: nečega jedinstvenog. Ali, to je takođe i borba protiv umetnosti, protiv onoga što leži duboko u svakoj umetnosti.

Govorio sam ovde o umetnosti uopšteno, ne samo o pozorišnoj ili dramskoj umetnosti, ali to je zato što se, kao što sam rekao, sva dobra umetnost, u suštini, vrti oko istog: uzeti potpuno posebne i jedinstvene stvari i učiniti ih univerzalnim. Spajajući posebno i univerzalno i izražavajući to u umetnosti: ne eliminišući njenu specifičnost već je naglašavajući, dopušta da ono što je strano i nepoznato jasno zasija.
Rat i umetnost su suprotnosti, baš kao što su rat i mir suprotnosti – jednostavno je. Umetnost je mir.

Prevod sa engleskog: Dragan Babić

22/01/2024

In memoriam

ЗОРАН ЕРИЋ (1950-2024)

Рођен је 1950. у Београду. Дипломирао је и магистрирао композицију на Факултету музичке уметности (ФМУ) у класи Станојла Рајичића. Усавршавао се краће време на Орфовом институту у Салцбургу и на мајсторском курсу Витолда Лутославског у Грожњану. Био је шеф Катедре за композицију, продекан ФМУ, потом проректор, а затим и ректор Универзитета уметности у Београду.
Његов опус обухвата дела различитих жанрова која су извођена у готово свим земљама Европе, САД, Кини и Аустралији, а изводили су их угледни домаћи и инострани ансамбли. Сарађивао је са најзначајнијим домаћим и иностраним извођачима међу којима су Александар Павловић, Живојин Здравковић, Кенет Џин, Павле Дешпаљ, Џејмс Џад, Урош Лајовиц, Бојан Суђић, Даринка Матић-Маровић, Ксенија Јанковић, Лидија Пилипенко, Дејвид Такено, Бернард Лански, Со-ок Ким, Малаки Робинсон, Јон Богданеску, Марија Шпенглер, Дејан Млађеновић, Александар Маџар, Ариса Фуџита, Небојша Игњатовић, Милош Петровић, Слободан Герић, Емануел Паји, Љубиша Јовановић и многи други.
У његовом стваралаштву посебно место заузима и обиман циклус музике за позориште и филм. Сарађивао је са нашим најистакнутијим позоришном ствараоцима као што су Соња Вукићевић, Горчин Стојановић, Никита Миливојевић, Вида Огњеновић, Небојша Брадић, Ивана Вујић, Милан Караџић, Харис Пашовић, Дејан Мијач, Боро Драшковић, Егон Савин и други.
Компоновао је музику за многе позоришне представе: Медеја, Магбет, Процес, Птице, Хамлет, Краљ Лир, Живот је сан, Сан летње ноћи, Чекајући Годоа, Ружа ветрова, Симон чудотворац, Краљ Лир, Дама с камелијама, Бановић Страхиња, Каролина Нојбер, Корени, Антигона у Њујорку, Максим Црнојевић, Звер на месецу, Фредерик, Поглед у небо, Егзибициониста, Галеб, Посетилац, Мала трилогија смрти, Тврђава…
Добитник је великог броја награда и признања за своје стваралаштво међу којима су најзначајније Октобарска награда града Београда, YUSTAT Grand Prix за позоришну музику, две Златне мимозе за филмску музику, две Стеријине награде за позоришну музику (Смртоносна мотористика 2005 и Цар Едип 2008), Велика златна медаља Универзитета уметности у Београду. Једини је од српских композитора који је четвороструки добитник највећег признања у области музичког стваралаштва у Србији – Мокрањчеве награде.

IN MEMORIAM Zoran Erić (1940-2024)
22/01/2024

IN MEMORIAM Zoran Erić (1940-2024)

In memoriam

ЗОРАН ЕРИЋ (1950-2024)

Рођен је 1950. у Београду. Дипломирао је и магистрирао композицију на Факултету музичке уметности (ФМУ) у класи Станојла Рајичића. Усавршавао се краће време на Орфовом институту у Салцбургу и на мајсторском курсу Витолда Лутославског у Грожњану. Био је шеф Катедре за композицију, продекан ФМУ, потом проректор, а затим и ректор Универзитета уметности у Београду.
Његов опус обухвата дела различитих жанрова која су извођена у готово свим земљама Европе, САД, Кини и Аустралији, а изводили су их угледни домаћи и инострани ансамбли. Сарађивао је са најзначајнијим домаћим и иностраним извођачима међу којима су Александар Павловић, Живојин Здравковић, Кенет Џин, Павле Дешпаљ, Џејмс Џад, Урош Лајовиц, Бојан Суђић, Даринка Матић-Маровић, Ксенија Јанковић, Лидија Пилипенко, Дејвид Такено, Бернард Лански, Со-ок Ким, Малаки Робинсон, Јон Богданеску, Марија Шпенглер, Дејан Млађеновић, Александар Маџар, Ариса Фуџита, Небојша Игњатовић, Милош Петровић, Слободан Герић, Емануел Паји, Љубиша Јовановић и многи други.
У његовом стваралаштву посебно место заузима и обиман циклус музике за позориште и филм. Сарађивао је са нашим најистакнутијим позоришном ствараоцима као што су Соња Вукићевић, Горчин Стојановић, Никита Миливојевић, Вида Огњеновић, Небојша Брадић, Ивана Вујић, Милан Караџић, Харис Пашовић, Дејан Мијач, Боро Драшковић, Егон Савин и други.
Компоновао је музику за многе позоришне представе: Медеја, Магбет, Процес, Птице, Хамлет, Краљ Лир, Живот је сан, Сан летње ноћи, Чекајући Годоа, Ружа ветрова, Симон чудотворац, Краљ Лир, Дама с камелијама, Бановић Страхиња, Каролина Нојбер, Корени, Антигона у Њујорку, Максим Црнојевић, Звер на месецу, Фредерик, Поглед у небо, Егзибициониста, Галеб, Посетилац, Мала трилогија смрти, Тврђава…
Добитник је великог броја награда и признања за своје стваралаштво међу којима су најзначајније Октобарска награда града Београда, YUSTAT Grand Prix за позоришну музику, две Златне мимозе за филмску музику, две Стеријине награде за позоришну музику (Смртоносна мотористика 2005 и Цар Едип 2008), Велика златна медаља Универзитета уметности у Београду. Једини је од српских композитора који је четвороструки добитник највећег признања у области музичког стваралаштва у Србији – Мокрањчеве награде.

https://www.kultura.gov.rs/konkursi/30
18/01/2024

https://www.kultura.gov.rs/konkursi/30

(Ако сте нас раније контактирали истим поводом, молимо да упишете број предмета)

NAGRADA "BOJAN STUPICA" ZA MILOŠA LOLIĆADobitnik Nagrade za režiju „Bojan Stupica“ u 2023. godini je reditelj Miloš Loli...
29/12/2023

NAGRADA "BOJAN STUPICA" ZA MILOŠA LOLIĆA
Dobitnik Nagrade za režiju „Bojan Stupica“ u 2023. godini je reditelj Miloš Lolić, za predstavu „Yankee Rose“ po tekstu Slobodana Obradovića i u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta.

Odluku je jednoglasno doneo Žiri u sastavu: pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević (predsednik Žirija) i rediteljke Đurđa Tešić Popović i Jovana Tomić.

Nagradu „Bojan Stupica“ dodeljuje Udruženje dramskih umetnika Srbije za najbolju pozorišnu režiju, a 2023. godine u konkurenciji za nagradu učestvovale su režije predstava premijerno izvedenih od 1. aprila 2021. do 31. marta 2023. godine. Za Nagradu je ove godine predloženo deset reditelja, odnosno jedanaest rediteljskih ostvarenja. Nagrada „Bojan Stupica“ ustanovljena je 1970. godine, kao najveće, tada jugoslovensko, priznanje za režiju, sa željom da prisustvo velikog reditelja Bojana Stupice bude trajno sačuvano, da istakne njegov udeo u razvoju pozorišne umetnosti i podstakne na nova traženja i originalna rešenja u oblasti pozorišne režije, koju je Bojan Stupica unapređivao, razvijao i dao joj posebno obeležje. Datum uručenja Nagrade „Bojan Stupica“ Milošu Loliću biće naknadno saopšten. Dodelu Nagrade u 2023. godini finansijski su podržali Ministarstvo kulture Republike Srbije i Sekretarijat za kulturu Grada Beograda.

Srećni praznici!Holiday greetings!
25/12/2023

Srećni praznici!
Holiday greetings!

Address

Belgrade
11158

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Ludus Online posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Ludus Online:

Share