08/09/2024
📌LOKALNI IZBORI 2024 - STOLAC
✔️ZORAN TURKOVIĆ, KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA ISPRED:
☑️STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE
☑️SOCIJAL DEMOKRATSKE PARTIJE
✔️Njegovu objavu prenosimo u cijelosti⬇️
“Poštovani sugrađani,
prije nekoliko dana, kada se već znalo da ću ponovo biti kandidat za načelnika (ili, ako hoćete, gradonačelnika) općine Stolac, onako hladno, defetistički, maliciozno, moj sugrađanin, starosjedilac u ovom gradu, onako “u brk” reče mi: “Što će ti to? Neka se sa tim bave političari, a ti se drži svoga posla. Biće šta će bit’, samo neka ne puca. A više si, brate, i star za politike.”
Na posljednjim lokalnim izborima prije četiri godine, takođe sam bio kandidat za načelnika općine Stolac kada mi je protukandidat bio isti kao i sada. Rezultati tih lokalnih izbora 2020. godine su, naravno, evidentni. Moj protukandidat je osvoio više glasova, i to otprilike onoliko koliko iznosi brojčana razlika biračkog tijela, posmatrano sa gledišta nacionalne pripadnosti, u općini Stolac. Po objavljivanju rezultata tih posljednjih izbora komentarisao sam da on nije pobijedio, već samo osvojio više glasova, jer biračko tijelo koje ga je izabralo jednim velikim dijelom je stvoreno na nedemokratski, nasilan način politikom i to destruktivnom politikom - Hrvate iz Srednje Bosne preseli u Stolac, a starosjedioce Bošnjake protjeraj, i kasnije ih što više destimuliši u povratku, tako da se u takvim uslovima ovakvi izbori ne mogu okarakterisati kao pošteni i fer.
Nije problem samo prethodno rečeno, već i to što rezultati rada tog načelnika i Općinskog vijeća u kome su većinu svih ovih godina iza rata činili vijećnici Hrvatske nacionalnosti, nisu na ponos nikome. Poseban i najveći problem Stoca je odnos političkih predstavnika većinskog hrvatskog stanovništva prema povratničkoj bošnjačkoj zajednici. Evo već skoro 30 godina od završetka rata i 27 godina od povratka bošnjačkog stanovništva u svoj Stolac, Bošnjaci povratnici nisu ravnopravni, u bilo kakvom ozbiljnijem uticaju na donošenje odluka iz nadležnosti Općinskog vijeća i načelnika općine. Kao dugogodišnji aktivista u političkom životu Stoca , tvrdim da je uticaj Bošnjaka u općinskoj administarciji i Općinskom vijeću, a time i u donošenju bilo kakvih odluka bitnih za funkcionisanje i razvoj grada, svake godine sve manji i manji. Bojim se da se Bošnjaci Stoca, poslije svoga ponosnog, istorijskog uspjeha povratka na svoju rodnu grudu (23.juni 1997. godine kada se prvih pet Bošnjačkih familija vratilo u Stolac), navikavaju na takve odnose, i da ne ulažu dovoljno napora da se taj fundamentalno važan momenat promijeni u smislu ravnopravnosti svih nacionalnih zajednica, svih građana , koji žive na području općine Stolac.
Može li iko osporiti činjenice o položaju Bošnjaka u Stocu :
• U općinskoj administarciji od ukupno zaposlenih oko 120, (uključujući i javna preduzeća finansirana iz budžeta općine Stolac i ostalih institucija, sem obrazovanja koji se samo djelomično finansira iz budžeta općine Stolac), Bošnjaci Stoca su zastupljeni sa svega 6-7 osoba. Za neupućene, po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, i pored svega šta im se dogodilo u bliskoj prošlosti, Bošnjaka u općini Stolac ima preko 38 %, (u užoj gradskog zoni preko 69%). Da ne spominjemo statističke podatke popisa iz 1991. godine i procente zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata u tadašnjem ukupnom broju stanovnika općine Stolac, koji su tada bili u korist Bošnjaka.
• Bošnjaci Stoca uopće nisu zastupljeni u upravama 3 javna preduzeća osnovanih i u velikoj mjeri finansiranih od strane općine Stolac.
• Bošnjaci Stoca, takođe nisu, ili su u veoma malom broju, zaposleni u preduzećima od javnog interesa osnovanim od strane Vlade F BiH koji imaju podržnice u Stocu (pošta, Eronet , elektro ).
• Nazivi ulica, koji asociraju da su samo Hrvati živjeli i da žive u ovom gradu i da su samo oni zaslužni za viševjekovno postojanje i slavu ovog grada. A svima je poznato koliko je za ovu državu, a time i za Stolac , zaslužnih Bošnjaka rođeno u u ovom gradu . Spomenimo braću Dizdar - Maka i Hamida, Ali-pašu Rizvanbegovića, Aliju Isakovića…
• Politički predstavnici Bošnjaka Stoca, bez obzira na to što im Ustav F BiH garantuje da, obzirom na procentualnu zastupljenost u ukupnom broju stanovnika općine, moraju dobiti svog predstavnika kao predsjednika OV, to ne mogu ostvariti. Jedina smo općina u F BiH (sa izuzetkom Čapljine) u kojoj druga po brojnosti nacionalna zajednica ne može ostvariti to pravo. Općinskim vijećem presjedava potpredsjednik, naravno čovjek hrvatske nacionalnosti, tako da bi se u pravno uređenoj državi mogla dovesti u pitanje zakonitost bilo kakvih odluka donesenih na takav način konstituisanog zakonodavnog tijela.
• Raspodjela budžetskih sredstava u velikom broju slučajeva je determinisana nacionalnim prefiksom. U budžetu za 2024. godinu planirano je finansiranje za:
o RTV HZ Herceg- Bosna 39.600 KM,
o Stolačka tarča 30.000 KM
o Advent u Stocu 25.000 KM
o ………
• Bolno pitanje harema u gradskom području Stoca koje je prisutno već više od petnaestak godina.
• Pitanje zapostavljanja u smislu komunalnih i infrastrukturnih problema stolačkih naselja koje većinski naseljavaju Bošnjaci / Uzinovići, Kukavac, neka Stolačka sela../ .
• Za Božić općina je zaključana, za Bajram otključana.
• ……..
Istine radi, ovdje moram istaći da su Bošnjaci u Stocu ravnopravno zastupljeni u policiji, u posljednje vrijeme u poreznoj upravi i u Domu za socijalno i zdrastveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom , što se ne bi moglo reći i za podružnice kantonalnih i federalnih institucija Službe za zapošljavanje, Zavoda za zdrastvo i PIO-MIO službe.
Stolačke podjele
Da postoje još općine u BiH sa “dvije škole pod jednim krovom” kao što je to slučaj u Stocu tačno je. Ali da postoje dva doma zdravlja, podijeljena po nacionalnoj osnovi zaposlenih, a tek da postoje dva obdaništa, podijeljena po djeci različitih nacionalnosti, to sigurno nema nigdje već u Stocu. Da apsurd bude još veći, za ove domove zdravlja, bar meni nije poznato, da se ijedan pacijent one druge nacionalnosti, žalio na neku diskriminaciju kad bi zatražio medicinsku pomoć u bilo kome od ova dva Doma zdravlja. Naravno, ovo ne znači da bi se trebalo ukinuti pod nekim pritiskom i ucjenama bilo koji od ova dva Doma zdravlja. U obzir može samo doći, i to koncenzusom svih zainteresovanih strana, do fer spajanja, a nikako pripajanja jednih drugima. Svojevremeno, prije 20-ak godina, je bilo pregovora o spajanju tih domova zdravlja. Međutim hrvatska strana je prihvatala samo model pripajanja u smislu prelaska nekolicine medicinskih tehničara u stari dom zdravlja (hrvatski), što su Bošnjaci rezolutno odbili. Bolje je i ovakva situacija sa dva doma zdravlja, već podcjenjivačka politika i politika ucjena.
Problem Stoca, ili bolje reći jedan od najvećih problema, je i taj, za razliku od nekih prijašnjih vremena, da u posljednjih nekoliko godina skoro i nema kumunikacije i sastanaka lokalnih političkih predstavnika, na kojim bi se dogovarala konkrena rješenja fundamentalna za život u višenacionalnoj zajednici kakav je Stolac. Na takvim sastancima i razgovorima su u prijašnjem vremenu posebno insistirali politički snažni predstavnici međunarodne zajednice, kao i visoki domaći BH zvaničnici, dok je danas Stolac u nedostatku te pomoći, u ovako nesređenim lokalnim političkim odnosima, prepušten sam sebi, nesposoban i sa pomanjkanjem volje i želje da probleme i međusobne razmirice koji opterećuju odnose Bošnjaka i Hrvata, a prije svega problem ravnopravnosti i egzistencijalne probleme, rješavaju zajednički “za zelenim stolom” .
I pored svega naprijed navedenog, na moju veliku radost, građani Stoca različitih nacionalnosti u svakodnevnoj međusobnoj komunikaciji i poslovanju, najnormalnije i civilizacijski se ponašaju i ophode, ali ,nažalost, zajednički ne otvaraju ove bolne teme stolačke stvarnosti. Ipak, u kontekstu navedenog, a što je najvažnije, međusobni nesporazumi i brojni incidenti koji su bili prisutni u Stocu nekoliko godina nakon povratka Bošnjaka u Stolac su, u cjelini gledano, iza nas.
Ekonomija i razvoj općine
Nažalost, ni na tome planu Stolac trenutno ne može dobiti pozitivne ocjene . Općinska administracija nije stvorila poslovni ambijent za značajniji ekonomski razvoj Stoca. Nije ga ni mogla stvoriti kad je Bošnjacima Stoca bio ograničen pristup mjestima donošenja ekonomskih i razvojnih projekata. Kao i u “običnom životu” ako u kući nema sloge ni dogovora, nema ni ekonomskog, niti bilo kog drugog boljitka.
Evo i nekih statističkih pokazatelja (a statistika je neumoljiva) o stanju privrede općine Stolac:
• Stanje zaposlenih, komparacija Stolac- susjedne općine :
o Apsolutni broj zaposlenih: Stolac 1.391, Čapljina 3.596, Grude 4.043, Široki 8.163, Ljubuški 4.790, Posušje 3.919, Čitluk 5.067 - izvor : Statistički godišnjak F BiH 2023. g.
o Postotak zaposlenih u odnosu na broj stanovnika: Stolac 9,6% , Čapljina 13,74%, Grude 23,36%, Široki 28,22%, Ljubuški 17,00%, Posušje 19,14%, Čitluk 27,93% - izvor: Statistički godišnjak F BiH 2023. g. i popis stanovništva 2013. g.
• Broj banaka, bankomata, broj benzinskih pumpi, broj trgovina brendiranih proizvoda ….. u Stocu i susjednim općinama
Komunalna i infrastrukturna pitanja
Osnovna zadaća svake općinske administracije je briga o infrastrukturnim i ostalim sadržajima grada, briga o uređenju grada, čistoći, urbanosti, razvoju grada u svakom pogledu. U stolačkim prilikama posebna briga treba biti usmjerena na ulaganja u korito ljepotice Bregave, njenu floru i faunu, u turističke atrakcije - ono po čemu je Stolac nadaleko poznat, u mostove, mlinice, stupe, stare austrijske česme , te u brojna kupališta na obalama Bregave.
Nažalost, ni na tome planu općinska administracija Stoca nije uradila svih ovih poslijeratnih godina, najblaže rečeno, koliko je trebala uraditi.
Bolna je činjenica da je u Stocu od završetka rata do sada izgrađeno svega 50-tak stanova u stambenim zgradama, dok je na primjer u Čapljini u istom periodu izgrađeno preko 700 stanova.
Uređenje grada, čistoća grada, nažalost , na niskom je nivou. Treba prošetati ulicom ispred Duhanske stanice (Dogane za stare Stočane) pa vidjeti korito Bregave, stari hotel, Kupatilo-Kupalje , Duhansku stanicu, autobusku Stanicu. S druge strane Ada… Sve to skupa najmanje liči na Stolac kakav želimo da bude.
Posebna je priča gornji tog rijeke Bregave, od Ćuprije pa do Centrale. To je najljepši dio Stoca sa brojnim kupalištima po čemu je Stolac poznat u čitavoj BiH. U te prostore općina ulaže veoma malo ili skoro nikako.
Stolac ima 30 spomenika kulture proglašenih od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH kao nacionalni. Ni jedna stavka u budžetu , sem možda Radimlja i Stari grad Vidoški, nije budžetiran po tom osnovu.
Ali zato se kupuju nekretnine iz budžeta, te se u bescjenje prodaje erar za solare od kojih Stolac nema previše ekonomske koristi.
Ne pozivaju se potencijalni investitori da ulažu u Stolac ili se selektivno pozivaju. Uništeni, devastirani kapitalni objekti u Stocu dominiraju gradom: Stara banka u centru Stoca, stari prijeratni hotel, kupalje, duhanska stanica, autobuska stanica, Koštana bolnica , Željezara, Enterijeri, kino…
Poštovani prijatelji, stanovnici općine Stolac,
kandidat sam za gradonačelnika općine Stolac ispred Koalicije političkih stranaka SDA I SDP. Očekujem podršku od svih ostalih političkih subjekata koji učestvuju u ovom aktuelnom izbornom procesu, a posebno onih koji podržavaju programsko načelo:
ZA STOLAC I BiH BEZ PODJELA , koji je moj izborni slogan, suština i bit mog izbornog programa
Moje dosadašnje političko djelovanje isključivo se veže za lokalni nivo Stoca. U period od 2000 – 2004. godine, u teškom periodu povratka Bošnjaka u Stolac, bio sam predsjednik OV Stolac. Mogu odgovorno tvrditi da se u tom periodu, i pored velikih opstrukcija povratka Bošnjaka u Stolac, posebno pred kraj mandata tog saziva OV, počela stvarati kakva-takva klima popuštanja napetosti, opstrukcija, međusobnog nepovjerenja, između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata. Taj trend u idućim godinama se nije nastavio, tako da je, nažalost, međusobni dijalog, saradnja, dogovaranje političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka, i pored proteka skoro 30 godina od ratnih dejstava, bio sve manji i manji , a što je imalo presudan uticaj na ekonomiju, razvoj, kulturni i cjelokupni društveni život Stoca. Kao konačan epilog takvih društvenih odnosa je trenutni ekonomski položaj općine Stolac, koji se ne može okarakterisati sa pozitivnom ocjenom. Politički predstavnici Hrvata, koji trenutno imaju većinu u OV i svog predstavnika na poziciji načelnika općine, kao i njihovi centri moći, moraju kad – tad shvatiti da se Bošnjaci Stoca, nikada i ni po kojim uslovima neće odreći borbe za svoj ravnopravan položaj u svim sferama društvenog života Stoca. Garancija za to je njihov grunt, tradicija , brojnost i ljubav prema rodnoj grudi. Što se prije to shvati, prije će se stići zaostatak u ekonomskom i infrastrukturnom razvoju, a što je još važnije svorit će se klima međusobnog razumijevanja, saradnje, zajedničkog djelovanja i povjerenja, a sve u cilju bolje kvalitete života svih građana općine Stolac, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Pokažimo cijeloj zajedničkoj nam domovini Bosni i Hercegovini da su stanovnici Stoca (bolje reći politički predstavnici stanovnika ), kao male općine na jugu države, i pored svega što se dešavalo od 1992. godine do današnjih dana, smogli snage i razuma, da prevaziđu međusobne probleme i razmirice i da marljivim radom od Stoca mogu napraviti grad u kome će se moći živjeti po mjeri čovjeka, a prije svega živjeti u miru i toleranciji, kako se tu oduvjek živjelo. U tom ozračju, koje će, duboko sam uvjeren u to, kad-tad doći, neće trebati bilo kakav birokratski državni ili bilo koji drugi institucionalni autoritet donositi nekakav dekret o statusu Stoca sa epitetom grad ili nešto slično, već će u čast tog epohalnog zajedništva građani Stoca Bošnjaci, Hrvati, Srbi i svi ostali organizovati vatromet sa starog grada Vidoškog i osvijetliti nebo iznad Stoca. Da se, u tu čast, osvijetle kule Komanjska i Ošanjićka , te stari grad Vidoški, kao viševjekovni svjedoci postojanja Stoca, sloge i ravnopravnosti koja je vladala među ljudima koji su u njemu vijekovima živjeli .
Sve prethodno govorim u nadi da će se građani Stoca bar malo zamisliti, “popričati sa sobom” i upitati se da li se vrijedi boriti (svim legalnim sredstvima ) za ostvarenje ovako postavljenih političkih ciljeva baziranih na kritici postojećeg stanja. Boriti se ili prihvatiti teoriju “bit će, šta će biti”, “dignuti” ruke u znak svoje nemoći, defetizma, svoje uskogrudnosti , gledati samo svoj lični interes, a do tada ostaviti Stolac, začauren u surovoj stvarnosti i prepustiti ga daljoj devastaciji, životarenju, podjelama, mjestu uspomena, emocija i žalu za prošlim vremenima.
Na kraju ovog mog obraćanja cjelokupnoj javnosti općine Stolac, a povodom predstojećih lokalnih izbora, želim da se zahvalim Stranci demokratske akcije i Socijal demokratskoj partiji ogranci Stolac na ukazanom povjerenju da ja budem, kao predstavnik njihove Koalicije, kandidat za gradonačelnika općine Stolac. Takođe, pozivam sve registrovane birače općine Stolac da se upoznaju sa mojim izbornim programom, da daju prijedloge za njegovu dopunu, zašto ću svakodnevno u vrijeme kampanje biti na raspolaganju, te da 6. oktobra izađu na izbore i daju svoj glas za mene i moj izborni program.”
Stolac, 06.09.2024.
Vaš Zoran Turković
https://glasstoca.ba/vijesti/lokalni-izbori-2024-stolac-zoran-turkovic-kandidat-za-gradonacelnika-ispred-stranke-demokratske-akcije-i-socijal-demokratske-partije/
