Bon FM BON F.M. 102.7 ta un emisora di radio di Boneiru for di 6 di sèptèmber 1995. Dunando informashon d

The best radio station on the island of Bonaire for News, Information and Music

𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐀𝐥𝐳𝐡𝐞𝐢𝐦𝐞𝐫 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐭𝐚 𝐰𝐚𝐤 𝐛ѐ𝐤 𝐫𝐢𝐛𝐚 𝐮𝐧 𝐞𝐤𝐬𝐢𝐭𝐨𝐬𝐨 𝐬𝐢𝐦𝐩𝐨𝐬𝐢𝐨 “𝐒𝐚𝐦𝐞𝐧 𝐧𝐚𝐚𝐫 𝐞𝐞𝐧 𝐝𝐞𝐦𝐞𝐧𝐭𝐢𝐞𝐯𝐫𝐢𝐞𝐧𝐝𝐞𝐥𝐢𝐣𝐤 𝐁𝐨𝐧𝐚𝐢𝐫𝐞”Direktiva ...
23/01/2024

𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐀𝐥𝐳𝐡𝐞𝐢𝐦𝐞𝐫 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐭𝐚 𝐰𝐚𝐤 𝐛ѐ𝐤 𝐫𝐢𝐛𝐚 𝐮𝐧 𝐞𝐤𝐬𝐢𝐭𝐨𝐬𝐨 𝐬𝐢𝐦𝐩𝐨𝐬𝐢𝐨 “𝐒𝐚𝐦𝐞𝐧 𝐧𝐚𝐚𝐫 𝐞𝐞𝐧 𝐝𝐞𝐦𝐞𝐧𝐭𝐢𝐞𝐯𝐫𝐢𝐞𝐧𝐝𝐞𝐥𝐢𝐣𝐤 𝐁𝐨𝐧𝐚𝐢𝐫𝐞”

Direktiva di Fundashon Alzheimer Boneiru, FAB, ta wak bѐk riba un eksitoso simposio “Samen naar een dementievriendelijk Bonaire” riba djasabra i djadumingu 20 i 21 di yanüari na Courtyard by Marriott.
Diputado Nina Francees-den Heyer a habri e simposio ku un bunita spich den kua el a konta un storia personal i a ekspresá su gran apresio pa tur e trabou i esfuersonan ku FAB ta ehersé pa pone e tópiko Demensia riba agѐnda.

World Alzheimer Report 2023 ku a sali na sѐptѐmber último a move FAB i hopi otro pa tuma inisiativa pa organisá e simposio akí, ku e meta prinsipal pa pidi atenshon pa e oumento drástiko di e kantidat di hende ku demensia. Rònt mundu i na Boneiru tambe komunidat ta sigui bira mas bieu. Prof. Dr. Jos Schols di Universidat di Maastricht a konmové presentenan ku su presentashon inspirativo “Op weg naar een toekomstbestendige ouderenzorg, die ook inclusief is voor mensen met dementie” djasabra mainta. Otro oradónan tambe tabata impreshonante.

Direktiva di FAB, asistí pa su Komishon Organisadó i Innatus B.V. a invitá sinku oradó for di Hulanda i 6 oradó for di Hulanda karibense. Den nan tabatin profeshonal den enseñansa avansa di Universidat di Maastricht i Radboud, Hogeschool Windesheim, Alzheimer Centrum Limburg i Alzheimer Nederland pa huntu kompartí konosementu, siensa i eksperensia na fabor di e lucha komun kontra demensia. Tabata tambe un bunita oportunidat pa huntu yega na konklushon kon FAB huntu ku gobiѐrnu lokal i nashonal i partnernan den kadena, por realisá un Boneiru amabel pa demensia.

Tur esaki no tabata posibel sin FAB su partnernan ku a hasi esaki finansieramente posibel, Entidat Públiko Boneiru, Alzheimer Nederland, Maduro & Curiels’ Bank (Bonaire ) N.V., Stichting Cocari ll, Fundashon Wega di Number Bonaire i otronan, pa kua direktiva di FAB ta masha gradisido.
Partisipantenan manera spesialista, dòkter, profeshonal den kuido, kuidadó kaloroso i miembro di famia di hende ku demensia for di Aruba, Boneiru, Korsou, Saba, St Eustatius i Hulanda, e 2 dianan akí a yena dos sala di Courtyard by Marriott i a gosa visiblemente di un simposio edukativo i fruktífero. Direktiva, organisadónan i partnernan ta sumamente orguyoso ku e simposio tabata eksitoso i ta sigui ku forsa uní pa hasi esfuerso pa un komunidat amabel pa demensia na Boneiru.

𝐌𝐚𝐬 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐞𝐤𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐩𝐚 𝐛𝐞𝐬𝐭𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐦𝐨𝐧𝐝𝐢 𝐤𝐚𝐫𝐢𝐛𝐞𝐧𝐬𝐞 𝐛𝐨𝐮 𝐝𝐢 𝐞 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐨𝐤𝐨̀𝐥 𝐝𝐢 𝐒𝐏𝐀𝐖E protokòl pa áreanan spesialmente protehá i besti...
23/01/2024

𝐌𝐚𝐬 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐞𝐤𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐩𝐚 𝐛𝐞𝐬𝐭𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐦𝐨𝐧𝐝𝐢 𝐤𝐚𝐫𝐢𝐛𝐞𝐧𝐬𝐞 𝐛𝐨𝐮 𝐝𝐢 𝐞 𝐩𝐫𝐨𝐭𝐨𝐤𝐨̀𝐥 𝐝𝐢 𝐒𝐏𝐀𝐖

E protokòl pa áreanan spesialmente protehá i bestia di mondi, SPAW, un parti integral di e Kombenio di Cartagena, ta forma un kuadro krusial ku ta enfoká riba protekshon di biodiversidat den e region karibense mas amplio. Anunsionan resien dentro di e protokòl di SPAW a amplia e protekshon èkstra na seis espesie, nominá di parti di Reino hulandes i Repúblika di Fransia, loke ta marka un paso importante den direkshon di e esfuersonan pa konservashon di naturalesa.

Protokòl di SPAW
E Kombenio di Cartagena ta sirbi komo un kuadro regional ku enfoke riba konservashon di biodiversidat den e region karibense mas amplio. E partidonan den e Kombenio, entre otro Aruba, Kòrsou, Sint Maarten i Hulanda (meskos ku e islanan hulandes karibense Boneiru, Sint Eustatius i Saba), a komprometé nan mes pa kumpli ku e protokòl di SPAW, un akuerdo hurídiko regional krusial.
E protokòl di SPAW ta klasifiká e diferente espesienan den anekso I, II i III. E aneksonan I i II ta enserá espesienan di mata i bestia menasá ku ta rekerí e nivel di protekshon di mas haltu, miéntras anekso III ta inkluí e espesienan ku ta rekerí medida di protekshon, aunke no asina estrikto manere e dos promé aneksonan.
E sistema di klasifikashon akí ta forma un parti integral di dunamentu di guia na esfuersonan di konservashon di naturalesa. E espesienan di den anekso I i II tin benefisio di un protekshon integral, kaminda ta prohibí negoshi komersial i destrukshon òf matamentu di e espesienan akí, i kaminda tin tambe e responsabilidat pa tuma medida pa garantisá rekuperashon di e espesienan akí. E espesienan di den anekso III ta kai bou di medidanan regulá ku komo meta pa rekuperá espesienan menasá i espesienan ku ta kore peliger di ekstinshon.

Vários espesie
Na anekso II a añadí kuater espesie: e chuchu gigante, e yuana di Antia abou, e tribon oseániko punta blanku i e tribon bayena. E státùs nobo akí ta nifiká ku ta prohibí pa kue, tin den poseshon, mata òf hasi negoshi ku e espesienan akí i nan produktonan. E añadishon nobo den anekso III ta enserá e tribon karibense di ref i e gutu komo grupo di espesie. E anekso III, aunke esaki no ta asina restriktivo, tòg ta hasi un yamada pa medida pa garantisá protekshon i rekuperashon di e espesienan ku ta inkluí den e lista. Banda di esaki a hasi sierto adaptashonnan na e Plan di Akshon di Mamífero Marino pa Konservashon di Mamífero den Region Karibense mas amplio. A disidí esaki durante e último Konferensia di Partido pa e Kombenshon di Cartagena (COPS) na luna di òktober na Aruba.
Ademas tin ku kontrolá e reglanan i preskripshonnan lokal serka respektivamente e Organisashon di Maneho pa Áreanan Protehá òf e gobièrnu lokal. Na Aruba i Boneiru por ehèmpel ta prohibí pa kue, mata, heridá òf molestiá gutu. Banda di esaki tur espesie di tribon ta kompletamente protehá den e Santuario di Mamífero Marino i Tribon Yarari na Hulanda Karibense.

Sigurá un futuro sostenibel
Enbolbimentu di Hulanda Karibense ku e protokòl di SPAW ta ofresé sierto bentahanan, manera esfuersonan fortifiká pa konservashon di naturalesa, kolaborashon internashonal, mihó maneho di rekurso i kumplimentu ku obligashonnan internashonal, loke ta kontribuí na desaroyo sostenibel i resiliensia ekológiko di e region.

𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐝𝐚𝐥 𝐚 𝐝𝐫𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐮𝐧 𝐤𝐨𝐥𝐚𝐛𝐨𝐫𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐤𝐮 𝐒𝐚𝐫𝐩𝐚 𝐩𝐚 𝐤𝐮𝐢𝐝𝐨 𝐝𝐢 𝐚𝐢𝐫 𝐚𝐦𝐛𝐮𝐥𝐚𝐧𝐜𝐞Fundashon Mariadal, pa hopi aña kaba un pr...
23/01/2024

𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐝𝐚𝐥 𝐚 𝐝𝐫𝐞𝐧𝐭𝐚 𝐮𝐧 𝐤𝐨𝐥𝐚𝐛𝐨𝐫𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐤𝐮 𝐒𝐚𝐫𝐩𝐚 𝐩𝐚 𝐤𝐮𝐢𝐝𝐨 𝐝𝐢 𝐚𝐢𝐫 𝐚𝐦𝐛𝐮𝐥𝐚𝐧𝐜𝐞

Fundashon Mariadal, pa hopi aña kaba un proveedor konfiabel di kuido di air ambulance na Boneiru, ta kontentu di por pone e siguiente paso den desaroyo di kontinuidat di kuido médiko di air ambulance i garantisá esaki pa futuro, na interes di e pashèntnan na nos isla. Entrante 24 di yanüari, pa un siguiente fase di ehekushon profeshonal di buelo di ambulans, FM ta drenta un kolaborashon ku SARPA, un paso ku aun mas ta suprayá e fundashon si dedikashon na kuido ekselente di pashènt.

Komo proveedor di air ambulance konfiabel na nos isla, semper Fundashon Mariadal a komprometé su mes pa transportá pashèntnan na un manera efisiente i médikamente responsabel pa fasilidatnan médiko spesialisá den region. E kolaborashon nobo ku SARPA, un organisashon ku un reputashon ekselente riba tereno di transporte di pashènt ku avion, ta hasi posibel pa FM mehorá su dunamentu di kuido mas tantu ainda.

E kolaborashon ta enserá un integrashon harmonioso di FM su ekspertisio médiko ku e eksperensia amplio ku SARPA ta disponé di dje den e forma di transporte aéreo spesífiko akí. Pa e pashènt esaki ta garantisá un transishon sin ningun problema pa un konfiabilidat mas haltu di e servisio di air ambulance ku ta disponibel. Naturalmente den e situashon nobo akí tambe Fundashon Mariadal ta keda responsabel pa e kuido médiko, miéntras ku SARPA lo ehekutá e buelonan ku nan avionnan spesialisá.

Un añadishon signifikativo na e servisio eksistente ta e kapasidat pa na mes momentu transportá dos pashènt ku ta rekerí kuido intensivo riba ‘stretcher’ di air ambulance ku e avionnan di SARPA ku ta spesialmente ekipá pa esaki. E mehorashon akí ta oumentá FM su posibilidatnan pa proveé kuido ku ta salba bida di hende den situashonnan di emergensia, por ehèmpel den kaso di kalamidat.

E servisio di air ambulance ku Fundashon Mariadal ta ofresé, ta un añadishon krusial na su kuido (intensivo) ekstenso. For di momentu di lanta buelo te na e aterisahe, FM ta sòru pa un kalidat haltu i sin interupshon di vigilansia i kuido pa pashènt.

Fundashon Mariadal ta sigui hasi esfuerso pa salú i bienestar di nos komunidat na Boneiru i den region. E kolaborashon ku SARPA ta un paso padilanti ku ta bon biní den FM su mishon pa skapa bida di hende i duna e standart di kuido di mas haltu na su pashèntnan i nan famia.

𝐍𝐨𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐬 𝐝𝐢 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀ 𝟏𝟗 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝐭𝐞 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐥𝐮𝐧𝐚 𝟐𝟐 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝟐𝟎𝟐𝟒𝑨𝒌𝒔𝒊𝒅𝒆𝒏𝒕𝒆 𝒆𝒏𝒕𝒓𝒆 𝒐𝒖𝒕𝒐 𝒊 𝒔𝒌𝒖𝒕𝒆𝒓 Riba djadu...
23/01/2024

𝐍𝐨𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐬 𝐝𝐢 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀ 𝟏𝟗 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝐭𝐞 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐥𝐮𝐧𝐚 𝟐𝟐 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝟐𝟎𝟐𝟒

𝑨𝒌𝒔𝒊𝒅𝒆𝒏𝒕𝒆 𝒆𝒏𝒕𝒓𝒆 𝒐𝒖𝒕𝒐 𝒊 𝒔𝒌𝒖𝒕𝒆𝒓
Riba djadumingu 21 di yanüari, alrededor di 7.20 di anochi, ‘meldkamer’ sentral a risibí notifikashon tokante un aksidente riba Bulevar Gobernador N. Debrot. Na yegada di e patruya a resultá ku un skuter a dal den un outo. Shofùr di e outo a deklará ku e tabata bini for di Kaya Irene, pa subi Bulevar Gobernador N. Debrot direkshon Kaya Grandi ora ku ela mira un lus tabata bini leu ayá for di Kaya Grandi. Diripiente el a tende un zonido duru na e banda robes di su vehíkulo. Shofùr di e skuter pa e motibu aki a resultá heridá i ambulans a transport’é pa hòspital pa tratamentu médiko. Situashon di e víktima ta stábil. A hasi un tèst di supla ku e shofùr di e outo i e resultado di esaki tabata negativo. Polis a sera e kaya un ratu pa e servisionan konserní por a hasi nan trabou. Pa motibu ku tabatin zeta a basha riba kaminda a konsekuensia di e aksidente, a pone direktorado di R&O na altura pa akudí na e sitio pa basha santu riba dje. Departamentu di tráfiko ta kontinuá ku e investigashon.

𝑯𝒐𝒍𝒐́ 𝒅𝒊 𝒈𝒂𝒔 𝒅𝒆𝒏 𝒓𝒆𝒔𝒕𝒐𝒖𝒓𝒂𝒏𝒕
Riba djadumingu 21 di yanüari, alrededor di 5.15 di atardi, ‘meldkamer’ sentral a risibí notifikashon tokante un holó fuerte di gas den un restourant na Kaya Sonmontuno. Na yegada di e patruya a saka tur hende pafó. Personal di brantwer a bai na e sitio i a hasi nan trabou. Despues di un investigashon a resultá ku tabatin un lekkage den e p**a prinsipal. A sera e p**a i a bisa e doño klaramente ku e no por usa e kushina mas. Despues ku drecha e p**a, brantwer mester kontrolá esaki promé ku usa e kushina atrobe. Mas aleu e restaurant por a sigui bende bebida.

𝑺𝒉𝒐𝒇𝒖̀𝒓 𝒅𝒊 𝒄𝒓𝒐𝒔𝒔𝒆𝒓 𝒏𝒐 𝒂 𝒅𝒖𝒏𝒂 𝒐𝒊𝒅𝒐 𝒏𝒂 𝒐̀𝒓𝒅𝒖 𝒅𝒊 𝒑𝒐𝒍𝒊𝒔
Riba djaweps 18 di yanüari, alrededor di 6.10 di atardi, a spòt shofùr di un crosser sin hèlm bistí riba Kaya Kamari pa kual motibu e patruya a bai su tras. Pa e motibu aki a duna e shofùr òrdu pa para pa medio di lusnan óptiko i señal di zonido. E no a duna oido na esaki i a hisa su velosidat. E shofùr na e momentu ei a pasa dos vehíkulo na mes momentu na banda robes di kaminda, miéntras e tráfiko kontrario tabata aserkando. E shofùrnan aki mester a wanta brek na e momentu ei pa evitá un aksidente. Dor di e komportashon di manehá di e shofùr di e crosser na e momentu ei, ela okashoná peliger pa su mes i otro usarionan di tráfiko. Seguidamente ela stòp riba Kaya Monseigneur Nieuwindt. Despues di un kòntròl, e shofùr no por a mustra un reibeweis bálido ni un seguro bálido. Pa e motibu aki e shofùr a haña un but i a konfiská e crosser i a hib’é warda di polis.

𝑫𝒊𝒇𝒆𝒓𝒆𝒏𝒕𝒆 𝒃𝒖𝒕 𝒑𝒂 𝒗𝒊𝒐𝒍𝒂𝒔𝒉𝒐𝒏 𝒅𝒆𝒏 𝒕𝒓𝒂́𝒇𝒊𝒌𝒐
Entre djaluna 15 di yanüari i djaluna 22 di di yanüari a duna diferente but pa violashon den tráfiko durante kòntròlnan rutinario.
E butnan tabata pa lo siguiente:
3x pa manehá sin reibeweis bálido;
4x pa manehá sin hèlm bistí;
4x pa tene telefòn den man miéntras ta manehá;
2x pa kore den direkshon prohibí;
1x pa kore ku lus di dilanti i patras dañá;
2x pa manehá sin seguro bálido;
5x pa manehá sin faha di seguridat bistí.

𝐊𝐚𝐧𝐝𝐞𝐥𝐚 𝐝𝐞𝐧 𝐤𝐚𝐬 𝐧𝐚 𝐊𝐢𝐛𝐫𝐚𝐡𝐚𝐜𝐡𝐚Diparti di KPCN nan ta duna informashon tokante un kaso di kandela den un kas. Riba djadumi...
23/01/2024

𝐊𝐚𝐧𝐝𝐞𝐥𝐚 𝐝𝐞𝐧 𝐤𝐚𝐬 𝐧𝐚 𝐊𝐢𝐛𝐫𝐚𝐡𝐚𝐜𝐡𝐚

Diparti di KPCN nan ta duna informashon tokante un kaso di kandela den un kas. Riba djadumingu 21 di yanüari, alrededor di 8.30 di anochi, ‘meldkamer’ sentral a risibí notifikashon tokante kandela den un kas den bario Kibrahacha. Na yegada di e patruya, a konstatá un kantidat di huma ku tabata sali for di e kas. E habitantenan tabata pafó di e kas i polis a evakuá e besiñanan. Brantwer a bai na e sitio i a hasi nan trabou i a paga e kandela. A resultá ku e kandela a originá dor di un fèn den un di e kambernan.

Personal di ambulans a hasi un chekeo médiko ku habitantenan di e kas na e sitio mes. No tabatin herido, pero si daño material na e kas. Kuerpo di bombero a buska un alohamentu temporal pa e habitantenan.

𝐀𝐩𝐩𝐞𝐥𝐭𝐣𝐞𝐬 𝐯𝐚𝐧 𝐎𝐫𝐚𝐧𝐣𝐞 𝟐𝟎𝟐𝟒: 𝐎𝐫𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐅𝐨𝐧𝐝𝐬 𝐛𝐮𝐬𝐤𝐚𝐧𝐝𝐨 𝐢𝐧𝐢𝐬𝐢𝐚𝐭𝐢𝐯𝐚 𝐤𝐮 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐛𝐚𝐭𝐢́ 𝐬𝐨𝐥𝐞𝐝𝐚𝐭 Oranje Fonds ta buskando inisiativa ú...
23/01/2024

𝐀𝐩𝐩𝐞𝐥𝐭𝐣𝐞𝐬 𝐯𝐚𝐧 𝐎𝐫𝐚𝐧𝐣𝐞 𝟐𝟎𝟐𝟒: 𝐎𝐫𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐅𝐨𝐧𝐝𝐬 𝐛𝐮𝐬𝐤𝐚𝐧𝐝𝐨 𝐢𝐧𝐢𝐬𝐢𝐚𝐭𝐢𝐯𝐚 𝐤𝐮 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐦𝐛𝐚𝐭𝐢́ 𝐬𝐨𝐥𝐞𝐝𝐚𝐭

Oranje Fonds ta buskando inisiativa úniko ku por ta bon kandidato pa un Appeltje van Oranje 2024. E aña akí tin e tema: Ta huntu nos ta kombatí soledat: Proyekto den kual e partisipante- i boluntarionan ta traha huntu, i riba un base di igualdat, pa kombatí soledat. Un inisiativa asina tin chèns di risibí un di e tres Appeltjes van Oranje ku lo keda presentá pa Reina Máxima, pa di 22 biaha, na òktober 2024. Di awor te 23 di febrüari 2024, bo por inskribí bo organisashon via oranjefonds.nl/appeltjes.

Pa bini na remarke, bo inisiativa mester ta úniko, kreativo i balioso, i e mester ta kumpli ku e nesesidat ku hende tin di bini huntu, t**a otro i ta tratá komo un persona ku tin balor. E mester ta aserká e persona a base di loke e tin di ofresé; no a base di su soledat. E partisipante- i boluntarionan mester ta realmente enbolbí den desaroyo i ehekushon di e aktividatnan. E fondo ta interesá den proyekto kaminda bo no ta mira un diferensia grandi entre e boluntarionan ku ta duna atenshon i e partisipantenan ku tin mester di atenshon. Pasobra, ora bo hasi algu pa otro, esei ta yuda bo mes tambe.

Tur aña, Oranje Fonds ta otorgá e premio Appeltjes van Oranje: é premio pa duna rekonosementu na inisiativa balioso. E premio pa kada un di e tres ganadónan ta konsistí di un figura di bròns, obra di Prinsesa Beatrix, i un suma di € 25.000,-. Por usa e suma akí libremente den kuadro di e ophetivo di e inisiativa ganadó. Tur aña, Reina Máxima ta hasi entrega di tres Appeltje van Oranje na Paleis Noordeinde. Pa mas informashon: www.oranjefonds.nl/appeltjes.

𝐍𝐮𝐧𝐤𝐚 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐚 𝐢 𝐝𝐢𝐬𝐤𝐮𝐭𝐢́ 𝐢𝐧𝐡𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐡𝐢𝐬𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐤𝐨 𝐩𝐞𝐫𝐨 𝐢𝐧𝐡𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐤𝐮 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐚́Den su analisis di e siman aki, Arthur Sealy...
23/01/2024

𝐍𝐮𝐧𝐤𝐚 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐚 𝐢 𝐝𝐢𝐬𝐤𝐮𝐭𝐢́ 𝐢𝐧𝐡𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐡𝐢𝐬𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐤𝐨 𝐩𝐞𝐫𝐨 𝐢𝐧𝐡𝐮𝐬𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐤𝐮 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐭𝐢𝐧𝐮𝐚́

Den su analisis di e siman aki, Arthur Sealy ta trese dilanti ku profesor di historia Yuval Noah Harari di Israel ta definí historia komo un estudio di kambio, no di pasado i ku nos mester liberá nos di pasado. Ta parse ku nos ta pegá den trampa di esnan ku no tei mas. Un di e erornan grandi den estudio di kambio ta ku ta buska kousa di un suseso i ta bini ku un faktor pa konopá e suseso ku pasado. Un kambio tin asina tantu faktor ku a kondusí na e kambio ku no tin nada di aber ku pasado. Ta nifiká ku mester studia presente. Si tuma sklabitut mester studia e kambio ku gruponan di diálogo na Hulanda, Sürnam, e seis islanan, ABN Amro, De Nederlandse Bank, siudatnan manera Amsterdam, Den Haag, Rotterdam i Utrecht ku a kondusí na pidimentu di diskulpa i pa pordoná Hulanda.

Pidi diskulpa i duna sèn pa proyekto no ta e punto importante. Grupo di diálogo Bonaire ta mira ku mester tin pordon i rekonsiliashon. Nunka pensa i diskutí inhustisia históriko pero inhustisia ku ta kontinuá. Un ehèmpel kla ta e asuntu di sosial mínimo. Si antes sindikato tabata wèlga, firma c.a.o ku empresa, esaki tabata den kuadro di defendé trahadó. E kambio awor ta ku sindikato ta bringa e inhustisia huntu ku henter komunidat den deliberashon ku gobièrnu hulandes, atministrashon di Entidat Públiko, mundu empresarial i forsa di pueblo. Ta un kambio ku otro faktor ku no ta mará na pasado i ta tur gremio i grupo a partisipá. Den luna di mart Grupo di Diálogo Bonaire lo organisá un charla interaktivo ku un sikólogo netamente pa mira e kambio di 1863 ku nos komunidat a heredá sigur un herida di sklabitut loke nos ta yama trouma.

Griffier di konseho insular, Arjen de Wolff, tabata nos invitado den Bon dia Boneiru riba djaluna 22 di yanuari. Via di ...
23/01/2024

Griffier di konseho insular, Arjen de Wolff, tabata nos invitado den Bon dia Boneiru riba djaluna 22 di yanuari. Via di e link por skucha e programa aki; https://on.soundcloud.com/a7kER

Nos invitado den Bon dia Boneiru riba djabièrnè 19 di yanuari tabata direktor di landsloterij, Angelo Guillermo. Skucha ...
20/01/2024

Nos invitado den Bon dia Boneiru riba djabièrnè 19 di yanuari tabata direktor di landsloterij, Angelo Guillermo. Skucha e programa aki via di e siguiente link; https://on.soundcloud.com/dTkg7

𝐏𝐫𝐨𝐦𝐞́ 𝐛𝐮𝐞𝐥𝐨𝐧𝐚𝐧 𝐫𝐢𝐛𝐚 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐩𝐚 𝐤𝐚𝐩𝐭𝐮𝐫𝐚́ 𝐢𝐦𝐚́𝐠𝐞𝐧 𝐚𝐞́𝐫𝐞𝐨 𝐢 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐦𝐢𝐝𝐢́ 𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐥𝐭𝐮𝐫𝐚Riba djasabra 20 di yanüari lo inisiá ku ...
20/01/2024

𝐏𝐫𝐨𝐦𝐞́ 𝐛𝐮𝐞𝐥𝐨𝐧𝐚𝐧 𝐫𝐢𝐛𝐚 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐩𝐚 𝐤𝐚𝐩𝐭𝐮𝐫𝐚́ 𝐢𝐦𝐚́𝐠𝐞𝐧 𝐚𝐞́𝐫𝐞𝐨 𝐢 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐦𝐢𝐝𝐢́ 𝐝𝐢 𝐡𝐚𝐥𝐭𝐮𝐫𝐚

Riba djasabra 20 di yanüari lo inisiá ku buelo riba Boneiru ku e meta pa kapturá imágen aéreo di kalidat haltu i hasi midí di altura di e isla. E simannan benidero e avion ku registrashon PH-SLE lo bula algun biaha den e espasio aéreo di Boneiru pa kolektá imágen detayá i midínan.

E inisiativa ta bini for di un kolaborashon entre e Entidatnan Públiko i e Ministerio di Asuntunan Interno i Relashonnan den Reino. Den desèmber i yanüari ya a ehekutá buelonan eksitoso riba Sint Eustatius, unda a registrá imágen aéreo di kalidat haltu i a hasi midí di altura.

Meskos ku di Sint Eustatius i Saba, lo usa e imágen- i informashonnan di Boneiru pa elaborá un registro sentral di adrès i edifisio. Imágen aéreo ta hunga un papel importante ora di determiná ubikashon di kada adrès òf edifisio eksaktamente. Registrashon di tur informashon tokante adrès- i edifisionan pa un solo biaha den e sistema, ta hasi e informashon mas konfiabel i ta minimalisá fayo den registrashon di ubikashon, number di kas i informashon tokante adrès. E mehorashon di registrashon i e mapanan di elevashon ta brinda informashon balioso pa Boneiru, pa sostené toma di desishon pa gobièrnu, sostené proseso di pèrmit i pa fasilitá empresario i investigadó.

𝐍𝐨𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐬 𝐝𝐢 𝐝𝐣𝐚́𝐫𝐚𝐬𝐨𝐧 𝟏𝟕 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝐭𝐞 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀ 𝟏𝟗 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝟐𝟎𝟐𝟒Aksidente entre pikòp i siklista Riba ...
19/01/2024

𝐍𝐨𝐭𝐢𝐬𝐢𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐬 𝐝𝐢 𝐝𝐣𝐚́𝐫𝐚𝐬𝐨𝐧 𝟏𝟕 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝐭𝐞 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀ 𝟏𝟗 𝐝𝐢 𝐲𝐚𝐧𝐮̈𝐚𝐫𝐢 𝟐𝟎𝟐𝟒

Aksidente entre pikòp i siklista
Riba djárason 17 di yanüari, alrededor di 12or di mèrdia, ‘meldkamer’ sentral a risibí notifikashon di un aksidente entre un pikòp i un siklista riba Kaya Nikiboko Sùit. Na yegada di e patruya, e shofùr di e pikòp a deklará ku e tabata kore direkshon nort riba Kaya Nikiboko Sùit i na momentu ku el a bai pasa banda di dos siklista, el a tende un zonido na e banda drechi di e baki di su pikòp. Na e momentu ei el a wak den spil ku e siklista a kai na suela. E siklista a deklará ku e pikòp a dal den stür di su baiskel. Pa e motibu aki el a kai i a resultá levemente heridá. Personal di ambulans a trata e siklista na e sitio mes.

Disfrutá, pero bebe na midi
Atrobe ta kasi wikènt. KPCN ke avisá pa konsumí alkohòl ku límite si bo ta partisipá den tráfiko. Asina bo ta prevení situashonnan fèrfelu pa bo mes i pa otronan. Ta prohibí pa partisipá den tráfiko si bo a konsumí mas ku e kantidat máksimo permití. Si bo mester bai warda i ta haña un but ta dependé di e resultado di e tèst di supla.
�KPCN ta deseá un i tur un wikènt seif i plasentero!

𝐀𝐦𝐛𝐮𝐥𝐚𝐧𝐬 𝐧𝐨𝐛𝐨 𝐢 𝐚𝐯𝐚𝐧𝐬𝐚́ 𝐩𝐚 𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐝𝐚𝐥Ku orguyo Fundashon Mariadal ta anunsiá añadishon di dos ambulans nobo i av...
19/01/2024

𝐀𝐦𝐛𝐮𝐥𝐚𝐧𝐬 𝐧𝐨𝐛𝐨 𝐢 𝐚𝐯𝐚𝐧𝐬𝐚́ 𝐩𝐚 𝐅𝐮𝐧𝐝𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐚𝐝𝐚𝐥

Ku orguyo Fundashon Mariadal ta anunsiá añadishon di dos ambulans nobo i avansá na su flota, un fortifikashon signifikante di e kapasidat di kuido di emergensia na Boneiru.

Den oranan di atardi e fundashon a tene un seremonia memorabel di traspaso di yabi na e Ayudo di Emergensia. Akí tabata presente: Curvin George, direktor di ZJCN, Mirella Walters, kordinadó di kuido na Kuido di Emergensia i Joger Jacobs, e anterior mènedjer médiko. Wim Treurniet i John Berger di Tulatech, ku Fundashon Mariadal a kontratá komo eksperto pa kompra di e ambulansnan nobo, a hasi entrega di e yabinan na Mirella Walters i Curvin George. A imortalisá e momentu spesial akí den un seri di potrèt bunita, loke ta simbóliko pa e fase nobo akí den dunamentu di kuido.

Fundashon Mariadal ta yen di konfiansa tokante e influensia positivo ku e ambulansnan nobo akí lo bai tin i ta sigui hasi esfuerso pa desaroyo kontinuo di su servisionan di ayudo di emergensia.

𝐑𝐢𝐝𝐞 𝐟𝐨𝐫 𝐭𝐡𝐞 𝐑𝐨𝐬𝐞𝐬 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐚 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐝𝐨𝐧𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐧𝐚 𝐊𝐚𝐧𝐤𝐞𝐫𝐟𝐨𝐧𝐝𝐬The Ride for the Roses Boneiru ta den ful swing preparando pa e...
19/01/2024

𝐑𝐢𝐝𝐞 𝐟𝐨𝐫 𝐭𝐡𝐞 𝐑𝐨𝐬𝐞𝐬 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐚 𝐡𝐚𝐬𝐢 𝐝𝐨𝐧𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐧𝐚 𝐊𝐚𝐧𝐤𝐞𝐫𝐟𝐨𝐧𝐝𝐬

The Ride for the Roses Boneiru ta den ful swing preparando pa e di 7 edishon di Ride, Walk, and Swim for the Roses ku lo tuma luga djadumingu 28 di yanuari. Ku e evento aki ta rekoudá fondo pa e lucha kontra kanser.

Durante un seremonia resientemente, tesorero di e fundashon, Anne Marie Mercera, a presentá un chèk simbóliko di 37 mil dollar na Kankerfonds Boneiru. E fondo aki ta bini di e loke ku Ride for the Roses a generá ku e aktividatnan di 2023. Segun Mercera, nan ta kere firmemente ku Kankerfonds su kampañanan di entre otro konsientisashon lo kontribuí signifikantemente na e lucha kontra kanser na Boneiru. Pero Ride for the Roses ta aspirá pa hasi mas, pasobra ora e malesa yega, e ta impaktá no solamente e pashènt pero tambe su famia i tur hende den su sírkulo, segun Mercera.

Sahira Antonia di Kankerfonds Boneiru ta bisa ku nan ta mira un kantidat kresiente di persona afektá pa kanser na Boneiru. Nan kier ofresé sosten adishonal i ta spera ku e komunidat lokal lo demonstrá solidaridat ku pashèntnan di kanser, nan sernan kerí, i famianan dor di aktivamente partisipá den e eventonan organisá pa Ride For The Roses Boneiru.

Karchinan ta optenibel na De Freewieler, Bon Bida, Gas Station Rincon, Yogarriba i serka miembronan di direktiva di e fundashon. Pa mas informashon bish*ta ridefortheroses.org.

Ban uni den e lucha kontra kanser, i huntu hasi un diferensha.

Nos invitadonan den Bon dia Boneiru riba 18 di yanuari tabata Meralney Bomba i Onnie Emerenciana, i e topiko tabata Gree...
19/01/2024

Nos invitadonan den Bon dia Boneiru riba 18 di yanuari tabata Meralney Bomba i Onnie Emerenciana, i e topiko tabata Greenpeace. Via di e link por skucha e programa aki; https://on.soundcloud.com/grCir

𝐓𝐚𝐛𝐚𝐭𝐢𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐮𝐥𝐭𝐚 𝐞𝐤𝐬𝐢𝐭𝐨𝐬𝐨 𝐭𝐨𝐤𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐞 𝐤𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐡𝐮𝐝𝐢𝐬𝐢𝐚𝐥 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞 𝐞 𝐩𝐚𝐢𝐬𝐧𝐚𝐧 𝐝𝐢 𝐑𝐞𝐢𝐧𝐨Riba 17 di yanüari 2024 e Konsulta Hudis...
19/01/2024

𝐓𝐚𝐛𝐚𝐭𝐢𝐧 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐮𝐥𝐭𝐚 𝐞𝐤𝐬𝐢𝐭𝐨𝐬𝐨 𝐭𝐨𝐤𝐚𝐧𝐭𝐞 𝐞 𝐤𝐨𝐩𝐞𝐫𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐡𝐮𝐝𝐢𝐬𝐢𝐚𝐥 𝐞𝐧𝐭𝐫𝐞 𝐞 𝐩𝐚𝐢𝐬𝐧𝐚𝐧 𝐝𝐢 𝐑𝐞𝐢𝐧𝐨

Riba 17 di yanüari 2024 e Konsulta Hudisial di Kuater Partido (JVO), ku ta tuma luga 2 biaha pa aña, a tuma lugá entre e minister hulandes pa Protekshon Hurídiko (Weerwind) i minister di Hustisia i Asuntunan Sosial di Aruba (Tjon), minister di Hustisia di Kòrsou (Hato) i minister di Hustisia di Sint Maarten (Richardson). E konsulta a tuma lugá na Kòrsou bou di presidensia di e pais ei.

E paisnan den Reino ta trahando intensivamente riba diferente tema, entre otro e forma di atendé ku kriminalidat organisá ku ta mina, migrashon, koperashon entre reshèrshi i polis i mehorashon di e kadena di mantenshon di lei. JVO ta kontribuí na un koperashon efektivo riba e terenonan akí i ta di sumo importansia pa e kadena hudisial na Hulanda karibense. Debí na e eskala chikitu di e diferente islanan, koperashon regional ta esensial. E delegashon hulandes a konsistí di entre otro Hefe di Kuerpo di Kuerpo Polisial Hulanda karibense (KPCN) i Fiskal Mayó di Ministerio Públiko BES (OMBES).

E ministernan a papia riba funshonamentu i e presupuestonan di e diferente institutonan (komun), manera Recherchesamenwerkingsteam (RST), Stichting Beheer ICT Rechtshandhaving (SBIR) i Ministerio Públiko. A para ketu tambe na ehekushon di e Areglo Mutuo di e Kadena di Imigrashon, e progreso pa loke ta trata aserkamentu atministrativo di minamentu i lantamentu di e Plataforma Minamentu Karibe.

Durante e konsulta a trata tambe e tema di kuido forénsiko. E grupo di trabou Kuido Forénsiko di JVO a duna un update di su trabou. E grupo di trabou akí tin komo tarea pa konsehá tokante kuido forénsiko pa hóben i adulto den e parti karibense di Reino. Komo ku kuido di salú mental i kuido forénsiko pa gran parti ta koinsidí ku otro, e grupo di trabou di JVO a buska koperashon ku e grupo di trabou di ggz di e konsulta di kuater pais di e ministernan di kuido di salú di Reino. Durante e JVO e ministernan a hasi un yamada riba e grupo di trabou pa traha huntu ku e grupo di trabou di ggz riba un proposishon pa kuido forénsiko i kuido sigurá.

Ademas tabatin riba agènda e desbalanse den e kadena di mantenshon di lei den e parti karibense di Reino. Durante JVO-nan anterior Aruba, Kòrsou i Sint Maarten a señalá un kresementu desbalansá, kaminda prioridat i kapasidat no ta konektá bon ku otro. E grupo di trabou Desbalanse di JVO a analisá e desbalanse durante e periodo ku a pasa i a determiná un kantidat di posibel solushon. E ministernan a pidi e grupo di trabou pa eksplorá e solushonnan akí i pa bin ku un konseho den e próksimo JVO.

Hulanda lo organisá e próksimo JVO ku lo tuma lugá na yüni 2024.

𝐏𝐂𝐍 𝐭𝐚 𝐥𝐨𝐠𝐫𝐚 𝐝𝐮𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐝𝐞𝐤𝐬𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐥𝐞𝐭𝐮 𝐩𝐚 𝐬𝐮𝐛𝐢𝐝𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐢𝐬 𝐧𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟑Fondo di Penshun di Hulanda karibense (PCN) ta duna pen...
18/01/2024

𝐏𝐂𝐍 𝐭𝐚 𝐥𝐨𝐠𝐫𝐚 𝐝𝐮𝐧𝐚 𝐢𝐧𝐝𝐞𝐤𝐬𝐚𝐬𝐡𝐨𝐧 𝐤𝐨𝐦𝐩𝐥𝐞𝐭𝐮 𝐩𝐚 𝐬𝐮𝐛𝐢𝐝𝐚 𝐝𝐢 𝐩𝐫𝐞𝐢𝐬 𝐧𝐚 𝟐𝟎𝟐𝟑

Fondo di Penshun di Hulanda karibense (PCN) ta duna penshonado i partisipante aktivo un indeksashon di 1,7% entrante di promé di yanüari 2024. Ku esaki, e fondo ta kompensá di forma kompletu pa subida di kosto di bida durante e aña ku a pasa.

E fondo konosé un sistema di indeksashon kondishonal. Esaki ta nifiká ku ta kompensá pa subida di preis, ora e situashon finasiero di e fondo ta permití esaki. Den práktika e fondo ta tuma subida di preis segun sifranan di CBS entre e luna di sèptèmber di un aña i luna di sèptèmber di e próksimo aña komo punto di salida.

Tambe ta kalkulá un promedio di subida di preis ku ta registrá na Saba, Sint Eustatius, i Boneiru, relativo na e kantidat di habitante na kada isla. Desaroyo di preis a varia basta fuerte na e tres islanan, durante e aña tras di lomba. Preisnan a subi 2,8% na Saba i 1,9% na Boneiru entre sèptèmber 2022 i sèptèmber 2023. Na Sint Eustatius, den e mesun periodo preisnan a baha levemente ku 1,1%.

E indeksashon ku PCN ta duna awor, ta e di dos den un periodo relativamente kòrtiku. Na sèptèmber 2023, PCN ya a duna un indeksashon interino di 3%.

Interés i invershon
E fondo di penshun a komuniká ku por duna un kompensashon kompleto, debí na un tasa di interés ku a subi konsiderablemente durante 2023, i resultadonan favorabel di e invershonnan di e fondo. "Ounke e aña tabata algu volátil, PCN a probechá hopi di un tasa di interés ku a subi konsiderablemente, kombiná ku resultado positivo di e invershonnan. Esaki no solamente a duna PCN e posibilidat pa ortogá un indeksashon kompletu, pero ta nifiká tambe ku e fondo a terminá aña 2023 ku un grado di kubertura hopi saludabel di 128,3%," asina presidente di PCN, Harald Linkels a splika.

Un grado di kubertura di 128% na forma simpel spliká ta nifiká ku pa kada dòler na obligashon, PCN tin un dòler i 28 sènt den su pòtmòni.

Lo paga e montantenan nobo di penshun pa di promé biaha na fin di yanüari 2024.

𝟐𝟎𝟐𝟑 𝐭𝐚𝐛𝐚𝐭𝐚 𝐮𝐧 𝐚𝐧̃𝐚 𝐡𝐢𝐬𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐤𝐨 𝐩𝐚 𝐭𝐮𝐫𝐢𝐬𝐦𝐨 𝐬𝐭𝐚𝐲 𝐨𝐯𝐞𝐫 𝐝𝐢 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮Yamando bon biní na 169.706 bish*tante stayover entre yanü...
18/01/2024

𝟐𝟎𝟐𝟑 𝐭𝐚𝐛𝐚𝐭𝐚 𝐮𝐧 𝐚𝐧̃𝐚 𝐡𝐢𝐬𝐭𝐨́𝐫𝐢𝐤𝐨 𝐩𝐚 𝐭𝐮𝐫𝐢𝐬𝐦𝐨 𝐬𝐭𝐚𝐲 𝐨𝐯𝐞𝐫 𝐝𝐢 𝐁𝐨𝐧𝐞𝐢𝐫𝐮

Yamando bon biní na 169.706 bish*tante stayover entre yanüari i desèmber 2023, Boneiru a surpasá e sifranan di aña 2019, 2021 i 2022. E logro históriko akí ta representá un kresementu di 8%, kompará ku e sifranan di promé ku e pandemia na aña 2019.

En total Boneiru a yama bon biní na 169.706 bish*tante stayover na aña 2023, i ku esaki a surpasá aña 2019 (157.000) i aña 2022 (169.200). TCB su indikadó krítiko di prestashon (KPI), basá riba e STMP di aña 2017, tabata pa alkansá un total di 170.000 bish*tante pa aña 2023. Esaki ta e di tres aña konsekutivo di kresementu riba base anual di nos isla, i ta surpasá tur e añanan anterior. For di aña 2024 TCB ta kompará e kantidat di bish*tante stayover ku ta yega nos isla ku aña 2023.

Bish*tantenan hulandes a representá 47% di e total, siguí pa bish*tantenan for di Merka (23%), for di Kòrsou (14%), for di Alemania (2,1%), for di Aruba (2%), for di Canada (2%), for di Bélgika (1%) i for di Suisa (1%).

Luna di mart 2023 a konosé e kantidat mas haltu di bish*tante, ku un total di 16.493, miéntras luna di yanüari 2023 a registrá e durashon promedio di estadia mas largu, ku bish*tantenan ku a keda en total 195.294 anochi na nos isla. En total bish*tantenan a keda aproksimadamente 1.674.163 anochi na Boneiru, un promedio di 9,8 anochi pa kada estadia.

Bish*tantenan ku ta bolbe bèk a hunga un ròl importante den Boneiru su éksito turístiko na aña 2023. Mas òf ménos 56,5% di e bish*tantenan a bish*tá nos isla anteriormente kaba, miéntras 43,5% a bini pa promé biaha. Na luna di desèmber bish*tantenan ku ta bolbe bèk a representá no ménos ku 60% di e kantidat total di bish*tante.

E meta mas komun pa e wéspetnan bish*tá Boneiru tabata fakansi, kaminda 52% a indiká esaki komo motibu prinsipal. Sambuyamentu ta sigui ku 13,6%, miéntras biahe di negoshi i bish*ta na amigu i famia kada un a representá 8%.

Bish*tantenan hulandes fuertemente a duna preferensia na fakansi, kaminda 67% a indiká esaki komo nan meta prinsipal. Nan durashon promedio di estadia tabata 11,9 anochi. E bish*tantenan hulandes a bini prinsipalmente for di Noord-Holland, Zuid-Holland i Noord-Brabant, kaminda e datonan demográfiko di edat ta mustra 20,5% entre 55 pa 64 aña, 20% entre 45 pa 54 aña i 17% entre 25 pa 34 aña.

Bish*tantenan merikano tabata repartí den un forma mas balansá entre sambuyamentu (43%) i fakansi (42,5%), ku un durashon promedio di estadia mas kòrtiku di 8,4 anochi. E bish*tantenan merikano a bini prinsipalmente for di Florida, Texas, California, New York i Colorado. Nan datonan demográfiko di edat a mustra un presensia signifikante di biaheronan di edat mediano i edat mas haltu, kaminda 24% tabatin entre 55 i 64 aña, 20% tabata mas grandi ku 65 aña i 20% tabatin entre 45 i 54 aña.

Por lo general e bish*tantenan for di Kòrsou a keda un periodo mas kòrtiku, ku un durashon promedio di estadia di 4,5 anochi. Nan meta mas prinsipal pa bish*ta tabata hasi negoshi (29%), fakansi (22%) i bish*tá amigu i famia (14%).

Pa loke ta trata preferensia pa akomodashon, 56% di e bish*tantenan a skohe pa hotèl òf risòrt, 21% a skohe pa apartamentu, 11% a skohe pa vila i 6% a keda serka amigu òf famia.

TCB a tene enkuesta ‘exit’ pa midi satisfakshon di turista i e resultadonan a mustra reakshonnan positivo. Bish*tantenan mui probablemente lo rekomendá Boneiru (93%), nan a kalifiká nan estadia general ku un ekselente 92 for di 100 i nan a indiká ku probablemente nan lo bolbe bish*tá nos isla (91%).

Miles Mercera, direktor di TCB, a ekspresá su mes ku hopi entusiasmo: “E kresementu remarkabel di turismo na Boneiru na aña 2023 ta un prueba di resiliensia di nos destinashon i sosten insesante di nos bish*tantenan i nos komunidat lokal. Sinseramente nos ta gradisí tur hende ku a kontribuí na éksito di Boneiru su sektor turístiko pa medio di kolaborashon, pashon i dedikashon. Huntu nos ta hasi Boneiru un destinashon di biahe sostenibel, ku ta brinda eksperensianan inolvidabel, úniko i outéntiko i hospitalidat eksepshonal.”

Pa estadístika i informashon mas detayá tokante Boneiru su prestashonnan turístiko bo por bish*tá TCB su wèpsait ofisial riba www.bonaireisland.com òf bo por tuma kontakto ku TCB via email riba [email protected].

𝐌𝐚𝐲𝐨𝐫𝐢𝐚 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐡𝐨𝐧𝐚𝐝𝐨 𝐝𝐢 𝐏𝐂𝐍 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐛𝐫𝐚 𝐧𝐚𝐧 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐡𝐮𝐧 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐞́ 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀Mayoria penshonado di Fondo di Penshun Hulanda Karib...
18/01/2024

𝐌𝐚𝐲𝐨𝐫𝐢𝐚 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐡𝐨𝐧𝐚𝐝𝐨 𝐝𝐢 𝐏𝐂𝐍 𝐭𝐚 𝐤𝐨𝐛𝐫𝐚 𝐧𝐚𝐧 𝐩𝐞𝐧𝐬𝐡𝐮𝐧 𝐩𝐫𝐨𝐦𝐞́ 𝐤𝐮 𝐝𝐣𝐚𝐛𝐢𝐞̀𝐫𝐧𝐞̀

Mayoria penshonado di Fondo di Penshun Hulanda Karibense (PCN) ta kobra nan penshun promé ku djabièrnè awor, o sea promé ku dia 19 di yanüari 2024. Esaki por komprondé di deklarashon di e presidente di PCN, Harald Linkels.

Resientemente a lanta diskushon i inkietut bou di algun penshonado prinsipalmente na Boneiru, ora e fondo a publiká un aviso kaminda ta indiká e fechanan ku mas tardá e penshunnan mester ta riba kuenta di e penshonado. Den promé instante a indiká ku esaki lo por tabata asta te dia 25 di e luna aki, ku ta mas lat ku e fondo ta paga normalmente.

Segun hefe di atministrashon di PCN, Dudley Wedervoort, tabatin hopi kambio ku mester a prosesá e luna aki. Entre otro a adaptá e suma riba kua no ta paga impuesto, i banda di esei direktiva a disidí pa indeksá e penshunnan entrante dia promé di yanüari 2024. “E desishon final pa indeksashon tabata dependé di e grado di kubertura dia 31 di desèmber. Esaki a bira konosí despues di 10 dia di a luna aki. Pa atvertí ku esaki por kousa pago mas lat di penshun e luna aki, a saka e aviso aki”.

Dor di trabou duru, e departamentu di atministrashon a logra manda e pagonan djarason anochi pa bankonan. “Esaki ta nifiká ku gran parti di e penshonadonan lo tin na sèn riba nan kuenta den transkurso di djaweps pa djabièrnè”. Wedervoort a mustra si ku esaki ta konta prinsipalmente pa hende ku ta kobra via di MCB Boneiru. Serka penshonadonan ku ta kobra via di otro banko, por dura algun dia mas promé ku e pago subi nan kuenta. Gran mayoria di penshonadonan di PCN sinembargo ta kobra via di MCB Boneiru.

Despensa
Presidente di PCN, Harald Linkels a ofresé su diskulpa pa kualke inkietut ku por a kousa serka e klientenan di e fondo. “Na final di dia, PCN a paga kasi e mesun fecha ku ta paga normalmente. E fondo ta lamentá si a kousa inkietut serka e klientenan, sin ku esaki -mirando atras- tabata na nodi. Sinembargo, a disidí ku tabata mihó pa atvertí di antemano ku e pagonan lo por a kai un poko mas lat ku normal. PCN sa i ta komprondé ku yanüari ta un luna largu i tin biaha difísil pa hopi hende, inkluyendo lógikamente nos penshonadonan”.
Linkels na mes momentu a tuma tempu pa ekspresá su apresio pa e tim di PCN ku a hasi tur nan posibel pa traha i asina paga mas lihé posibel.

Adres

Kaya Irlanda 11, Kralendijk
Bonaire

Meldingen

Wees de eerste die het weet en laat ons u een e-mail sturen wanneer Bon FM nieuws en promoties plaatst. Uw e-mailadres wordt niet voor andere doeleinden gebruikt en u kunt zich op elk gewenst moment afmelden.

Contact

Stuur een bericht naar Bon FM:

Video's

Delen


Dit vind je misschien ook leuk