Časopis "Poezija"

Časopis "Poezija" Časopis za poeziju.

19/05/2024

Abdulah Sidran (Sarajevo, 1944-2024)

HOĆE LI IŠTA O MENI ZNATI

Hoće li išta o meni znati onaj
što noću će, uz lampu i mrak uokolo,
ove redove čitati?

Hoće li čuti drhat, i strepnju
srca koje misli, dok biskao bude
slovo svako i redak, ko brižna majka
kosu dječiju, češljem najgušćim?

Hoće li išta, išta, uistinu znati?

Il jedna će pustoš
u domu njegovom da zjapi i sja,
nad stolom i knjigom, dok sabran,
i težak od tuge, svoje,
ovu moju bude razgrtao,
vlat po vlat,
mrak po mrak?

MORA

Šta to radiš sine?

Sanjam, majko. Sanjam, majko, kako pjevam,
a ti me pitaš, u mom snu: šta to činiš, sinko?

O čemu, u snu, pjevaš, sine?

Pjevam, majko, kako sam imao kuću.
A sad nemam kuće. O tome pjevam, majko.

Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao.
A sad ni glasa, ni jezika nemam.

Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam,
o kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu, majko.

ZAPIS O ČUDU

Ja nikad ništa nisam vidio prvi put!

Ti lijevom rukom sklanjaš gust pramen kose sa čela i ja
netom selim u sjećanje taj pokret, i već ne vidim kako rukom
sklanjaš kosu sa čela nego se sjećam tog pokreta, sjećam se: ti
lijevom rukom sklanjaš gust pramen kose sa čela.

Ti kažeš, glasom koji treperi i pomjera plamen svijeće na
stolu pred nama: “Napolju je oluja”, i nešto što nisam ja, ali u
čemu me ima, itekako, seli u sjećanje taj glas, i dok te čujem,
ja kao da se sjećam kako te čujem, kao da se sjećam tvoga
glasa što treperi i pomjera plamen svijeće na stolu pred nama,
sjećam se večeri, i glasa što govori: “Napolju je oluja.”

A još je napolju oluja, i još traje veče, jednako kao što traje i
život, kojeg eto kao da ne živim, već kao da ga se sjećam,
poput glasa kojim govoriš “Napolju je oluja”, glasa kojeg se
sjećam, poput ruke kojom pomjeraš pramen kose sa čela dok
govoriš, poput ruke koje se sjećam, dodirujući je prvi put.

Zbog poruka koje redovno dobijamo odlučio sam još jednom istaći da je Časopisa "Poezija" izašao u tri broja od 2015. do ...
12/12/2021

Zbog poruka koje redovno dobijamo odlučio sam još jednom istaći da je Časopisa "Poezija" izašao u tri broja od 2015. do 2018. godine, te da nećemo izdavati četvrti broj. PDF primjerke triju brojeva Časopisa "Poezija" možete preuzeti na sljedećim linkovima:

Prvi broj: https://drive.google.com/file/d/1oAV0HynMlnlDQNCJe4qjOWdHAdiEfXg7/view?fbclid=IwAR39rUC44aYpb1qcl-bC0Phww1s5qqlR1lCy2fNmh3GswXmRM9AhwahtvFg

Drugi broj: https://drive.google.com/file/d/1DJxfv9tQXXWh0BfgRI_hHEH2cRAjrn8N/view?fbclid=IwAR3vStQgxJYnpLABoqH4_mH8eeJoRIexxQpiEohud23zX-WOia7kRXJ9Hhg

Treći broj: https://drive.google.com/file/d/1IkHQgCmbn_EmJP47CIZiWBlX9gmddlso/view?fbclid=IwAR1modnszNoThfB4v4J83IHBtPsR3D0_tc-ZICFd9B5Z-mzDdd3s8nVPqp4

28/10/2021

Prošlo je 6 godina od kad smo izdali prvi broj Časopis "Poezija". Za tri godine izdali smo tri broja gdje smo u malom formatu pokušali spojiti nove i afirmirane, bosanskohercegovačke i regionalne, poznate i nepoznate pjesnike i pjesnikinje.

Pjesme smo predstavljali u kratkom formatu, glumom, fotografijom, dizajnom, slikom, recitacijom. Sva tri broja dostupna su u elektronskoj formi na Facebook stranici Časopis "Poezija". Iako ih nismo reklamirali, časopisi i danas žive. Stranica koju smo mi skoro i zaboravili redovno je posjećena.

Hvala svima koji su tokom te tri godine nesebično izdvajali vrijeme da ožive poeziju i da je predstave, prije svega mladima, a onda i svima ostalima. Bez ovakvih ljudi ništa nije moguće. Amela Balić, Zerina Čopra, Kenan Muminagic, Anes Osmić, Jasenka Kapetanović, Faruk Ljuca, Nedla Cemanovic, Amer Dorić, Aida Hasovic, Mario-Dino Hodžić, Nikola Jovanović, Rebeka Abdagić, Nežiba Idrizović, Vedad Jusić, Ines Kurtešević, Damir Prljača, Srđan Gagić, Goran Čolakhodžić i Asja Kunto.
Bilo je lijepo družiti se ovim povodom. https://www.facebook.com/casopispoezija

Časopis za poeziju.

10/09/2018

Dragi čitaoci, ovom prilikom vas obavještavamo da nećemo objavljivati četvrti broj časopisa, tj. da je treći broj ujedno i posljednji. Ovoga p**a želimo da se zahvalimo svima koji su na neki način doprinijeli radu i realizaciji Časopisa "Poezija" koji je izašao u tri broja od 2015. do 2018. godine. Uživajte u čitanju!

Promocija trećeg broja Časopisa "Poezija"
13/05/2018

Promocija trećeg broja Časopisa "Poezija"

http://strane.ba/ivan-bunjin-venecija/
28/02/2018

http://strane.ba/ivan-bunjin-venecija/

U Veneciji ne bjeh osam ljeta. I svaki put stanicu kad prođeš I na pristanište izađeš, tišina Venecije te zadivi, pijan si Od morskoga vazduha s kanala. Ovi čamci, barke, i uljasti Bljesak vode, ognjem obasjane, A iza nje niski red fasada Kao od prljave da su slonokosti, A nad njima plavi ....

PRIPREMIO: VEDAD JUSIĆESEJ: ISKUŠENJE POEZIJ, OSKAR DAVIČOOskar Davičo (1909–1989) pripada krugupjesnika između dva rata...
18/10/2017

PRIPREMIO: VEDAD JUSIĆ
ESEJ: ISKUŠENJE POEZIJ, OSKAR DAVIČO

Oskar Davičo (1909–1989) pripada krugu
pjesnika između dva rata. Napisao je
petnaestak knjiga pjesama, devet romana,
dvije knjige eseja i jednu knjigu reportaža
o boravku među Markosovim partizanima
u Grčkoj. Prema riječima historičara
književnosti Jovana Deretića, Davičo je
svojim talentom, stvaralaštvom i širinom
utjecaja nadmašio sve ostale književnike
nadrealiste.
Esej Iskušenje poezije prvi put objavljuje u
listu Naši dani u Sarajevu 1962. godine.
"Svađalica dobre duše, razdražljivo dete
koje govori više od onoga što misli, i ružnije
od onoga što oseća, pobunjenik koji je
imao nesreću da prisustvuje ostvarivanju
mladalačkih ideala na neplodnom tlu
i sa manjkavim ljudskim materijalom.
Ostalo mu je jedino da pliva uzvodno, da
sipa uvrede ne toliko na adresu klasnih
neprijatelja, koliko protiv ustrojstva života.
Udario je, goloruk, na okruženje, i ono
mu je višestruko uzvratilo. Stekao je ugled
najomraženijeg beogradskog pisca."
Milovan Danojlić

Vedad Jusić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

PRIPREMIO: VEDAD JUSIĆPJESME AFIRMIRANE AUTORICE:TANJA STUPAR-TRIFUNOVIĆTanja Stupar-Trifunović rođena je uZadru 1977. D...
15/10/2017

PRIPREMIO: VEDAD JUSIĆ
PJESME AFIRMIRANE AUTORICE:
TANJA STUPAR-TRIFUNOVIĆ

Tanja Stupar-Trifunović rođena je u
Zadru 1977. Diplomirala je srpski jezik
i književnost na Filološkom fakultetu u
Banjoj Luci. Do sada je objavila četiri knjige
poezije, knjigu priča i roman. Radovi su joj
prevođeni na engleski, njemački, poljski,
slovenački, makedonski, danski i francuski
jezik.
Zastupljena je u više antologija i izbora
iz poezije i proze u zemlji i inostranstvu.
Glavna je i odgovorna urednica Časopisa
za književnost, umjetnost i kulturu Putevi,
a zaposlena je u Narodnoj i univerzitetskoj
biblioteci RS.

Vedad Jusić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

PRIREDIO: ANES OSMIĆPREDSTAVLJANJE MLADOG AUTORA: MILI ĐUKIĆMili Đukić je rođen 1987. godine uMostaru. Živio je u Adapaz...
10/10/2017

PRIREDIO: ANES OSMIĆ
PREDSTAVLJANJE MLADOG AUTORA: MILI ĐUKIĆ

Mili Đukić je rođen 1987. godine u
Mostaru. Živio je u Adapazaru (Turska),
Sarajevu i Nišu. Diplomirao je novinarstvo
u Sarajevu, a dosadašnji radni vijek posvetio
je ugostiteljstvu. U Skandinaviji je, također,
radio kao konobar i građevinski radnik.
Objavio je dvije knjige pjesama: Sabrana
djela iz oduzetog tijela (Bratstvo duša, 2014)
i Zima će ponovo biti teška (Bratstvo duša,
2015). Trenutno živi u Novom Sadu.

Anes Osmić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

PRIREDIO: ARMIN STEFANOVIĆPRIJEVOD: IVAN BUNJIN VENECIJPREVEO: MARKO VEŠOVIĆIvan Aleksejevič Bunjin (Ива́н Алексе́евичБу...
06/10/2017

PRIREDIO: ARMIN STEFANOVIĆ
PRIJEVOD: IVAN BUNJIN VENECIJ
PREVEO: MARKO VEŠOVIĆ

Ivan Aleksejevič Bunjin (Ива́н Алексе́евич
Бу́нин) r***i je pjesnik i pripovjedač, rođen
u Voronježu 1870. godine, a preminuo
u Parizu 1953. Nobelovu nagradu za
književnost dobio je 1933. godine.
Marko Vešović rođen je u Papama kod
Bijelog Polja 1945. godine. Pjesnik je,
esejista i prevodilac, profesor i doktor
književnosti. Živi u Sarajevu.

Armin Stefanović, Časopis ''Poezija'', Broj 2

SVJETLANA NIKAD NEĆEBITI PRVA CURASvjetlana nikad neće biti prva djevojka,ona sjedi na razvučenom drugom mjestui, u vrij...
02/10/2017

SVJETLANA NIKAD NEĆE
BITI PRVA CURA

Svjetlana nikad neće biti prva djevojka,
ona sjedi na razvučenom drugom mjestu
i, u vrijeme reklama na televiziji,
odlazi pušiti kraj bojlera u kupaonicu.
Duljina Svjetlanine plave kose nije poznata
jer uvijek nosi viklere
misleći da će tako konačno priklati grlo
genetske zapovijedi ravne kose u žena njezine obitelji.
Svjetlana nije srpanjski izlet udvoje
Svjetlana je kolovoška razglednica u kuverti
s nekim tamo Draga Svjetlana s nekim tamo Pozdrav iz Vijetnama
s nekim tamo Kako si ti? s nekim tamo Javi kad ti dođe razglednica.
Poput poštanskih joj marki stoje podočnjaci
odavajući adresu njezine plavičaste nesanice.
Sretneš li kad Svjetlanu,
pokušaj se čim više približiti njezinom pjegavom licu
jer iznad podočnjaka
vide se obrisi triju zidnih fotografia
za koje zna svatko tko se jednom našao u Svjetlaninoj spavaćoj sobi:
fotografia majke, fotografia oca i fotografia bojlera iz kupaonice
u Svjetlaninoj šarenici
u Svjetlaninoj sobi.
Te je tri fotografie
ovjesila na zid
kako bi je, u noćnim morama o hodajućem bojleru,
podsjetili da svi imaju svoje okvire.
Svjetlana je stoga najgora cura koja se može dogoditi ženi
Svjetlana nikad neće biti prva fotografia
Svjetlana nikad neće biti prva razglednica
Svjetlana ima malo previše problema
Svjetlana nikad neće biti prva djevojka.

Ana Škvorc, Časopis ''Poezija'', Broj 2

MRTVA POVORKARiječi sam sramežljivo sakriou svoje samotne dubine.U mojim su snovimagorjele kostii krv se sakupila oko ko...
28/09/2017

MRTVA POVORKA

Riječi sam sramežljivo sakrio
u svoje samotne dubine.
U mojim su snovima
gorjele kosti
i krv se sakupila oko koljena
pa histerično briznula u plač
kao da me hoće zavarati
sažalnim pjevom smrti i
slikom uzvišenog umjetnika
koja prikazuje vješala
iz čije se tajnovitosti rađaju smrtnici.
Nesnosni mirisi zadavljenih vratova
na mrtvačkim poljanama
sasjekli su mi noge.
Množe se ova napeta tijela
i noć u porođajnim mukama izumire,
a ja, zaneseni nevjernik,
ne primjećujem da i dio mene
nečujno propada.
Podsmjehuju se izbočene čeljusti
međusobno, a ja se u tom
provokativnom smijehu davim
i nisam sposoban nastaviti
imajući na umu
strašne prizore
judskog klanja i žderanja
zbog čije me surovosti
leđa priginju uplakanoj zemlji.
Riječi sam nepovratno izgubio
i samo gorčina tišine
progovara iz mene
pokrećući strahove
umjesto jezika.
Ono što vidim u snovima
tako je slično stvarnosti,
tako je jadno i sumorno.
Izgubljen sam i zaprepašten
pogrebom jezivih melodija
iz čijih grobova mahnito iskaču
djevojčice poderanih haljina
s omčama oko vratova,
s ruzinavim čavlima u rukama
zbog kojih u suzama kliču.
Plaču tuđi plač.
I svoju muku.
U ovom se kaosu ni ja
ne prepoznajem i nisam jak,
predajem se bez riječi, bez govora,
slijepo se pozivajući na ono
u što sam davno vjerovao.

Vladimir Tomaš, Časopis ''Poezija'', Broj 2

HOMO UNIVERSALIShelmuta, podstanara gospođe kleinsam susreo jutros na križanju mendelssohnstraßeu smjeru reuterwegakako ...
24/09/2017

HOMO UNIVERSALIS

helmuta, podstanara gospođe klein
sam susreo jutros na križanju mendelssohnstraße
u smjeru reuterwega
kako užurbano korača žmirkajući na lijevo oko
i govori: heutzutage werden kurtisanen
von hinten nicht gebumst, nur foot fe**sh und
andere schräge sachen, alles spielzeugerotik
und nichts weiter,
na to sam mu odgovorio
kako je m. jutros žbukao u schwanheimu
te kako rumunji sada rade za satnicu od 5 eura
i kako općenito uzevši
napredak ovisi o više
našoj moći prosudbe skrivenih faktora,
helmut je na to pripalio cigaretu
slegnuo ramenima i pozdravio sa
adieu, ar*****ch.

Marko Pisarević, Časopis ''Poezija'', Broj 2

U OKU POSMATRAČAPrvog je bilo najtežeGledao samuravnoteženo kretanje ramenaprouzrokovano disanjemPovoljan vjetarIdealnu ...
20/09/2017

U OKU POSMATRAČA

Prvog je bilo najteže
Gledao sam
uravnoteženo kretanje ramena
prouzrokovano disanjem
Povoljan vjetar
Idealnu razdaljinu
Pravilnu p**anju metka
On
vjerovatno misleći
o kući i porodici
ni slutio nije
bio je previše neoprezan
kriv je za svoju
smrt
ostale sam skidao jednostavno
uživajući u tome
volio sam gledati
zaleđenu bol na njihovim licima
dok padaju pokošeni
Danas sam pedagog u školi
Pubertet je najveći problem
Nasilje nije rješenje
Ponekad
Poželim okidač

Ahmed Bradarić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

OTACotac goni ovce prema šumii podiže krov na kući rukama toliko jakim da preusmjerava rijekeizguruje planete iz njihovi...
16/09/2017

OTAC

otac goni ovce prema šumi
i podiže krov na kući rukama toliko jakim da preusmjerava rijeke
izguruje planete iz njihovih elipsa
kada ga zamolimo
sprema drva za zimu, razgovara s motorima
sve u istom danu
i odlučuje opet biti dobar otac dok se još sjeća
što je zagrljaj
pred kraj dana naraste mu sjena i zubi
nekad ga ne prepoznam
ništa nije bezbojnije od smrti ali otac se ne boji
svaki dan pada pokošen bez krvi preda mnom
u mokru zemlju

znam mu prkosno reći da ja nikad neću pušiti
ali pušim sjebana i negdje između
ionako više nije nego jest
posađen u smrti

Monika Herceg, Časopis ''Poezija'', Broj 2

UBOŽNICAU praznoj čekaonici,dva stola za posjetitelje.Iz drugih prostorija,stižu glasovi.Na stolu razni predmeti.Bilježn...
12/09/2017

UBOŽNICA

U praznoj čekaonici,
dva stola za posjetitelje.
Iz drugih prostorija,
stižu glasovi.
Na stolu razni predmeti.

Bilježnica, kutija i pepeljara.
Na naslovnici mladi pas!
Zapisano: 6 pelena, stanje redovno, ne odgovara, obitelj upozorena.
Na stolu cigarete; pušenje ubija.
Čekanje.

„Gospodine Maras, dignite guzicu.“
Iz čekaone prolaz u sobe; kuhinju; izlaz.
Lica jednoličnosti gledaju kroz prozor.

Mrtvi TV, živa priroda, arbitrarni prostor.
Odbrojavanje – do susreta, do kraja, do smrti.

Marija Biljan, Časopis ''Poezija'', Broj 2

TrougaoU rukama rđavi šestar.Rizična, ali precizna kružnica.Opasna vožnja od nemira do spokoja.Bele linije udišem kao na...
08/09/2017

Trougao

U rukama rđavi šestar.
Rizična, ali precizna kružnica.
Opasna vožnja od nemira do spokoja.
Bele linije udišem kao narkoman.
Pogled u stranu, crte iznad uha.
Vreme je nevidljivi gospodar
i ne radi ni za koga.
Sat je dželat
i njemu se žuri.
Bez predoziranja jer je smrt dosadna.
Miris dima cigarete i najlon čarapa.
Zvižduk poznatih stihova.
Povratak u pitomi mrak.
Biram dvosmisao umesto besmisla.
Krugovi i linije.
Čista matematika, duga ljubav.

Jovana Vasković-Ilić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

JEŠUA HA-NOCRIVidio sam gaS radnicimaLivnice čelika u TuzliLežao je na poduSindikalne prostorijeNa kartonskoj kutijiŠtra...
04/09/2017

JEŠUA HA-NOCRI

Vidio sam ga
S radnicima
Livnice čelika u Tuzli
Ležao je na podu
Sindikalne prostorije
Na kartonskoj kutiji
Štrajkovao je s njima
Glađu
Bio je zamišljen
Tužan
Ozbiljan
Imao je ispijeno lice
Blag pogled
Umornih očiju
Nosio je
Zimsku jaknu
Izblijedjele farmerice
Futrovane čizme
Niko ga nije prepoznao
Ali sve je govorilo
Da je to on
Osjećao sam to
Vjerovao
Mada je na glavi
Nosio zgužvan kačket
Umjesto oreola
Svjetlosti

Fuad Hrustić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

MREŽAŽudimo da budemo deo nečega,Povezuju nas pipci lepljivi i dugi.Umiruje nas solidarnost stegaJer znamo da ih nose i ...
31/08/2017

MREŽA

Žudimo da budemo deo nečega,
Povezuju nas pipci lepljivi i dugi.
Umiruje nas solidarnost stega
Jer znamo da ih nose i drugi.

Daljina omogućava da lagodno lažemo.
Nema bliskosti da obavezuje i koči.
Možemo svašta da radimo i kažemo
Jer se nikada ne gledamo u oči.

Aleksandar Antić, Časopis ''Poezija'', Broj 2

BESKRAJ ZELENILA U MIRISU KRVISmije se krezubo i sito.Igra se oštrim noževimaŠto režu sjene snova.Napuklim ustima grize ...
27/08/2017

BESKRAJ ZELENILA U MIRISU KRVI

Smije se krezubo i sito.
Igra se oštrim noževima
Što režu sjene snova.

Napuklim ustima grize srce,
Sićušne kapljice rubina.
Potom ga dugo žvače
Lakomim zubima.

Guta ga dugo u treptaju lišća,
Nudeći zelenilo kao utjehu
I tobožnje proljeće kao spas.

Slatko priča o smrti
U koju tonu krhotine srca.
Ne da plakati,
Smijati se,
Ljutiti,
niti vjerovati.

Đurđica Stuhlreiter, Časopis ''Poezija'', Broj 2

31/05/2017

Dragi naši prijatelji,

obavještavamo Vas da je POZIV za treći broj časopisa od večeras (nakon 22.00 h) i zvanično ZATVOREN!

Zahvaljujemo se svima vama koji ste nam poslali svoju poeziju. Autori odabranih pjesama bit će obaviješteni e-mailom.

:)

Dragi naši, POZIV je otvoren još SUTRA, do 22.00 h. :)
30/05/2017

Dragi naši,

POZIV je otvoren još SUTRA, do 22.00 h. :)

Konkurs je otvoren još sedam dana. U narednu srijedu, 31.5. u 22:00 konkurs će biti zatvoren i neće se produžavati. Sve ...
24/05/2017

Konkurs je otvoren još sedam dana. U narednu srijedu, 31.5. u 22:00 konkurs će biti zatvoren i neće se produžavati. Sve prijave koje stignu nakon roka neće biti uzete na razmatranje.

09/05/2017

Redakcija KNJIŽEVNOG PETKA najavljuje zadnju tribinu u ovoj sezoni, vrhunski storytelling doživljaj u Zagrebu u klubu Pločnik:

MORAMO PRIČATI
(storytelling i oko njega)

Pričanje priča postoji od davnina i zajedničko je svim kulturama. Storytelling, odnosno kazivanje, kao najbolji hrvatski prijevod ove riječi, neodvojivo je vezano za čovjeka i njegovo poimanje svijeta, ono je njegova oprema za suočavanje s onim što ga okružuje. Kroz povijest, storytelling se očitovao kao kolektivni čin kojim su se kroz set verbalnih formula i spektar odabranih tema, u kombinaciji s izvedbenim vještinama, posredovale vrijednosti cijele zajednice. Kao izrazito komunikativna forma i specifikum imanentan ljudskoj prirodi, kazivanje se održalo do danas. Međutim, u svom suvremenom formatu, ono se više ne bavi kolektivnim djelom nego posreduje prije svega priču kao individualno djelo. Pri tome se govor/izvedba storytellera realizira kao performerski čin jasne narativne strukture s gusto kodiranim značenjima, kao akt koji implicira određeni emocionalni transfer, pa cijeli storytelling proces u interakciji s publikom postaje kolektivni live užitak u dobroj priči.

Na tribini će o kazivanju govoriti urednik i voditelj ovog Književnog petka Kruno Lokotar, eminentno uredničko ime, književni kritičar, esejist, jedan od utemeljitelja domaće storytelling scene, Tanja Mravak, spisateljica i pedagoginja, kraljica Pričigina, glasovitog splitskog festivala pričanja priča, te Antonio Nuić, redatelj, scenarist i također pedagog. Pritom će se Tanja i Antonio kao dva vrhunska storytellera okušati u pričanju priča. Kruno će gledati da šuti. I šutjeti da gleda. I slušati. Barem kada drugi kazuju.

Tribina će se održati 12. 5. u Zagrebu u klubu Pločnik, Međimurska 21, s početkom u 20 sati.

Dođite i uz jake snage storytellinga uživajte u dobrim pričama!

08/05/2017

Molimo vas da pjesme šaljete prema uslovima konkursa. Dakle, šaljite jednu pjesmu koja nije nigdje objavljena. Prijave koje ne budu ispunjavale sve uslove konkursa ili koje zakasne na konkurs neće biti uzete za razmatranje. Podsjećamo i na to da Časopis "Poezija" objavljuje autorske pjesme isključivo na varijantama zajedničkog jezika: bosanskoj, srpskoj, hrvatskoj i crnogorskoj varijanti. Pjesmu možete slati na pismu koje je vama bliže i tako će biti objavljena. Ukoliko se na drugi način bavite poezijom ili umjetnošću, želite pomoći kreiranju časopisa, njegovim predstavljanjem, prezentiranjem poezije putem fotografija, slika, glume, muzike ili na neki drugi način, javite nam se putem facebook poruke ili e-maila. Pozdrav.

Dragi naši,POZIV za treći broj časopisa ''Poezija'' je zvanično OTVOREN. Traje od 1. do 31. maja. :)
03/05/2017

Dragi naši,

POZIV za treći broj časopisa ''Poezija'' je zvanično OTVOREN. Traje od 1. do 31. maja. :)

 Na Međunarodni dan poezije, čitajte Poeziju :)http://poezija-casopis.rhcloud.com/wp-content/uploads/2017/02/poezija_bro...
21/03/2017



Na Međunarodni dan poezije, čitajte Poeziju :)

http://poezija-casopis.rhcloud.com/wp-content/uploads/2017/02/poezija_broj2.pdf

06/03/2017

Dragi naši,

poziv za novi broj bit će objavljen krajem aprila, a do tada - uživajte u drugom broju! :)

http://poezija-casopis.rhcloud.com/wp-content/uploads/2017/02/poezija_broj2.pdf

Address

Sarajevo
71000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Časopis "Poezija" posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Časopis "Poezija":

Share

Category


Other Magazines in Sarajevo

Show All