Književnost.ORG / Turbulencija

Književnost.ORG / Turbulencija Portal Za Književnost i društvena pitanja. Proza, poezija, drama, esej i srodne oblasti TuRbulencija

Biološki opstanak zemlje je doveden u pitanje.
23/12/2024

Biološki opstanak zemlje je doveden u pitanje.

Sva glavna vodoizvorišta u Srbiji su napadnuta ili u riziku usled građevinskih projekata vlasti, poduhvata rudarskih kompanija koje su otkrile...

Da probijemo blokadu
22/12/2024

Da probijemo blokadu

Za danas u 16 na Trgu Slavija studenti su najavili protest, kome će se priključiti poljoprivrednici, glumci, ali i građani.

📜🪄📖✨k nj i g a   d a n aKASTELOV PLAVI I CRNI MEDITERAN(autorka: Dr Lena Ruth Stefanović)📜🪄📖✨Boris Jovanović Kastel, Ota...
21/12/2024

📜🪄📖✨k nj i g a d a n a
KASTELOV PLAVI I CRNI MEDITERAN
(autorka:
Dr Lena Ruth Stefanović)

📜🪄📖✨Boris Jovanović Kastel, Otac tvoj, Mediteran (poezija), Hrvatsko književno društvo, Rijeka

📜🪄📖✨Radosna vijest za sve ljubitelje poezije, posebno za poštovaoce djela mediteranske orijentacije - Boris Jovanović Kastel nas svojom novom zbirkom Otac tvoj, Mediteran poziva u novu avanturu duha, novo zaranjanje u dubine sopstva i još jedno istraživanje Sredozemlja.

📜🪄📖✨Govoreći o prethodnoj Kastelovoj zbirci, Pokloniću ti Ružu vjetrova, istakla sam da Boris Kastel svojim bogatim opusom koji broji trideset

📜🪄📖✨međunarodno nagrađivanih zbirki poezije gradi svojevrsno mediteransko utvrđenje sazidano od amfora, školjki i ostataka jedrenjaka iz kojih niču masline koje umjesto ulja daju krv. Mažući se tom krvlju od maslina možete ostati čovjek – čovječica, čak i kada smo zbunjeni i kada nam ni Ruže vjetrova ne mogu ukazati odakle dolazi nevrijeme.

📜🪄📖✨Prethodni Kastelov opus je, po mom mišljenju, filozofski najbliži Spinozinim shvatanjima gdje je Bog u ribarskim mrežama, u mastiljarnicama, mapama, pontama i bocama Vranca, štaviše, bogova je u pjesmama eksplicitno više od jednog i ponekad se čak bave i djelima koja nose krivičnu odgovornost - Jedriličar sam i pletilja ribarskih mreža

📜🪄📖✨hrani me otrovanim škampima. Sama se u toplesu sunča na jedrilici a bogovi, dok sade marihuanu u školskoj bašti, misle da je fatamorgana. (Topos ili fatomorgana). U tom smislu, zbirka Otac tvoj, Mediteran donosi nešto novo jer konzul i juvelir Mediterana, kako često nazivaju Kastela, stihovima počinje da istražuje ideju monoteizma.

📜🪄📖✨Sam naslov zbirke naslućuje to, aludirajući na centralnu molitvu u hrišćanstvu – Oče naš. Srećom ekskomunikacija više nije u modi tako da je sudbina Kastela, pjesnika, mnogo srećnija od usuda Spinoze, filozofa, iako su i

📜🪄📖✨Kastelova shvatanja gotovo jednako jeretična za naše vrijeme, kao što su Baruhova bila za sedamnaesti vijek. Jer otac u kojeg Kastel vjeruje nije Elohim, već Mediteranski bazen u svoj svojoj geografskoj, istorijskoj, kulturnoj, mentalnoj i klimatskoj sveobuhvatnosti.

📜🪄📖✨Entuzijastični čitaoci rado u pjesnicima vide proroke. Međutim, Kastel takvu ulogu na samom početku odbacuje pa u pjesmi Neznacima i Evropi kaže: Neznanci, ne morate ići za mnom niti ću vas zvati… Jer Kastel se ne bavi misionarstvom u tom smislu, on ne zaziva čitaoce u svoju vjeru,

on ih tek mami pokazujući im čari oca tvog, Mediterana. U njegovim pjesmama skakuću morske ptice, iz bijelih kuća dopire miris glosarija, starice suše plahte sa nacrtanim arabeskama, brodovi lete,

a duša se obnavlja u oku zmaja, Pjesnik namiguje bogu mora u Epizodi sa Posejdonom i pominje Haosovu djecu u pjesmi Zagnjuri!, dok iz vira izranja Dionizije tek da ne zaboravimo odakle smo u njegovim pjesmama potekli.
Preživljavamo veliki prasak i zajedno sa pjesnikom ostajemo zapitani: Gdje će se skloniti svi od praska poslije sudara i na koga će pasti krhotine paktova … (Zagnjuri!). Tako naučne teorije o porijeklu univerzima i grčki bogovi miroljubivo koegzistiraju u Kastelovoj zbirci, dok on sam, negdje kod Risna, hrani more i ćakula sa francuskim filozofima na esperantu, a boginja sudbine držeći bejzbol palicu poziva pod zvono.
U ovoj zbirci, po prvi put, nailazim kod pjesnika na eksplicitne motive i figure svojstvene abrahamskih religijama, na Mojsija, Hrista, Tajnu večeru. Naravno, duh abrahamskih vjera prisutan je i u prethodnim djelima, no prevashodno, na simboličkom planu, kao, na primjer, u pjesmi Montenegro pročitanoj na Inauguraciji Predsjednika Crne Gore 20. 05. 2023 godine.
U zbirci Otac tvoj, Mediteran Mikelanđelo pred dovršenom statuom govori - progovori, Mojsije, jer si živ!, na Krfu sakupljamo amajlije sreće tokom vaskršnjeg vatrometa, po ostrvima su skriveni Dominikanski samostani neznani potrošačkim mapama, a vrijeme se, kao što je red, dijeli na ono prije rođenja Hrista i na vrijeme poslije toga. Par zlatnih minđuša u obliku glave antilope iz trećeg vijeka prije Hrista iskrada se iz arheološkog muzeja u Palermu i glavom bez obzira bježi iz opštosti na pristanište… (Dvije minđuše iz muzeja u Palermu). Osim opšteprihvaćenog mediteranskog okvira u kojem Kastelova poezija suvereno vlada, njegovi stihovi spadaju i u domen spekulativne poezije, odnosno poeziju naučne fantastike. Spekulativna poezija se razlikuje od drugih žanrova time što je kategorizovana prema svojoj tematici, a ne prema formi. Suzette Haden Elgin, američka lingvistkinja i pjesnikinja, definisala je ovaj žanr kao o stvarnosti koja je na neki način drugačija od postojeće stvarnosti. Tehnike koje karakterišu spekulativnu poeziju nalaze se još u romantičnoj poeziji 19. vijeka a to su, na primjer, uvođenje klasične mitologije i evropskog folklora kako bi prikazale alternativne perspektive i istražili društveni problem. Neki od osnovnih pravaca u u spekulativnoj poeziji su naučna fantastika, mitološka poezija i horor. Od autora koji stvaraju na teritoriji Crne Gore, po naučno fantastičnoj poetici, poznat je r***i pjesnik iz Herceg Novog, Fjedor Svarovsky. Navodim odlomak iz njegove čuvene poeme Kosmički put časti i slave: “jeftini biorobot, klon zastario, nespretan s odsječenim rukama spašava gigantski grad od raketnog bakteriološkog napada otkinutim dijelom tijela, prevazilazeći bol, koristeći samo zube, blokira pogon lansirne instalacije i zastaje tih sa staklenim nepokretnim očima, u očima se odražavaju oblaci i nebo (prevod L.R.S.).

Kastelova poezija spada u podžanr mitološke jer su u njoj zastupljeni mitovi i folklor sa posebnim fokusom na reinterpretaciju tradicionalnih narativa, mada ima i elemente horora za koji su tipične sablasni i macabre motivi.

Ne zaboravimo da je jedan od najpoznatijih pjesnika ovog žanra upravo Edgar Alan Po, tako da je Boris Kastel, kao i uvijek, u veoma dobrom društvu.
Na kraju, ali ne na zadnjem mjestu, želim istaći da nam sam Kastel daje dva ključa za tumačenje zbirke

Otac tvoj, Mediteran. Na samom početku citira Pomorsku odu Fernanda Pesoe i navodi poruku Sv. Augustina (Epis. VII, 14). Aurelije Augustin (354. - 430.) rimski je pisac, filozof i teolog koji je ostao upamćen kao jedna od najvažnijih ličnosti u istoriji hrišćanstva.

Sin mnogobošca i majke hrišćanke, Augustin je u mladosti prihvatio maniheizam i živio razuzdanim životom, kasnije opisanim u svojim Ispovijestima. Godine 386. je prešao na hrišćanstvo i kasnije čak postao biskup. Citat koji Kastel navodi je: Nas koji smo rođeni i othranjeni kraj mediteranskih obala malo vode u dnu pehara podsjeća na more.

📜🪄📖✨Pesoa se smatra jednom od najznačajnijih književnih ličnosti 20. stoljeća i jednim od najvećih pjesnika na portugalskom jeziku, koji je istovremeno bio mistik, okultista sa velikim interesovanjem za gnozu i neopaganizam , koji su snažno uticali na njegovo djelo.

📜🪄📖✨Jedan od stihova koje autor navodi je: Izlivam se iz svoje mašte u bujicama! Posrćem, zavijam, padam u sunovrat! Sve moje žudnje ključaju od pjene i moje je meso talas koji se razbija o stijenje! (Fernando Pesoa, Pomorska oda).
Ako bismo pokušali formulom izraziti još jedan uspjeh Kastelove duhovne, spekulativne poezije, što ova zbirka svakako jeste, bilo bi to plavo i crno - plavo kao more, kao Mediteran i crno kao personalna religija koja se na to more nadovezuje i na njemu se i zasniva, sa ribarskim mrežama umjesto odora i pomorskim mapama kao svetim pismom, religija kojoj je Kastelova poetika – pisani zakon, religija kojoj ne trebaju sljedbenici, već samo ravnopravni učesnici u ponekad zaigranom, a često namrštenom velikom plavetnilu.
Uživajte u čitanju!

19/12/2024

"Slobodan je onaj ko može sebi dozvoliti da ne laže."

Alber Kami

19/12/2024
▶︎ •၊၊||၊|။||||| 0:10 Dok sistem očekuje da će protest jenjavati ako se ne ostvare konkretni zahtevi, ova generacija je ...
17/12/2024

▶︎ •၊၊||၊|။||||| 0:10 Dok sistem očekuje da će protest jenjavati ako se ne ostvare konkretni zahtevi, ova generacija je
-
▶︎ •၊၊||၊|။||||| 0:10 shvatila da je sam čin kolektivnog otpora važniji od pojedinačnih pobeda ili poraza.
-
▶︎ •၊၊||၊|။||||| 0:10 Time je nadmudrila klasičnu logiku „štapa i šargarepe“ kojom se sistem brani od protesta – nije reč o tome šta se može dobiti ili izgubiti, već o tome ko se postaje kroz sam čin otpora.

Dok razni eksperti i samoprozvani tumači stvarnosti pokušavaju da uhvate suštinu trenutnih protesta kroz prizmu starih interpretativnih modela, stvarnost im izmiče kroz prste poput živinog rastvora koji se razliva u stotinu pravaca istovremeno.

13/12/2024

~ TAČNO JE 11.52h,
z a s t a n i ~

da prvo moramo ubiti poeziju da bismo napravili mesto za dijagnozu. Pod izgovorom zaštite klijenata od nekvalifikovanih ...
06/12/2024

da prvo moramo ubiti poeziju da bismo napravili mesto za dijagnozu.

Pod izgovorom zaštite klijenata od nekvalifikovanih praktičara, mi zapravo štitimo sebe od uznemiravajuće činjenice da je ljudska duša nesvodiva na formulare i upitnike.

Milioni papira se gomilaju o formi kako ćemo mi „videti sebe kao terapeute“, a strategije su manje-više proste:

što više papira, što više akreditacija, što više konferencija na kojima ćemo jedni drugima potvrđivati svoju stručnost.

Kao sekularni sveci novog doba, pripadnici ovog sektora protive se svakoj primisli da bi psihoterapija mogla biti i umetnost

– jer umetnost podrazumeva onu vrstu slobode koja se ne može podvesti pod kontrolu.

Dok čitam tekst koleginice Tamare Đorđević u Danasu o tome kako psihoterapija "nije vrsta umetnosti", u glavi mi odzvanja ona poznata maksima da prvo moramo ubiti poeziju da bismo napravili mesto za dijagnozu. Pod izgovorom zaštite klijenata od nekvalifikovanih praktičara, mi zapravo štitimo ...

Конкурс за награду „Биљана Јовановић“ за дела објављена 2024. годинеСрпско књижевно друштво расписује конкурс за награду...
29/11/2024

Конкурс за награду „Биљана Јовановић“ за дела објављена 2024. године
Српско књижевно друштво расписује конкурс за награду „Биљана Јовановић“ за
прозна, песничка и драмска дела први пут каталогизована и објављена 2024. године у
штампаном издању. Изабрана и сабрана дела, као ни теоријске или књиге за децу, неће
се узимати у разматрање.
Књиге (четири примерка, са назнаком: „за награду Биљана Јовановић“) треба послати
најкасније до 28. 1. 2025. године на адресу: Српско књижевно друштво, Београд,
Француска 7.
Жири ће радити у саставу: Тијана Матијевић (председница), Даница Вукићевић, Саша
Ћирић.
Књиге послате на конкурс се не враћају.
Награда „Биљана Јовановић“ установљена је 2005. године. Додељује се уз
континуирану подршку Министарства културе Републике Србије, као и уз подршку
Секретаријата за културу Града Београда.
Досадашњи добитници су: Срђан Ваљаревић за књигу „Дневник друге зиме“ (за 2005.
годину), Даница Вукићевић за књигу поезије „Лук и стрела“ и Ибрахим Хаџић за
песничку књигу „Непрочитане и нове песме“ (за 2006. годину), Немања Митровић за
књигу „Бајке са Венере“ и Угљеша Шајтинац за књигу „Вок он!“ (за 2007. годину),
Јелена Ленголд за књигу прича „Вашарски мађионичар“ (за 2008. годину), Милена
Марковић за књигу песама „Птичије око на тараби“ и Слободан Тишма за роман
„Quatro stagioni“ (за 2009. годину), Владислава Војновић за књигу поезије
„PeeMeSme“ (за 2010. годину), Срђан Срдић за збирку прича „Espirando“ (за 2011.
годину), Иванчица Ђерић за роман „Несрећа и стварне потребе“ (за 2012. годину),
Звонко Карановић за књигу „Кавези“ (за 2013. годину), Ото Хорват за роман „Сабо је
стао“ (за 2014. годину), Светислав Басара за роман „Анђео атентата“ (за 2015.
годину), Жарко Радаковић за роман „Кафана“ (за 2016. годину), Мирјана Митровић
за роман „Хелена или о немиру“ (за 2017. годину), Зоран Пешић Сигма за књигу
поезије „Биће све у реду“ (за 2018. годину), Ненад Милошевић за књигу поезије
„Песме из лимба“ (за 2019. годину), Соња Веселиновић за књигу поезије
„Проклизавање“ (за 2020. годину), Марија Караклајић за књигу драма „Лице од

стакла“ (за 2021. годину), Ненад Јовановић за књигу песама „Каин и Абот, Авељ и
Костело“ (за 2022. годину), Бора Ћосић за роман „Руски вртлар“ и Срђан Вучинић за
књигу прича „Срећни дани“ (за 2023. годину).
Додатне информације на: [email protected]

𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*Naravno da obožavamo mace 𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*
22/11/2024

𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*Naravno da obožavamo mace 𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*𖧷₊˚˖𓍢ִ🍓✧˚.🎀༘⋆゚*

Zli dusi mačjeg kulta: Nauka protiv Instagram utopije Dok je Instagram preplavljen mjaukanjem influenserskih mačaka potvrđuje opštu hipnozu - verovanje da će nam život s mačkom doneti sreću i mentalno blagostanje - nauka nam, po običaju, servira gorku pilulu istine. Nova istraživanja pokaz...

21/11/2024

Šta danas očekujemo od psihoterapeuta? Da leči unutrašnje dete? Da vodi kroz lični razvoj?

Ili
možda da nas oslobodi kočničara koji ne dozvoljava ispoljavanje svih potencijala? Ovi koncepti
su postali toliko uobičajeni da su izgubili svoju suštinu (ako su je ikada i imali). Ali šta ako
psihoterapija, onakva kakvu danas poznajemo, promašuje poentu?

Psihijatri Otto Kernberg i Heinz Kohut, pioniri u proučavanju narcizma, pokazali su da pravi narcisi čine manje od 1% po...
19/11/2024

Psihijatri Otto Kernberg i Heinz Kohut, pioniri u proučavanju narcizma, pokazali su da pravi narcisi čine manje od 1% populacije, ali njihov uticaj može da otruje čitave sisteme. Kao kad jedna kap mastila oboji čitavu čašu vode. Samo što ovde nije reč o mastilu, već o institucionalnoj laži koja se širi našim venama, koja nam truje sposobnost da verujemo sopstvenim očima.

To je ta perverzna logika institucionalnog narcizma – nije važno šta se desilo, važno je samo kako će sistem izgledati u toj priči. Čak i kad padne nadstrešnica, važnije je održati iluziju nepobedivosti sistema i njegovoj nepogrešivosti nego sprečiti nove tragedije. Jer priznati grešku značilo bi priznati da sistem nije savršen. A to je jedina jeres koju narcistički sistem ne može da oprosti.

Svaka toksična veza ima svoja pravila i svoj rečnik. Pre nego što popričamo o sistemu koji nas laže, hajde da razumemo mehanizme kojima on to radi.

Address

Slavija
Belgrade
11000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Književnost.ORG / Turbulencija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Književnost.ORG / Turbulencija:

Videos

Share

Category

regionalni portal za književnost

knjizevnost.org