Zamisli.ba

10/07/2024

Omladinski centar CK13, Inicijativa mladih za ljudska prava – Crna Gora i Centar za mlade KVART Prijedor te pozivaju da se prijaviš za učešće na Regionalnoj političkoj školi o devedesetim “SPASIT ĆE NAS LJUBAV!" koja će se održati od 15. do 21. septembra u Sremskim Karlovcima za učesnice i učesnike iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ako imaš između 18 i 30 godina i živiš u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini ili Hrvatskoj, ako osećaš potrebu i imaš volju da menjaš svet nabolje – prijavi se!

Link za prijavu nalazi se u tekstu poziva, a rok za prijavu je 18.08.2024.

Omladinski centar CK13, Inicijativa mladih za ljudska prava – Crna Gora i Centar za mlade KVART Prijedor te pozivaju da se prijaviš za učešće na Regionalnoj političkoj školi o devedesetim “SPASIT ĆE NAS LJUBAV! koja će se održati od 15. do 21. septembra u Sremskim Karlovcima za učesnic...

08/07/2024

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba organizuju nagradni konkurs “Kako živi kultura sjećanja u Bosni i Hercegovini?“.

Kakvo je vaše mišljenje o ovoj temi? Kakvo je stanje kulture sjećanja u našoj državi? Kakako se bavimo kulturom sjećanja, ko se njome bavi? Na koji način? Da li su žrtve i preživjeli u centeru memorijalizacije? Da li su vidljivije brojke ili lica? Da li nas narativi kulture sjećanja uče da ne dozvolimo da se zlo više ikaa ponovi ili nas razdvajaju? Postoji li zdrava kultura sjećanja u našeoj zemlji i našem regionu?

Vaše tekstove nam šaljite na adresu [email protected]. Dva najbolja rada ćemo nagraditi iznosom od 70 KM.

Konkurs će biti otvoren do 21. jula 2024. godine do 12 časova.

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba organizuju nagradni konkurs “Kako živi kultura sjećanja u Bosni i Hercegovini?“. Teme kulture sjećanja, izgradnje i očuvanja mira, te pitanje tranzicijske pravde, su teme koje se desetljećima unazad od okončanja sukoba na prostorima bivše...

08/07/2024

🌿 U Bosni i Hercegovini, državi u kojoj se neprestano krše ljudska prava, borba za ekološku pravdu svedena je na entuzijazam pojedinaca, bez ikakve institucionalne podrške.

📰 Cijeli tekst pročitajte na linku: https://bit.ly/4cubWDm

19/06/2024

14/06/2024

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba objavljuju nagradni konkurs “Gdje su ljudska prava i slobode LGTIQ osoba u BiH?”.

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi? Kakvo je stanje ljuduskih prava i sloboda LGBTIQ osoba u BiH? Kako je živjeti, raditi i graditi život u društvu koje diskriminira osobe iz LGBTIQ zajednice u našoj zemlji?

Vaše tekstove šaljite na adresu [email protected]. Dva najbolja rada biće nagrađena iznosom od 70 KM i objavljena na našem portalu. Konkurs će biti otvoren do 24. juna 2024. godine do 12 časova.

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba objavljuju nagradni konkurs “Gdje su ljudska prava i slobode LGTIQ osoba u BiH?”. “Sloboda u najširem smislu predstavlja sposobnost samostalnog djelovanja i neovisnog odlučivanja, omogućavajući pojedincu ili grupi da žive autentično i si...

12/06/2024

Online Panel "Stanje ljudskih prava LGBTIQ osoba u BiH"
Centar za mlade KVART iz Prijedora i portal zamisli.ba organizuje online panel diskusiju na temu "Stanje ljudskih prava LGBTIQ osoba u BiH". Panel će se održati u petak, 14. juna 2024. godine, s početkom u 18:00h. Diskusiju će biti moguće pratiti na Facebook live-u Centra za mlade KVART.

Sloboda u najširem smislu predstavlja sposobnost samostalnog djelovanja i neovisnog odlučivanja, omogućavajući pojedincu ili grupi da žive autentično i sigurno, bez obzira na vanjske ili unutrašnje pritiske. Često je upravo težnja ka slobodi poticaj za revolucije i borbe za društvenu pravdu. Zato slobodan život znači i slobodu od nasilja, jer slobodan život počinje kad nam je obezbijeđena zaštita i sigurnost, kada smo slobodni od nasilja, kad možemo samostalno da odlučujemo o svom tijelu i rodnom izražavanju, kada možemo da gradimo partnerske odnose bez straha, kad možemo da budemo aut i da osjećamo ponos, a ne strah da će nas neko napasti, maltretirati ili uslovljavati.

LGBTIQ osobe izložene su višestrukoj diskriminaciji na svakodnevnom nivou, u primarnim porodicama, društava, u javnom prostoru, u institucijama tid., njihova osnovna ljuska prava se krše i ograničavaju kontinuirano. Zbog toga je važno da adresiramo sve probleme s kojima se LGBTIQ zajednica suočava u BiH.

Pridružite nam se i saznajte više o trenutnom stanju ljudskih prava LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini, kao i o izazovima s kojima se suočavaju. Vaše prisustvo i podrška su ključni za podizanje svijesti i poticanje pozitivnih promjena u našem društvu.

Na panelu će govoriti:
- Anisa Pračić Šehić
- Ivana Arapović
- Admir Adilović
Panel će moderirati Vanja Šunjić.

Ovaj onaline panel realizujemo u saradnji sa Civil Rights Defenders.

Zamisli.ba
je neprofitni medij koji stvara siguran prostor za aktivizam i građansko novinarstvo.

03/05/2024

Novinarstvo nije zločin! ✊

Danas se obilježava Svjetski dan slobode medija.

Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 3. maj Svjetskim danom slobode medija 1993. godine, a obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.

Ovom deklaracijom se podrazumijeva nezavisnost u odnosu na političke, ekonomske i vladajuće strukture. Međutim, svakodnevno svjedočimo da se medijima sve više ograničavaju slobode i nezavisnosti kako u našoj zemlji ali i širom svijeta.

Ovaj dan je i trenutak da se podsjetimo ključne uloge koju mediji grade u demokratskom društvu, a posebno u eri kada je tehnološki napredak omogućio da se tako lako šire i namjerne dezinformacije i pogrešne informacije koje su nastale slučajno.

Novinari u cijeloj državi, a naročito novinarke, često su j meta napada. Mnogi dobijaju prijetnje preko interneta ili doživljavaju napade zbog izvještavanja o korupciji, radu vlasti i kršenjima ljudskih prava. To je neprihvatljivo i ne smije se tolerisati.

UNESCO-ov izvještaj otkriva da je 70% okolišnih novinara napadnuto zbog svog rada. Najmanje 749 novinara ili medijskih kuća koje izvještavaju o ekološkim pitanjima napadnuto je u posljednjih 15 godina, a dezinformacije na internetu dramatično su porasle u tom razdoblju. UNESCO je na Svjetski dan slobode medija pozvao na snažniju podršku okolišnim novinarima i bolje upravljanje digitalnim platformama.

Prijetnje i napadi na novinare i novinarke moraju biti predmet učinkovite istrage. Bez sumnje, potrebno je učiniti više kako bi i radno okruženje novinara bilo bezbjedno i oslobođeno političkih i ekonomskih pritisaka.

20/02/2024

"Znam da će Vlada dobiti zakon kakav je projektovala. Ona ima sve instrumente da to učini, sa našom voljom ili bez naše volje.

Umjesto da zdrav, obrazovan, moralan, radni čovjek i zaštita neobnovljivih prirodnih resursa bude državni interes od nultog značaja. mi smo to pretvorili u besprizornu eksploataciju, uništenje prirodnih resursa za račun stranih kompanija, domaćih privrednih prestupnika, naglašavam: prestupnika, i pojedinaca iz kvislinške vlasti.

Mi u Bistrici nećemo nikada odustati od svojih zahtjeva da se nelegalno kopanje rude ne vrši tamo, bez obzira što smo svjesni da najvjerovatnije u Republici Srpskoj nećemo dobiti zadovoljenje pravde."

Jovan Lekanić, mještanin sela Bistrica, Prijedor, 25. januara 2024., javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske.

Papir trpi sve. Ja znam da će Vlada dobiti zakon kakav je projektovala. Ona ima sve instrumente da to učini, sa našom voljom ili bez naše volje. Mislim da bi za sve bilo bolje da iz ovog procesa ne izađemo kao suprotstavljene strane, jer nas je zaista premalo, ne samo u Republici Srpskoj, nego ...

20/02/2024

Borba za spas rijeka: Naše zajedništvo teče kao rijeka koja ne poznaje granice i podjele!

Riječni aktivizam vratio je nadu ljudima širom regiona da su promjene i pobjede moguće čak i onda kada se na suprotnoj strani nalaze domaći i strani moćnici, te je tako inspirisao i brojne druge borbe. Braniteljke i branitelji rijeka izgradili su neraskidivo zajedništvo uprkos svim podjelama i danas ovo naše zajedništvo jača i nastavlja da teče kao rijeka koja ne poznaje granice!

U organizaciji Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i ostalih članica regionalnog saveza “Odbranimo r(ij)eke Balkana”, koji okuplja ekološke aktiviste i aktivistkinje, aktivističke pokrete i udruženja građana iz država regiona, 22.02.2024. godine (četvrtak) u 18:00 sati u sarajevskom Kino Meeting Point bit će održana promocija dokumentarnog filma “Zajedništvo”. Svi građani i građanke su pozvani na besplatnu projekciju ovog filma!

Riječni aktivizam vratio je nadu ljudima širom regiona da su promjene i pobjede moguće čak i onda kada se na suprotnoj strani nalaze domaći i strani moćnici, te je tako inspirisao i brojne druge borbe. Braniteljke i branitelji rijeka izgradili su neraskidivo zajedništvo uprkos svim podjelama ...

05/12/2023

05/12/2023

Without journalists on the ground in Gaza, the atrocities of the war and the human consequences would go unreported. We cannot allow that to happen.

Gaza is being bombed again. This means that even more innocent civilians will be killed and among them are 's brave, invaluable and irreplaceable journalists.

Therefore, our message to the international community is clear:

▶️ Protect journalists in Gaza in accordance with International Humanitarian Law.
▶️ Ensure access to Gaza for journalists.
▶️ Stop destruction of communication infrastructure in Gaza and end blockade to restore services.
▶️ Ensure that there will be no impunity for the killings of journalists.

28/11/2023

Roditeljski PTSP karakteriše emocionalnu i fiziološku disregulaciju, uvjerenja povezana sa traumom, izbjegavanje i povlačenje. To ima posljedice na interakciju roditelj-dijete putem socijalnog učenja i emocionalne razmjene koja dosta p**a zna biti neadekvatna. Neprilagođeno roditeljstvo smanjuje djetetov kapacitet da se izbori sa izazovima njihovih života, povećavaju djetetov stres te mogu dovesti do osiromašenja resursa koji protektivno djeluju na djetetovo mentalno zdravlje.

Baveći se problemima klijenata koji dolaze na psihoterapiju neminovno je da se u toku psihoterapijskog rada osvrnemo na obrasce emocionalne vezanosti. Ono što se vremenom dalo primijetiti jeste da mnogi od njih, koji su bili iz različitih socioekonomskih grupa, etničkih grupa, različite dobi i ...

22/11/2023

Volimo i poštujmo se, jer zaista ljubav pobjeđuje. Trudimo se da budemo bolji ljudi, razmišljajmo pozitivnije, ne gledajmo vjeru, naciju, boju- sviju nas je Jedan stvorio. Pružimo ruke jedni drugima, čvrsto stisnimo i nasmiješimo se, jer je sve ovo prolazno i zašto da prođe ovako?! Zar ne bi sve bilo ljepše, pozitivnije i sigurnije da se slažemo? Želim da poteče rijeka dobrote u svijetu iz izvora koji ćemo zajedno izgraditi. Poslije kiše lijepih riječi prilikom prve zrake prelijepog izlaska sunca se po čitavoj zemlji koja bi rađala usjeve dobrote, sadimo ljubav, sadimo povjerenje, slogu, jer samo tako sve će procvjetati jednog dana i mirisat će na iskrenost.

Ova slika je izraz zabrinutosti za čovječanstvo, ali isto tako i čežnja djeteta za slobodom i životom u kojem vladaju ljubav i mir!

Šaljem ovu poruku mira zajednici, svijetu, čovječanstvu vjerovatno bez ikakvog uticaja ali zaista bih voljela da pročitate, protumačite i razmislite o ovom u nastavku… Teško je utjecati na neke događaje koji se dešavaju danas u svijetu. Ja sam tako potresena sa svim što se dešava oko men...

21/11/2023

Osnovni sud u Prijedoru odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev Dalibora i Marijane Pavlović (bivši gradonačelnik Grada Prijedora i njegova supruga) da im Stanislav Liščinski plati 6.000 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog duševne boli nastale usljed povreda ugleda i časti koje su pretrpjeli zbog klevete. Sud je tužbu odbio u cjelosti, pa tako i zahtjev Pavlovića da Liščinski o svom trošku ovu presudu objavi u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuišu u Prijedoru i na prostoru Republike Srpske i da im nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 4.680 KM sa zakonskom zateznom kamatom.

U nastavku donosimo dijelove odluka prijedorskih sudova, a na početku izdvajamo navod postupajućeg sudije: Po mišljenju suda, tuženi kao građanin ima potpuno pravo, čak i obavezu, ukazivati na probleme koje terete društvo, na probleme korupcije, netransparentnog zapošljevanja, nepotizma, problematike sa kupljenim diplomama.

Osnovni sud u Prijedoru odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev Dalibora i Marijane Pavlović (bivši gradonačelnik Grada Prijedora i njegova supruga) da im Stanislav Liščinski plati 6.000 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog duševne boli nastale usljed povreda ugleda i časti koje su pre...

20/11/2023

Prije više od tri desetljeća svijet je djeci dao obećanje - da ćemo ujedinjeni stajati zajedno, u želji da stvaramo svijet po mjeri djeteta. Svijet u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u porodici, biti sigurno i zaštićeno.

Danas, 34 godine nakon, stanje u svijetu daleko je od ispunjenja obećanja koje smo dali djeci.

Djeca i dalje stradavaju u oružanim sukobima, prisiljena su napustiti svoje domove kako bi pobjegla od rata i katastrofa, a siromaštvo ponovno postaje svakodnevica sve većeg broja djece. Milioni djece i dalje se susreću s preprekama u pristupu kvalitetnom obrazovanju i osnovnim zdravstvenim uslugama.

Sukob u Gazi kao i brojni drugi sukobi širom svijeta dokaz su do koje mjere smo kao civilizacija iznevjerili djecu i to nastavljamo. “Naši najveći strahovi u vezi sa prijavljenim brojevima ubijene djece koji su postali desetine, zatim stotine, a na kraju i hiljade su se ostvarile za samo dvije sedmice. Gaza je postala groblje za hiljade djece. To je pravi pakao za sve ostalen,"navodi se u nedavnom izvještaju UNICEF-a.

https://www.unicef.org/press-releases/gaza-has-become-graveyard-thousands-children

20/11/2023

Zagađivanje vode za piće je krivično djelo. Krivičnim zakonikom Republike Srpske, član 206, kazne su u rasponu od novčanih do 12 godina zatvora. Mještanin Bukove kose kod Prijedora, koji se zajedno sa još 15-ak domaćinstava pitkom vodom snabdijeva sa izvora Begovac, nije uspio prijaviti zagađenje vode o kojem su aktivisti i mediji izvještavali uz fotografije i video snimke.

STAKIĆ: U policiji su mu rekli da nisu nadležni. Poslali ga u komunalnu. Tamo mu isto rekli da nisu nadležni. Poslali ga u inspekciju za vode. Oni rekli da su nadležni za vodu iz gradskog vodovoda, ne i za privatne bunare“, kaže aktivista Miroslav Stakić, jedan od članova neformalne grupe Sačuvajmo Potkozarje, osnovane s ciljem borbe protiv otvaranja rudnika uglja na Bukovoj kosi.

Zagađivanje vode za piće je krivično djelo. Krivičnim zakonikom Republike Srpske, član 206, kazne su u rasponu od novčanih do 12 godina zatvora. Mještanin Bukove kose kod Prijedora, koji se zajedno sa još 15-ak domaćinstava pitkom vodom snabdijeva sa izvora Begovac, nije uspio prijaviti zag...

16/11/2023

Mir bi trebao predstavljati najviši stadij ljudskog drutštva u moru turbulencija i izazova koje smo, sami sebi, kao društvo i kao čovječanstvo napravili. Građani i građanke u Bosni i Hercegovini, često da li namjerno ili ne, svjesno ili nesvjesno, neverbalna djela doživljavaju kao isključivi instrument narušavanja blagostanja i mira. Međutim, riječ je ta koja pokreće sve. Kako moć riječi pokreće pozivitne promjene, isto tako pokreće i negativne događaje, struje i vjetrove.

Neko je nekada davno rekao da ako želite uništiti jedno društvo, uništite mu kulturu i obrazovanje. Narušavanjem ova dva bitna stuba društva, narušava se stabilnost i harmonija. A narušavanjem stabilnosti i harmonije, narušavamo mir. U Bosni i Hercegovini se već 28 godina, agresivno ugrožavaju i uništavaju kultura i obrazovanje. Nepostojanje jedinstvenog obrazovnog sistema, sindroma dvije škole pod jednim krovom, dijeljenje nedjeljive kulture, prisilno oduzimanje i pripajanje određenih kulturoloških pojava isključivo jednom etnosu, stvara dublji razdor među građanima i građankama, pod krinkom zaštite nacionalnih interesa. Koruptivni sistem, virus nepotizma koji se toliko ukorijenio u društveni sistem Bosne i Hercegovine, onemogućava razvoj i poštivanje ljudskih prava.

Mir – riječ koja se često koristi u raznim konotacijama. Toliko često, da ponekad pomislim da je mir kao riječ postao floskula za dobijanje popularnosti i izgradnje prividnog imidža pozitivne persone u javnoj sferi. No, zapravo razumijemo li mir u širem kontekstu od onog da je mir odsustvo r...

16/11/2023

Sve je više komunalnog otpada širom svijeta, posebno plastike koja se raspada stoljećima, pri tome zagađujući zrak, vodu i tlo i prodirući u sama živa bića u vidu mikročestica. Mnoga društva, pa i bosanskohercegovačko, suočavaju se stoga s problemom adekvatnog odlaganja i reciklaže otpada. Upravo ovaj globalni problem je tema rada dvoje umjetnika: austrijskog režisera Nikolausa Geyrhaltera i bosanskohercegovačke umjetnice Iman Della Luna Glušac.

“Naše prirodne ljepote preplavljene su smećem. Procjenjuje se da širom BiH postoji oko 10.000 divljih deponija na kojim završava otprilike četvrtina otpada u BiH. Službeni podaci o recikliranom ambalažnom otpadu se ne objavljuju, ali je procjena da se reciklira manje od 10%. Zato smatramo da su ovakvi događaji važni za podizanje svijesti naših sugrađana i sugrađanki o rapidnom porastu količine otpada u kojem svi na neki način doprinosimo, ali i o problemu neefikasnog sistema odlaganja i recikliranja otpada na nivou cijelog društva,” rekla je Sunčica Kovačević, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene ACT.

Aktivisti i umjetnici upozoravaju da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi otpad iz inostranstva, dok zemlja nema efikasan sistem prikupljanja i reciklaže ni za otpad koji sami proizvodimo. Sve je više komunalnog otpada širom svijeta, posebno plastike koja se raspada stoljećima, pri tome zagađujući z...

16/11/2023

Neosporni trud i vrijeme utrošeni u pričanje priče nazvane El Shatt – nacrt za utopiju svakako su se višestruko isplatili. Film je premijerno prikazan na 16. Festivalu mediteranskog filma u Splitu i odmah je osvojio dvije nagrade – nagradu publike i posebno priznanje žirija. Nježnost, poetičnost, dirljivost i toplina kojima zrači šire se sa ekrana prema gledatelju i čine da se film gleda sa smiješkom i nostalgijom prema vremenu društvene potpore, obnove i izgradnje kakvo teško da će se ikad ponoviti. Sve što se dešavalo između fotografija prepušteno je mašti i osjećajima publike, a osjećaje je lako slijediti kada slušate vrlo osobne i vrlo emotivne priče.

Ljudska dobrota, nesebičnost, zahvalnost i humanost, te pomalo zapostavljene kategorije, žive su i opipljive u devedesetak minuta ovog filma. Pa ako su i utopija, lijepo im se prepustiti barem na kratko.

El Shatt – nacrt za utopiju već tokom uvodnih minuta obojenih dugačkim kadrovima spomen-groblja smještenog na obalama kanala prokopanog između Sredozemnog i Crvenog mora gledatelju nježno pruža ruku i uvlači ga u krajolik ušuškan u suton. Zlaćana boja neba i mekana svjetlost zalazećeg s...

16/11/2023

Asistirano ili stanovanje uz podršku dugoročni je plan prijedorskog doma u Čirkin polju. Prati visoke standarde u zbrinjavanju lica sa razvojnim smetnjama i trend izmještanja iz institucija kad god i gdje god za to postoje uslovi. Među 175 štićenika koliko trenutno živi u ovom domu znatan je broj onih koji su visoko funkcionalni i koji bi mogli koristiti takav vid socijalne zaštite.

„Idejni projekat je završen, dobro je osmišljen, gotovo idealno. Investicija jeste velika, ali to je ono čemu treba težiti. Važno je da imamo viziju i da imamo projekat s kojim možemo aplicirati na javne pozive iz oblasti socijalne zaštite i ka potencijalnim donatorima. Bitno je i da se projekat može realizovati parcijalno, po fazama. Možemo krenuti od jedne kućice, ne moramo odjednom praviti cijeli kompleks. I, na primjer, ako je donator Vlada Japana, kućica nosi ime te države“, kaže Vujasinović.

„Evo, vidite, to je osam kućica, svaka ima dva stana, ispred svake bašta, jer to su svakako štićenici koji i rade na našoj ekonomiji i osposobljeni su za poljoprivredu. Znači, oni bi tu živjeli, samostalno, svojim radom bi doprinosili ustanovi, a imali bi našu tehničku podršku, stručni ...

16/11/2023

Danas u kapitalizmu kakav nas je zadesio, to nažalost nije slučaj. Slepo se hita za profitom, po cijenu da se što brže rasturi sve, opustoše resursi, posjeku šume, ukrote vode, a svijesti o širim potrebama društva i zaštiti životne sredine kao da uopšte više nema.

Uzmemo li u obzir sve ovo, kao i političke prilike i neprilike unutar BiH, jasno nam je da živimo u zemlji koja je osuđena da postane resurs kolonijalnih kapitalista, a po završetku iscrpljivanja i raubovanja rudnih ležišta, postaćemo mjesto za odlaganje otpada ili možda i spaljivanje istog. Gradovi i populacija koncentrisaće se oko većih centara, a sve drugo biće prekopano. Robovi u službi rudnika živjeće u većim gradovima, raditi po napuštenim teritorijama i prekopavati sve što se prekopati bude moglo.

Preoravanje zemljišta u svrhu poljoprivrede je sasvim normalno i dopustivo jer stvara uslove za novi život, hranu. Ali postoji i preoravanje države, potpuna destrukcija, a sve u cilju bogaćenja pojedinaca, što nije dopustivo. Plodovi ovakvih aktivnosti imaju za cilj sticanje enormnog bogatstva ...

16/11/2023

Krajem januara 2023. godine, Vlada Republike Srpske objavila je u Službenom glasniku inicijativu za pokretanje ovog rudnika. Naime, na ovom lokalitetu vršena je eksploatacija u dva navrta, jednom u doba Austrougarske, a drugi put u doba drugog svetskog rata. Ruda se eksploatisala podzemnim putem i ko zna koliko je rude izvučeno. Međutim, sada se radi o priči površinskog kopa, što u samoj zamisli jasno ukazuje na ogromnu destrukciju. Na samom lokaliteu, početkom oktobra 2023. godine, počeli su radovi. Na prijavu inspekcijskim organima da se vrše nekakve radnje, nije konstatovano ništa. Pritom su uradjena dva uključenja sa magistralnog p**a kao i dva platoa, a zatim je počela betonaža nekih objekata. Međutim, da li je sve legalno ili ipak nije, još uvek ne znamo.

Postoje brojni nedostaci u ideji o otvaranju ovakvog rudnika i gotovo ni jedna prednost, osim što će mala grupa ljudi zgrnuti bogatstvo po cjenu i ljudskih života.

Ovakvo stanje jasno nam pokazuje da za neke ljudski životi nemaju nikakvu vrijednost, da se običan čovjek koji je ugrožen po bilo kojem osnovu ne može osloniti na državne institucije i da svi oni koji su odgovorni za ovakvu pravnu anarhiju u korist investitora ne snose nikakvu odgovornost.

Prekopavanje mineralnih sirovina nastavlja se bez opšteg društvenog cilja i smisla. Izgleda da je jedini cilj i smisao lični profit pojedinaca. Pojedinci ili manje grupe ljudi, najčešće strani investitori (mada su često i komšije investitori) ostvaruju nevjerovatne zarade na resursima naše ...

16/11/2023

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba objavljuju nagradni konkurs “Postaje li Bosna i Hercegovina neokolinijalistička rudarska škrinja?”

Kakvo je vaše mišljenje o ovoj temi? Da li Bosni i Hercegovini prijeti da postane nekolonijalistička rudarska škrinja? Da li zemlje Zapadne Evrope u Bosni i Hercegovini vide sigurno tlo za osiguranje resursa litijuma i drugih teških i plemenitih metala, ne mareći o budućnosti života na ovim prostorima? Da li znate u kojim zajednicama se planira ili već vrše ova iskopavanja?

Svi radovi moraju biti na lokalnom jeziku (BHSC), ne duži od 1200 riječi te poslani isključivo u Word formatu. Uz tekst nam pošaljite prigodnu ličnu fotografiju u jpg formatu veličine do 2 MB. Radovi koji su prethodno objavljivani, ili/i ne ispunjavaju gore navedene uslove konkursa neće biti uzeti u razmatranje.

Ne objavljujemo radove i sadržaj koji promovišu govor mržnje, eksploativne, seksističke, fašističke ili rasističke ideje.

Vaše tekstove nam šaljite na adresu [email protected]. Dva najbolja rada ćemo nagraditi iznosom od 70 KM i objaviti na našem portalu.

Konkurs će biti otvoren do 23. novembra 2023. godine do 12 časova.

Centar za mlade KVART Prijedor i portal zamisli.ba objavljuju nagradni konkurs “Postaje li Bosna i Hercegovina neokolinijalistička rudarska škrinja?” “Globalna procjena uticaja koji rudarenje metala vrši na rijeke i poplavna područja, objavljena ove sedmice u časopisu Science, otkriva da ...

16/11/2023

"Dobro jutro, mama je rekla da se javim kada objavim pjesmu."

Bila je subota, 28. oktobra, kad mi je poruku poslao Ognjen Radaković, sin moje poznanice. Intervju snimam dva dana kasnije. Ton od sat i pet minuta u telefonu sačuvam kao Dakra Daklu. Materijala ima i previše za temu o mladim talentima i socijalno angažovanoj muzici koju sam kandidovala uredništvu. Sve nikako nije za agencijsku vijest, ni po sadržaju ni po formi, a baciti šteta.

Dobro jutro, mama je rekla da se javim kada objavim pjesmu. Bila je subota, 28. oktobra, kad mi je poruku poslao Ognjen Radaković, sin moje poznanice. Intervju snimam dva dana kasnije. Ton od sat i pet minuta u telefonu sačuvam kao Dakra Daklu. Materijala ima i previše za temu o mladim talentima ...

16/11/2023

Muzičar Dinko Kulenović /45/ kaže da je osnovnu muzičku školu, odsjek gitara, završio jedva. Pored menadžera Milana Gambirože Popa, jedini je član benda Rock Ko Fol koji živi u Prijedoru. Ne sjeća se prvog honorara, a sjeća se da je počeo da živi samo od muzike od kada je počeo raditi sa Al Dinom. Iako je muzika najprimjenjenija umjetnost, i dalje se sreće s potcjenjivačkim pristupom: dobro muzika, al’ radiš li šta ’vako. Pitajte, kaže, Paula McCartneya kako se izbori od prvog do prvog.

Muzičar Dinko Kulenović /45/ kaže da je osnovnu muzičku školu, odsjek gitara, završio jedva. Pored menadžera Milana Gambirože Popa, jedini je član benda Rock Ko Fol koji živi u Prijedoru. Ne sjeća se prvog honorara, a sjeća se da je počeo da živi samo od muzike od kada je počeo raditi...

16/11/2023

Iako ni mnogim drugim manjinskim skupinama ne teku med i mlijeko u BiH, brojke potvrđuju da u bosanskohercegovačkom društvu, unutar oba entiteta, najtežu sudbinu imaju pripadnici romske zajednice – zajednice koju u institucijama u kojima se o njoj odlučuje predstavljaju ne-Romi. Ova apsurdna situacija podsjeća na slučaj od prije nekoliko godina kada je Saudijska Arabija oformila Visoki komitet za ženska prava u kome nije bila niti jedna žena. Otprilike tako izgleda borba bh vlasti da pomogne najvećoj nacionalnoj manjini postavljajući ljude koji nisu pripadnici te manjine i koji ne razumiju njezine probleme i potrebe.

Mahatma Gandi je rekao da se društvo treba suditi po tome kako tretira svoje najranjivije pripadnike. Po tom sudu, društvo Bosne i Hercegovine kotira jako nisko, čak niže nego po nekim drugim parametrima. U društvu apsolutno baziranom na zaštiti prava konstitutivnih naroda vrlo je lako doći u...

29/09/2023

Sve one agencije, odbori, preporuke, konvencije, deklaracije, sahranjene su na idućoj dženazi ili sahrani iduće žrtve. Jer, kad se desi potez na obaraču, posljednji udarac u glavu, tada je kasno. Femicid je, naravno, samo kulminacija društvenog problema, a korijen nasilja nad ženama je u patriharhalnoj kulturi klimanja glavom, osude okoline zbog “nespjelog” braka, u često slabijoj fizičkoj konstrukciji i naravno – ekonomskoj zavisnosti od nasilnika.
Relativiziranje ovog zločina od strane okoline, te medija, koji nagadjaju o motivu, razlozima, koristeći senzacionalističke naslove, takodjer je zabrinjavajuće i ne doprinosi masovnijoj osudi, nego interesu javnosti za najintimnije detalje odnosa žrtve i počinitelja djela. Femicid se ne dešava iznenada, femicid nije ljetna kiša, pljusak iz vedra neba. Pitanje je – koliko mrtvih žena do promjene stanja? Koja je sljedeća? Može li se prepoznati nasilnik spreman na femicid, ili je to stvar zle sudbine?

Početkom augusta sve nas je šokirala vijest o ubistvu žene pred hiljadama gledaoca live streaminga njenog partnera, oca njenog djeteta i njenog ubice. Gradačac je na nogama, zatvoreni su ulazi u grad, a ubica se još javljao u prenosu uživo, tražeći nove žrtve. Video snimak postao je viralan...

29/09/2023

Femicid ne smijemo promatrati kao slučajni događaj jer je on uvijek posljedica dugotrajnog (obiteljskog) nasilja (na kraju nasilnik odluči ubiti svoju žrtvu) ili čin koji je došao zbog osvete. Naime, nasilnici u nekim slučajevima ne mogu prihvatiti da ih je žrtva napustila pa izvrše ubojstvo. Nasilnici ne biraju žrtve, oni ubijaju vlastite supruge, kćeri, sestre, majke, članice obitelji ili nepoznate osobe. Femicid se razlikuje od drugih oblika ubojstava jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žena samo zato što su žene. To pokazuje da se i temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškaraca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama.

Femicid, kada te netko ubije jer ima uvjerenje da pripadaš slabijem spolu i zbog toga te mrzi. Ili ako ćemo biti precizniji zbog tvog roda jer sve što ulazi u zonu djelovanja i ponašanja potaje opasna društvena konstrukcija koja je, doslovno, opasna po život. Femicid je najekstremnija forma ro...