Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Heretica, News & Media Website, .
03/08/2024
Tomislav Kardum osvrće se na knjigu Nicole Eaton "Njemačka krv, slavensko tlo: kako je nacistički Königsberg postao sovjetski Kalinjingrad". Autor zaključuje da je "tema posebno važna za hrvatski kontekst, uzimajući u obzir prevladavajući mit da su komunističke države nastojale nadići nacionalno pitanje te su bile inherentno multietnične, multikulturalne i tolerantne prema etničkim manjinama".
Ruska eksklava Kalinjingradska oblast, ukliještena između Litve i Poljske, trenutno je jedna od najmilitariziranijih regija u Europi. Kalinjingrad danas nosi ime po Mihailu Kalinjinu, formalnom poglavaru Sovjetskog Saveza od 1938. do 1946., a prethodno je bio poznat kao Königsberg, najveće urban...
28/07/2024
"Borba žena za ravnopravnost u olimpijskoj areni, uporna i žilava, traje više od stoljeća; na antičkim Igrama nisu smjele ni u gledalište, barun de Coubertin smatrao je da za njih nisu borilišta, a sada će progresivni zakoni, u suradnji s drag-kraljicama, napokon dokazati tim mimozama kako su najbolje sportašice upravo muškarci", piše o problematici transrodnih sportaša na Olimpijskim igrama za Hereticu akademik Ratko Cvetnić.
Na olimpijskim prilazima Parizu i tijekom ceremonije svečanog otvorenja prilično su posla imale, ili imali, tzv. drag queens; na trenutak se činilo kao da se eurovizijska pozornica, s bradatim ženama i sličnim atrakcijama, prelila na olimpijsku. Time se nesumnjivo poradilo na “senzibiliziranj...
25/07/2024
Kako Slavenka Drakulić promatra komunističku Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku uz prateća proturječja pa čak i razlike u izdanjima za stranu i domaću publiku čitajte u novom ogledu filozofa Nevena Sesardića.
Kasandra je bila Trojanka koja je, prema grčkom mitu, imala sposobnost proricanja te je upozoravala svoje sunarodnjake na stvarne opasnosti, ali nitko joj nije vjerovao. Slavenka Drakulić je u stanovitom smislu obrnuta Kasandra. Naime, ona svoje čitatelje desetljećima plaši u biti imaginarnom p...
11/07/2024
"Krivotvoreći moju misao od koje su ga 'zasvrbjeli prsti' – što ga je, piše, i nagnalo na uključivanje u polemiku – moj subesjednik ponovno je demonstrirao deficit u jednoj od sastavnica kovanice 'intelektualno poštenje'. Što od navedenoga manjka Grozdanovu, koji negdje pred kraj teksta piše kako 'već vidi' da ću odgovoriti isto što sam odgovorio i Medvedu, kako 'te ideje nisu moje, nema se o čemu polemizirati'? Ne bježim od polemike o svojim idejama, samo što je pojedinim naprednjačkim teolozima očito problem shvatiti što moje ideje uopće jesu – dok mi je Medved pripisao tekst kojemu nisam autorom pa se doista nije moglo ni o čemu polemizirati, Grozdanov je u tekst čijim autorom ipak jesam uspio učitati toliko toga pogrešnog da bi se itekako imalo o čemu polemizirati kada bi to u okolnostima Grozdanovljeve reducirane pismenosti bilo moguće", piše Matija Štahan u odgovoru na tekst teologa Zorana Grozdanova
Ostao sam dužan odgovoriti na napis teologa Zorana Grozdanova objavljen prije pola godine na portalu Točka zarez povodom moje raščlambe teksta teologa Marka Medveda koji otvara ovaj višestruko neuspjeli pokušaj polemike. Dugo sam oklijevao odgovoriti Grozdanovu zbog svojevrsne rezignacije nad ...
22/06/2024
"I koliko god Hulk u novim filmskim produkcijama postaje sve veći i veći, njegove hlače (obično ljubičaste boje) pouzdano ostaju na njemu i sve bolje skrivaju zagonetku. Čuvaju moral i sve što treba da se infantilni konzumenti stripova i filmova američke mitologije spolno ne iskvare. Ne, to više nije ni cenzura, jer u zemlji gdje postoje p***o TV-kanali, isto takav tisak i portali, a prostitucija je uglavnom legalna i svakodnevno konzumirana, to što krije moćni Hulk mora biti neizreciva i neprenosiva tajna namijenjena njima samima, superjunacima Marvelove ili DC-jeve mitologije.
Njihov poriv nasilne pravednosti jednako je neobjašnjiv kao i zloća njihovih neprijatelja; oni su tu jedni za druge u vječnom nadmetanju, a ljudi, čovječanstvo postaju tek izgovor nevažan poput insekata, a svijet samo zbir golemih termitnjaka-gradova. Hulk pred sobom ruši automobile, zgrade, razbija sve što stigne i ne razmišlja o ljudskim žrtvama, njihovoj patnji. Njegova se mahnitost i neobičan osjećaj za pravdu opravdava i veliča višim ciljem. U ime tog nedokučivog višeg cilja kolateralne ljudske žrtve i materijalna šteta postaju usputna stavka, ne broje se i ne žaluju. Bitno je da tajna Hulkovih prepona ostaje trajno sakrita.
U dramatičnom sukobu sa zlom i u stalnom pokušaju spašavanja svijeta, najvažnije postaje sačuvati puritansku čednost čudovišta i tajnu kako se Hulkova spolnost oduprla silama metamorfoze, tj. zašto se ono među njegovim nogama nije povećalo kao i sve drugo?", piše Davor Velnić za Hereticu
Znamo kako to već ide kod američkih super strip-junaka 20. i 21. stoljeća: na poticaj svima nepoznate i nezamislivo moćne sile, najčešće nesretnim događajem ili po zlu pošlim laboratorijskim opitom, običan mali čovjek, homo sapiens sapiens, postaje kostimirani superjunak nadnaravnih moći...
02/06/2024
G. K. Chesterton, rođen prije 150 godina, ostavio nam je nevjerojatno duboke – proročanske – misli i kritike. Na svoj tipičan britanski šaljiv način rekao je da je progresivizam poput prometnog policajca koji viče „Hajde, naprijed!“ ne govoreći nam kamo da idemo, pretpostavljajući da je smjer ispred nas uvijek ispravan. Ali kada izgubite svoj put, nema ništa naprednije od okretanja nazad.
Problem progresivizma: teološki aspekt Historiografija nas uči da svako razdoblje ima svoje karakteristike i ideale koji ga oblikuju. A kad bismo morali klasificirati naše vrijeme, očito bi za mnoge ljude ključna riječ bila progres – napredak. I to ne bi bilo sasvim pogrešno. Progres je ops...
25/05/2024
"Frustrirajuć je način na koji nam se u kulturi i medijima servira lažna sredina koja služi pomicanju Overtonovog prozora ulijevo i legitimiranju određenih 'normalnih' stavova", piše Marul Kuljiš u osvrtu na film "Građanski rat".
Građanskih je ratova kroz povijest bilo i više nego što bi se nekome na prvi pogled moglo činiti. Ovisno o tome definiramo li ih tako labavo kao i ova stranica na Wikipediji, može ih se pronaći na desetke aktivnih i stotine iz prošlosti, a u trenutku ovog pisanja aktivno ih je barem tri ozbil...
23/05/2024
Osvrt Marka Paradžika na roman "Portret duše" Mire Gavrana
S obzirom na to da sam sljedbenik škole književne interpretacije T. S. Eliota, roman Portret duše ne ću tumačiti kroz prizmu iznimnih postignuća njegovog autora (priznanja u svijetu kroz brojne nagrade, festivale i prijevode, preuzimanje kormila Matice hrvatske, vođenja vlastitog kazališta i...
29/04/2024
"Modernistička ambicija raščaravanja svih iracionalnih pitanja razumom je očajnički vrisak nesigurnosti u divljem svijetu života s ciljem da bi ga se isprostituiralo na razini jeftine logičke forme"
Modernistička ambicija raščaravanja svih iracionalnih pitanja razumom je očajnički vrisak nesigurnosti u divljem svijetu života s ciljem da bi ga se isprostituiralo na razini jeftine logičke forme. Što je uopće modernizam? Animozitet, odnosno razlika tradicionalnoga i modernog društva (i ....
11/04/2024
"Tko je Andrej Plenković? Na prvu, iz drugog plana izvučeni profesionalni diplomat i političar (čije ruke su posegnule u šešir za zecom nakon raspada prve HDZ-Most koalicije jest milijunsko pitanje, odnosno tko mu je dao mig prije znamenite 'Stranka ne smije biti talac…'). U suštini, političar koji 'isporučuje'. Konzervativnog je izričaja i uvijek su mu negdje navrh jezika pojmovi sigurnost, stabilnost, kontinuitet – fokalne točke njegove komunikacije s medijima, građanima i političkim suparnicima. Govora birokratski zapretenog ('reducirani izričaj'), suhoparnog, izvježbanog da zvuči kao govorni aparat. Akcenti su točno tamo gdje trebaju biti, a katkada uključuju i rastavljanje na slogove najvažnije poruke njegova obraćanja. Sta-bil-nost. Mo-der-ni su-ve-re-ni-zam. Ako katkada treba biti pučki dovitljiv, tu je po potrebi prizvuk južnjačkog naglaska čija je upotreba moguće naznačena u kakvim pravilima za EU činovnike, u poglavlju o stjecanju naklonosti širih masa. To je ona prosta riječ na p, omrznuta među globalnom vladajućom elitom – populizam. Da, i to se upražnjava po potrebi. Pogotovo kada se bliže izbori, gdje se taj populus nešto i pita", piše Ivan Komšić za Hereticu
Ovo je trebala biti one man show kampanja. Niz solilokvija aktualnog hrvatskog premijera nakon kojih bi Andrej Plenković premoćno osvojio novi mandat nasuprot blijedim i neuvjerljivim kandidatima. Pomutnju je unio Zoran Milanović, međutim, ubrzo je uslijedilo zbijanje redova HDZ-ovaca koji su se...
05/04/2024
"Prilično nepripremljen na ovakav obrat poslijepodneva potpuno običnog utorka kada bih u drugim okolnostima doma gledao neku seriju ili vrhunce RTL-ove hoi polloi produkcije, našao sam se tamo nespreman i na gostujućem terenu, ali u pratnji dva člana partije, za čije sam članstvo saznao netom prije."
Naš reporter nezvan se našao na HDZ-ovu balu u Laubi koji je označio početak predizborne kampanje. Donosimo njegovo svjedočanstvo.
Prije otprilike tri tjedna, striktno vremenski gledano, a prije oko 150 godina politički-narativno i diskursno gledano, našao sam se u zagrebačkoj galeriji Laubi na svečanom skupu povodom 34. obljetnice osnutka gradskog ogranka HDZ-a Črnomerec. Taj poluperiferni zagrebački kvart zaslužio je t...
27/03/2024
„Demokracija“, „ustav“, „politička kriza“, „građanska volja“ – sve su ovo riječi i sintagme koje danas paraju uši zbog svoje praznine. Koliko se god neki političari razbacivali ovim poštapalicama, oni neće moći sakriti činjenicu da se radi upravo o poštapalicama i da postoji dublji problem koji se pokušava izbjeći, a to je sam smisao politike, piše Ivan Prskalo za Hereticu
U trenutku pisanja ovoga eseja smatram da nije potrebno sažimati ono što se dogodilo pri najavi novih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, niti je potrebno detaljno razjašnjavati metež koji je nastao pri saznanju da će se trenutačni predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, kandidirati z...
20/03/2024
Prvi u nizu ogleda na Heretici o (ne)uobičajenim hrvatskim izborima.
Ivan Komšić piše:
"Ne više Zoran, već Zorban Milanović, sada se pojavljuje kao zaštitnik vojske, Hrvata u BiH, novinara (lex AP). Zalaže se za „svetost granice za koju se u ratu u Hrvatskoj ginulo“ te oštro postupanje prema „ljudima koji su protupravno ovdje“. Čas citira Fidela Castra, e da bi u sljedeći trenutak dobacio: „Naš identitet bez kršćanstva ne postoji jer smo kršćanska i katolička nacija i kultura“. Čistač Augijevih staja koji obećava katarzu i treću republiku. Pod njegovom su paskom obični ljudi, tzv. radni narod. Bez njega imamo tek HDZ-ovu zločinačku satrapiju."
Riječi Predsjednika Zorana Milanovića „Roma victor! Croatia victor!“ u govoru koji je „šokirao naciju“ (napokon tu izlizanu frazu možemo punopravno i punoznačno upotrijebiti) zazivaju klasičan Plutarhov tekst: „Ustvari, došavši do rijeke Rubikona koja omeđuje njemu dane pokrajine,...
17/03/2024
O protuislamskoj naravi europskih nacionalizama i hrvatskom iznimnom slučaju, piše Tomislav Kardum
Osvajački pohodi Osmanskog Carstva te raznih arapsko-berberskih državnih tvorevina donjieli su islam u Europu, ali samo na njezinim rubovima. Dulje prisustvo muslimanske su države ostvarile samo na Pirenejskom poluotoku, Siciliji i u manjoj mjeri na jugu Italije, te na jugoistoku Europe. Nakon pr...
04/03/2024
“Suvremeni se proponenti integralizma ne povlače u pasatističke oblike devetnaestostoljetne crkvene političke teorije niti u eskapizam društvene irelevantnosti, rezignaciju odbačenosti ili neshvaćenosti. Naprotiv, njihovo je uvjerenje, a kojim je i potaknuto njihovo opredjeljenje da se uhvate u koštac sa suvremenim unutrašnjopolitičkim problemima, da društveni nauk Crkve predstavlja svima razumljivo i, u krajnjoj instanciji, mnogima prihvatljivo rješenje antinomija suvremenoga liberalnoga režima, koji se zapleo u aporije utkane u sama načela liberalne političke teorije”, piše Jakša Bilić za Hereticu
U posljednjih nekoliko godina prolilo se mnogo crnila i podiglo mnogo prašine oko navodnih autoritarnih tendencija u modernoj katoličkoj političkoj misli, a čiji su se odjeci sporadično i poprilično neupućeno javili i u Hrvatskoj. Optužbu za autoritarnost integralizma treba pripisati tendenc...
19/02/2024
Prezime Cohen za sobom vuče prizvuke karizmatičnog pjesnika koji je znao snaći se s damama, i u sjenu pada težina svećeničkog naslova kojeg je ovaj pjesnik i pjevač nosio. Leonard Cohen bio je potomak i baštinik Arona i levita koji su u ime naroda prinosili žrtve Gospodinu i u ime Njegovo taj isti narod blagoslivljali i svijest te činjenice oblikovala je njegovo djelo. Život mu je u mnogočemu sličio životu kralja Davida, a to je bio život ispunjen velikom strašću, brojnim posrtajima, ali stalnim traganjem za Gospodinom, iz kojeg je nicala intenzivna i jezgrovita poezija.
Koliko god to banalno i besmisleno zvučalo, suvremeni mainstream i popularna kultura razvode poznatoga Leonarda od njegova prezimena. Prezime Cohen za sobom vuče prizvuke karizmatičnog pjesnika koji je znao snaći se s damama, i u sjenu pada težina svećeničkog naslova kojeg je ovaj pjesnik i p...
10/02/2024
"Veliki broj imigranata znači i da će moći postati vokalniji u javnom prostoru, da će tražiti više prava za sebe i svoju kulturu, što nije nešto što će vlast, koja god ona bila u tom trenutku, moći i smjeti ignorirati".
Prašina se posljednje dvije godine diže oko problema migracije u Hrvatskoj. Da, ona je tu, došla je više potiho nego što se očekivalo, ali u svega godinu-dvije dana smo se probudili okruženi strancima. Tamnoputi su, evidentno je da nisu Slaveni, dolaze iz Indije, Bangladeša, a posebno ih ima...
02/02/2024
"Stajao sam u muzejima ispred brojnih klasičnih djela koja nisu zaštićena ničim, samo volja me dijelila od toga da ih ne bacim na pod i zgazim nogama, iz protesta protiv nečega. Ali nisam to učinio. Zašto? Zato što razumijem da bi taj čin bio potpuno nerazuman, zato što mi Mona Lisa nije ništa kriva, kao ni njezin autor, zato što bi to bilo barbarstvo, uništavanje tuđe imovine i još gore od svega – napad na temelje zapadne kulture. A upravo u tome i jest štos. Ne napadaju aktivisti bilo što, već temelje zapadne kulture i njezin pravni poredak, a pravosuđe, mediji i inelektualna elita im gleda kroz prste ili plješće i nalazi opravdanja. A to znači da klizimo u institucionalno barbarstvo i da se nećemo tako lako iskopati iz njega", piše Ilija Aščić za Hereticu
„Stariji od 40 se snebivaju oko zalijevanja stakla u kojem je neoštećena Mona Lisa. Mlađi od toga svjesniji su zašto je to važno.“ Ovo je komentar jednog hrvatskog aktivista na reakcije javnosti nakon još jednog napada na djelo klasične umjetnosti u muzeju, ovaj put na Leonardovu Mona Lis...
27/01/2024
Aktivna potraga za nečim vrjednijim od nas samih jest naša obveza prema vlastitom postojanju. A kad to nađemo, ili bar naletimo na tračak navedenog, red je da nastupi poslušnost prema istome. Nemojte da vas zavede loš imidž kojeg poslušnost ima među ljudima našeg i prethodnog stoljeća; ona je sušta suprotnost kukavičluku i kreativnom mrtvilu kakvom je često predstavljaju. Dok je poslušnost nekom zlu obično ropstvo, podložiti se najvećem mogućem dobru znači izgraditi hrabrost u odbijanju svih nižih dobara, kao i napasti i slabosti koja nas redovito dovode u kušnju
Najprije o poslušnosti. Svjetovni život našeg, dvadesetog stoljeća počinje time što se ta vrlina ne cijeni baš mnogo. Nasuprot tome, čini se kako je dužnost pojedinca da sam odredi svoje ponašanje, pa prema tome trpi i njegove posljedice, jedan od najukorjenjenijih suvremenih protestantski...
19/01/2024
Novi osvrt na temu koja je polarizirala hrvatsku politiku i kulturu za Hereticu piše Tomislav Ćužić
Donošenje zakona o hrvatskome jeziku postalo je aktualno pitanje sredinom ovoga ljeta, kada je hrvatska vlada u javnu raspravu uputila njegov nacrt, koji je, kao što se i moglo očekivati, izazvao podosta kontroverzija, pa i polemičkih tonova. U načelu je, valja na početku reći, uvjerljiv i va...
11/01/2024
Heretica je razgovarala s jednim od najistaknutijih američkih konzervativnih novinara
Rod Dreher američki je konzervativni novinar i autor niza knjiga, među kojima su najpoznatije one koje promišljaju postkršćansku narav zapadnoga društva danas, od kojih su “Benediktova opcija” (2017.) i “Oduprite se laži” (2020.), u kojima postavlja idejne temeljne kršćanskog otpora...
07/01/2024
"Ne, gospodo, ne će naša Hrvatska oživjeti kao ona Vitezovićeva, niti će biti vječna kao ona Bonifačićeva. Ne s ovakvim narodom, ne s ovakvim duhom, ne s ovolikom apatijom i nezanimanjem."
Hrvati! Tako se u svojim govorima jedan od najvećih sinova hrvatskoga sela, Stjepan Radić, obraćao svojim sunarodnjacima. Riječju kojoj nisu potrebna ni uvijanja niti kićenja, ni epiteti niti ograđivanja. Uzimam si pravo tom se riječju obratiti i Vama, Hrvati. Znadem dobro da su naš narod, j...
01/01/2024
Dragi čitatelji, sretna vam nova, 2024. godina uz pregled najčitanijih tekstova s Heretice objavljenih tijekom 2023. godine!
Dragi heretici, 2023. godina za Hereticu je bila najčitanija u kratkom, ali burnom razdoblju od pokretanja naše platforme Covidom obilježene 2020. godine, ili preciznije otkad je novo uredništvo preuzelo ovu stranicu godinu dana kasnije. Samim time, konkurencija za najposjećenije tekstove godin...
29/12/2023
Sretan Božić i Novu godinu želimo vam uz božićno-novogodišnji specijal, kratku priču o jednom zagrobnom Dočeku.
Humoreska. Pred dverima svetog Petra naguravanje. Nakon pustih ljeta, stiže „gore“ stari znanac. Nekoji iziđoše preda nj. Prirediše doček. – Zdravo, Zastavo! – začu odnekuda – Ti se baš zaživio, ti bokca! Ha? Snažna ruka onako, po muški, potapša plahoga došljaka. Umalo ga – b...
23/12/2023
Značaj jezika za hrvatski nacionalizam isticao se u onoj mjeri u kojoj je bio u opreci spram „drugog“ u odnosu na kojega se politički identitet gradio i od kojega je dolazila politička prijetnja prema Hrvatima kao političkom subjektu. Naravno, u političkoj borbi, vodi se i identitetska borba u kojoj se nastoji protivnika prikazati što više drugačijim od sebe. Za predvodnike „ilirskog pokreta“, Josipa Jurja Strossmayera pa i Antu Starčevića „drugi“ je bio u Beču i Budimpešti, a kod Starčevića i iznutra (Slavoserbi). S druge pak strane, kod Milana Šufflaya, a u manjoj mjeri i Stjepana Radića, nacionalni se identitet gradio u suprotnosti spram Srba i Jugoslavena te su stoga lingvistički argumenti imali manji značaj.
Prema utjecajnoj etnosimbolističkoj teoriji Anthonyja D. Smitha moderne nacije ne nastaju ex nihilo, već imaju etnički temelj u prošlosti te se tradicija ne „izmišlja“, već se nacija na nekom temelju „rekonstruira“. No, ono što se koristi kao dokaz etničkog temelja često značajno v...
17/12/2023
"Ako svaka tendencija podjele rada ide u smjeru specijalizacije, koja je logika demokracije pri iziskivanju općeg znanja naroda da bi prepoznao željene predstavnike? Situacija postaje dodatno apsurdnija ako se uzme u obzir da postoje specijalizirane profesije kojima je konkretni cilj psihopatska manipulacija biračkog tijela na korist onih koji čeznu za statusom političkih izabranika. Ona osoba koja si dozvoli idealizam i brigu oko velikih tema, suočena s ovakvim spoznajama riskira pad u bezdan razočaranja ili lagani razvoj apatije dok se zastupanje ideala čini kao borba s vjetrenjačama. Možda se s vremenom i očekuje pad sustava čija se bolest jasno vidi, ali bolest nije metak koji ubija u trenutku, bolest traje i traje dok subjekti oronule civilizacija prate njen spor i tih pad", piše Petar Šarić za Hereticu
Apatija se ponekad čini kao jedini realan pristup u ovom svijetu. Oni koji si dozvole romantični entuzijazam i idealizam strasti oko bilo čega, riskiraju grubo suočavanje sa stvarnošću vlastite beznačajnosti. Kognitivna disonanca nakon koje svijest govori da nas za nešto nije briga, dok poti...
08/12/2023
O piscima podvojenih duša, ili što Miljenko Jergović ne razumije
Ruska agresija na Ukrajinu aktualizirala je debatu koja već neko vrijeme postoji u ukrajinskoj kulturi, dok sada postaje relevantnijom i za čitav književni svijet, a sažeti je se može u dvojbi: Nikolaj Gogolj ili Mykola Hohol? Ovo potonje je, naime, rodno ime književnog klasika, na ukrajinskom...
02/12/2023
"Načini izvještavanja kao i ometanja molitve su se mijenjali, ali dvije stvari su ostale konstantne. Molitvene nakane molitelja i javna percepcija molitelja stvorena od političke ljevice i srednjostrujaških medija", piše Krešimir Rotim za Hereticu
U listopadu smo obilježili godinu dana od početka javne molitve krunice na Trgu bana Josipa Jelačića. Tekst Ante Pavelića Teologija gradonačelnika Tomaševića ili uobičajena hajka na molitelje otvorio je tematiku naizgled zbunjujuće retorike protivnika javne molitve koja se ogleda u njihovo...
22/11/2023
"U intervjuu za Dubrovački vjesnik povodom ovogodišnje objave njegova novoga romana, književnik, pjesnik i povjesničar – kako ga predstavlja spomenuti list – Goran Cvjetinović iznio je cijeli niz neistina i/ili paušalnih tvrdnji koje su svojstvenije nekomu političkomu aktivistu poput Dejana Jovića, nego ozbiljnomu znanstveniku", piše Viktor Matić za Hereticu
U intervjuu za Dubrovački vjesnik povodom ovogodišnje objave njegova novoga romana, književnik, pjesnik i povjesničar – kako ga predstavlja spomenuti list – Goran Cvjetinović iznio je cijeli niz neistina i/ili paušalnih tvrdnji koje su svojstvenije nekomu političkomu aktivistu poput Dejan...
13/11/2023
Bilo je u Hrvatskoj krajem 1980-ih, pa i početkom ’90-ih, bar dvoje ljudi koji su još uvijek vjerovali u opstanak kakve-takve Jugoslavije (makar konfederativne), dva čovjeka koja se nisu do kraja odricala ni Tita, ni marksizma-komunizma, koji su vjerovali u povijesni dogovor sa Srbima, i sa samim Miloševićem, koji su još uvijek koliko-toliko vjerovali i Jugoslavenskoj narodnoj armiji i generalu Kadijeviću. Jedan od njih se zvao Miljenko Smoje. A drugi – Franjo Tuđman.
Jedni su to odmah proglasili povratkom “samopoštovanja građanskom Splitu”, drugi su požurili povikati “izdaja!”. Kip splitskog pisca i novinara Miljenka Smoje na Matejuški, postavljen povodom njegova 100. rođendana, nije propustio da uzburka duhove, onako kako je to ovaj splitski i dalm...
Be the first to know and let us send you an email when Heretica posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.
Want your business to be the top-listed Media Company?
Share
Zašto je pokrenuta Heretica?
Ideja o pokretanju Heretice nametnula mi se gotovo isključivo iz potrebe, točnije, nekoliko različitih vrsta potrebe: potrebe za čitanjem određene tematike u hrvatskom medijskom prostoru, potrebe za okupljanjem snažnih pojedinaca koji se ne uklapaju u mainstream narativ promišljanja stvarnosti te na kraju potrebe za stvaranjem ozračja slobode – slobode mišljenja i govora, a koje je pomalo zagušeno u javnom prostoru ove zemlje.
Mnogo je sitnih, naoko nepovezanih događaja doprinijelo toj ideji. Pojavom društvenih mreža u javnosti su se snažnije i manje kontrolirano mogla čuti mišljenja koja su daleko izvan okvira općeprihvaćenog diskursa te je time na test dovedena sloboda izražavanja koju, načelno, svi imamo. Zbog banalnosti kao što su različiti ukusi u glazbi ili nekim vrijednostima pojedinci su postavljeni na stup srama, prijetilo im se otkazom, a sjećamo se i kako se novinare privodilo jer su koristili neprimjerene izraze. Uvijek se vodim onim da je riječ, ma kako gruba bila, na kraju dana ipak samo riječ – može zaboljeti, ali se vrlo lako od nje odmaknuti barem danas u digitalnom dobu gdje sami kontroliramo s kim i koliko komuniciramo.
Možda ste i vi sami željeli mnogo p**a progovoriti o nekoj temi pa ste se već unaprijed autocenzurirali jer ne želite imati hordu aktivista na svom vratu i bojite se mogućih posljedica. Dok god je tome tako, ne živimo u istinski slobodnom društvu. Heretica je zamišljena kao platforma neovisnih autora koji, svaki na svoj način, govore o temama koje smatraju važnima za društvo i zajednicu. Mnogi od naših autora međusobno ne dijele nikakve sličnosti. Dapače, možda su i svjetonazorski gledano na potpuno suprotnim krajevima spektra. Nisam ni sama vjerovala da će biti moguće pomiriti tolike razlike, no svejedno smo pokušali i na moju veliku sreću – pokazalo se to uspješnim. Na kraju dana, čini se, ljudi se ipak više dijele po tome koliko su tolerantni na drugačije od sebe od toga kakve su njihove privatne vrijednosti i stavovi. Ne zaboravimo, sloboda podrazumijeva i odgovornost za ono izrečeno – svaka misao mora moći biti dovedena u pitanje, a mi smo jedino istinski tolerantni onda kada i drugima dopuštamo drugačije mišljenje od našeg.
Moram priznati da se niti sama ne slažem sa svim tekstovima koje objavljujemo. Jedini kriterij pri izboru sadržaja su nam kvaliteta i relevantnost teme, a sve ostalo je sporedno. Imamo tu sreću da iza nas ne stoje velike strukture, politika niti išta slično tome i koliko god nam radi toga bilo teško samostalno sve gurati, neprocjenjiv je osjećaj slobode u kreativnosti i slobode izričaja koje nam takva pozicija omogućuje.
Ako se slažete s idejom koja stoji iza ovog portala i želite nas čitati i dalje pozivamo vas da se pridružite našoj zajednici kroz pretplatu na Patreonu i tako osigurate opstojnost Heretice i u budućnosti. Ono što vam mogu obećati jest da imamo velike planove za dalje, gradit ćemo bazu autora, organizirati druženja, tematske seminare i radionice, a i nagrađivati vjerne fanove knjigama i drugim korisnim sadržajima.
Čitajte nas i dalje, nećemo vas razočarati.
Ivana Zlatarić,
glavna urednica
