Ekološka ekonomija

05/10/2024

O prometu u Zagrebu:

»(…) Mišić je istaknuo podatak da je u Zagrebu na cestama 2023. godine bilo 464.231 vozilo, a da je na raspolaganju 35.905 javnih parkirališnih mjesta (s naplatom i bez naplate), plus 3326 parkirališnih mjesta u javnim garažama.

Također je istaknuo da je u periodu od 2019. do 2023. godine zabilježen veliko povećanje broja mopeda i motocikala, što još više pridonosi gustoći prometa na zagrebačkim ulicama. (…)«

Broj automobila u cijeloj Hrvatskoj se znatno povećao u posljednjih 20-ak godina. Nisam vidio točne podatke za Zagreb, koliki je porast od 2000. ili 1990.. A treba uračunati i znatan dio automobila s područja Zagrebačke županije, koji dolaze svakodnevno u gradu.

Objektivno je problem velik. Po mom sudu prvo zato jer je broj vozila prevelik. Čak i da se izgradi još recimo 50.000 parkirališnih mjesta u širem centru grada, ti automobili moraju prolaziti ulicama, koje su uske jer su projektirane prije 150 godina, kad nitko nije ni mislio o automobilima. Morali bismo onda proširiti ulice, a to znači porušiti pola grada, što je apsurd.

Iskustvo pokazuje da je jedino rješenje smanjiti broj dolazaka automobilom. To znači više drugih mogućnosti. A to opet nije lako organizirati. Za jače korištenje gradske željeznice treba dobra suradnja s HŽ, a to je kod nas gotovo nemoguće organizirati, da više institucija valjano surađuje. Senzibilitet/mentalitet većine ljudi također ne ide u prilog drugim opcijama.

Puno više ima i bicikala i pojavili su se i romobili, ne bih pomislio prije 10 godina da će oni biti važno prometalo a ne samo dječja igračka! A oni smetaju nama pješacima, jer nema posebnih, izdvojenih traka za njih (crta boje povučena na pločniku nije rješenje).

Akutalna gradska vlast nešto je malo zagrebla po tome, razne mjere, najavili su bar jednu novu podzemu garažu, uveli nešto malo novih biciklističkih staza, nove tramvajske pruge, više tramvaja i autobusa. Sve je to vrlo skromno, ali ipak se nešto pokreće. Zaslužuju povjerenje da nastave u tom smjeru, jer nitko drugi ne ulijeva povjerenje da stvarno uopće ima ikakvu strategiju što raditi.

I kad je Tomašević bio izabran 2021., pisao sam da će stvarno značajne promjene moći ostvariti tek u drugom mandatu. Veliki grad je kao veliki brod, velika je inercija, kad se počne zakretati kormilo, smjer se tek polako mijenja, ali s vremenom sve više.

Na zagrebačkim cestama velika je gužva, a parkiranje u mnogim dijelovima grada se pretvara u pravu lutriju

22/06/2024

Ovaj dijagram prikazuje proizvodnju električne energije po satima, po vrstama elektrana, u Hrvatskoj jučer (21. lipnja). U prvom komentaru dati ću dijagram za Grčku. Obratite pažnju na razliku u žutoj površini (proizvodnja solarnih elektrana). S time, da je Grčka proizvela puno više - mi smo velik dio potrošnje pokrili uvozom (u koji se doduše statistički uračunava i naša polovica NE Krško).

Žutu površinu moramo povećati, a također i plavu (vjetroelektrane). S obzirom da je udio HE znatno viši nego u Grčkoj, pokrivanje 100% potrošnje električne energije iz obnovljivih za Hrvatsku nije načelno težak zadatak.

31/05/2024

Dobro predavanje Korada Korlevića. Predavao je pčelarima, pa osim klimatskih promjena spomenuo i problem s insektima i pčelama.

»U zadnjih 20 godina broj kukaca je pao za 90 posto za što je uvelike kriva ulična rasvjeta, ali i neonikotinoidi – insekticidi koji djeluju na živčani sustav kukaca tako što uzrokuju prekomjernu stimulaciju živčanih stanica. To ometa normalan prijenos impulsa dovodeći do paralize i smrti većine insekata. Pčelama izazivaju ovisnost zbog čega gube memoriju pa nisu u stanju pronaći košnicu. (…)

Nastavio je kako u Americi u tri savezne države više nema bumbara, a pčele se iznajmljuju za oprašivanje ogromnih nasada badema što je za njihovo zdravlje pogubno. Normalnu prehranu ovim kukcima omogućavaju livade koje, nažalost, ubrzano nestaju.«

Peta najveća opasnost za čovječanstvo su klimatske promjene, prema časopisu Wired, a slijede ih asteroidi i komete.

30/05/2024

Izvjesni Tomislav Sokol, 8. na listi kandidata HDZ-a za Europski parlament, objavljuje kao plaćeni oglas izvještaj o nizu stranačkih skupova u Zagrebu. Finalni je bio u mojoj četvrti, Donja Dubrava.

Zanimljivo: kao glavnog protivnika na izborima za Europski parlament spominje zelene. Piše:

»Poruka na terenu je jasna - zelene političke opcije poslat ćemo u ropotarnicu 🇭🇷 i 🇪🇺 političke povijesti!
Prvi korak prema tome su nam izbori za European Parliament, a drugi i posljednji učinit ćemo iduće godine kada ćemo Zagreb osloboditi od nesposobnih i njihove proturazvojne politike koja uništava naš glavni grad.«

Zanimljivo, SDP im nije konkurencija.

18/05/2024

Jesmo li već izgubili bitku za spriječavanje globalnog zagrijavanja i katastrofalnih klimatskih promjena? A da i ne govorimo o "puzajućem Trećem svjetskom ratu"?

Boštjan Videmšek, slovenski svjetski putnik, ratni reporter, antiratni i ekologistički aktivist, autor knjige "Plan B : pioniri borbe s klimatskom krizom i budućnost mobilnosti" koja je prošle godine objavljena i na hrvatskom, pesimističan je u intervjuu u tjedniku "Express" jučer:

»Klimatska je kriza najveća prijetnja čovječanstvu danas. I ne samo čovječanstvu. Pratiti ratove – više od 20 godina – znači pratiti, i doživljavati, najcrnju stranu čovječanstva. (…) Kad sam 2004. izvještavao o genocidu u Darfuru, na istoku Sudana, shvatio sam da je to i klimatski rat. Već 2006. u Darfuru je u samo jednoj godini presahnulo oko 1.500 izvora pitke vode, a Sahara se godišnje pomakne od pet do sedam kilometara prema jugu, (…)

"Plan B" je danas, nažalost, prapovijest. Prije rata u Ukrajini – preko kojeg je fosilna industrija, imperij srca tame, višestruko uzvratila udarac zelenoj tranziciji, ostvarivši povijesne rekorde u zaradi – bila je pandemija, koja je ubila velik dio empatije, i preko (a)socijalnih mreža razbila socijalno tkivo. RAspao se – na osnovne faktore – fokus. A fokus je temelj etike. Osim toga, odmah poslije prvog vala pandemije počela je orgija natkompenzacije, koja još traje. Bitka protiv klimatskih promjena – protvi naših vlastitih autodestruktijskih mehanizama – više manje je završena.«

Pa, nadam se da ipak nije.

06/05/2024

Mati Rimcu uništili ulaganje u Hercegovini. Nema tamo finih građanskih akcija pa se pet godina zajebavaš kao u Zagrebu oko Cvjetnog trga: lijepo mu precvikali električni kabel.

On napisao "OK, ne živcirajte se više, odustajem", a oni mu odgovaraju - i sad, nevezano uz sam predmet spora, pogledajte ovo shvaćanje pojma "zavičaj":

»Mate Rimac u svom obraćanju preko svoje stranice na Facebooku obmanjuje javnost iznoseći mnoštvo neistina. Kao prvo, sela Miši i Golinjevo iznad jezera Buško blato nisu njegov rodni kraj. Ako Mate Rimac već želi investirati u svoj rodni kraj, onda neka investira u livanjska sela Odžak-Čaić, tamo gdje je pravio svoju svadbu i gdje je rodni kraj njegova oca, a što je najmanje 30 kilometara od Miša i Golinjeva.«

E jbt, čitavih 30 kilometara! Dobro su mu rekli, ti si stranac, što ćeš ovdje kod nas! 🙄