Narodna istorija

Narodna istorija Cilj ove stranice je pomirenje Srba, tako da se vrate tamo gde su nekada bili, uz poštovan

SVI SRPSKI VLADARI
12/01/2025

SVI SRPSKI VLADARI

Kako staviti ovoliku raznovrsnost pod jedan krov?
08/01/2025

Kako staviti ovoliku raznovrsnost pod jedan krov?

30/10/2024

Jedna od najkontroverznijih tema u staroj Grčkoj tiče se ropstva, posebno uloge koju je ta institucija imala u atinskom društvu i njenih filozofskih implikacija. Iako se Atina slavi kao kolijevka demokratije, ovaj demokratski sistem bio je duboko povezan sa praksom ropstva. Procjenjuje se da su robovi činili oko trećinu atinskog stanovništva i bili su ključni za domaći i ekonomski život.

Moralne i etičke dimenzije ropstva izazivale su debate među filozofima. Na primer, Aristotel je u svojoj "Politici" tvrdio da su neki ljudi "prirodni robovi," sugerišući da je ropstvo prirodno stanje za određene pojedince. Ovakav stav legitimirao je ovu praksu, učvršćujući društvene hijerarhije. Nasuprot tome, drugi mislioci, poput stoika, kritikovali su ropstvo, naglašavajući urođeno dostojanstvo svih ljudi i zalažući se za ideju kosmopolitizma, prema kojoj su svi ljudi deo univerzalne zajednice.

Protivrečnosti između ideala slobode i stvarnosti ropstva u Atini i danas izazivaju rasprave među istoričarima i etičarima. Kritičari tvrde da postojanje ropstva podriva principe demokratije i slobode koje je Atina promovisala. Ova napetost ističe složenost starogrčkog društva, u kojem su izuzetna dostignuća u filozofiji, politici i umetnosti koegzistirala sa duboko ukorenjenim društvenim nejednakostima.

BUGARSKA TOKOM TREĆEG RAJHA
21/10/2024

BUGARSKA TOKOM TREĆEG RAJHA

🤔 Administrative divisions of the Tsardom of 🇧🇬Bulgaria 🇧🇬 in 1942..🌿🙋‍♂️

Srednjovekovna srpska nekropola na arheološkom lokalitetu Grčko groblje u Ljuljcu kod Novog Pazara, jugozapadna Srbija.N...
07/09/2024

Srednjovekovna srpska nekropola na arheološkom lokalitetu Grčko groblje u Ljuljcu kod Novog Pazara, jugozapadna Srbija.
Nekropola je osnovana u 13. veku, a povremeno se i danas koristi.
Srednjovekovni spomenici su isklesani od velikih kamenih blokova od kojih su pojedini ukrašeni, dok su mlađa nadgrobna obeležja, naročito ona iz 16. i 17. veka, manjih dimenzija i bogato ukrašena geometrijskim ornamentima, krstovima i predstavama ljudskih figura

NA OLIMPU VIŠE NE ŽIVE BOGOVIDa se malo potsetimo: Srbi (Tračani, Tribali, Iliri...) su nedaleko od Soluna, na jednoj vi...
13/08/2024

NA OLIMPU VIŠE NE ŽIVE BOGOVI
Da se malo potsetimo: Srbi (Tračani, Tribali, Iliri...) su nedaleko od Soluna, na jednoj visokoj planini bacali "kamen sa ramena", a onda se taj sport proširio sve do Pariza 2024 (gde smo ovih dana umesto olimpijskih bogova videli Makronove starlete). Te Srbi su neki došljaci iz Afrike nazvali "Grci", a od slova iz neše reči "PLaNIna" su napravili reč "oLIMP" (slova u obe reči su ista). Cela istorija Olimpijskih igara u tri rečenice. I više od toga - cela istorija.
***
Najviši vrh planine OLIMP se zove Mitikas sa 2.917 nmv. Nalazi se 80 km od Soluna. To je drugi najviši vrh na Balkanu. Na grčkom jeziku Olimp znači „Svetla (planina)”.
U mitologiji, planina Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova, najvažnijih bogova Panteona. Smatralo se da je na Olimpu sagrađen kristalni dvorac u kome obitavaju bogovi. On je takođe duhovna analogija „Gornjeg sveta” šamanske kosmologije.
Arheolozi su 1961 dokazali da je u antici bilo mesto svetilišta Zevsa (boga Sorbona tj. Seu-sarbona). Prvi zabeleženi pokušaj da se izađe na vrh planine bogova odigrao se 1862, ali tada Hajnrihu Bartu, čuvenom istraživaču, nije pošlo za rukom da se popne na sam najviši vrh Mitikas.
(Musala 2.925 mnv u Bugarskoj je najviši vrh Balkanskog poluostrva).
Na slici se vidi Olimp u pozadini.

Рад на имању манастира Високи Дечани, 1900-1909. година  (Фотографија календара Вардар за 1909. годину, која се чува у З...
26/07/2024

Рад на имању манастира Високи Дечани, 1900-1909. година (Фотографија календара Вардар за 1909. годину, која се чува у Завичајном одељењу Библиотеке града Београда).
По аутору ове странице могући аутор ове фотографије је енглеска списатељица, сликарка и путописац Мери Едит Дарам (1883 - 1944) која је почетком 20. века, 1900. и 1903. године обилазила српске земље и многе српске манастире (укључујући и манастир Високи Дечани) снимајући околину и мештане итд, што је резултирало њеном познатом књигом ,,Кроз српске земље 1900-1903", објављене први пут у Лондону 1904. године:
,,Манастир, који се налази на висини око 450 метара изнад мора, појави се као бела црква окружена спољашњим зградама, на улазу у величанствену шумовиту удолину, кроз који тече мала река, Дечанака Бистрица; једна стрма падина богата кестеном, а друга заогрнута јелама. Лишен својих пространих имања, на која су се сручили Албанци, који су у време моје посете чинили даље кретање уз долину немогућим, манастир лежи несигурно на крвавој ивици стварности, и само прекрасна црква од белог мермера говори о његовој претходној слави...
Манстирска блага су сва раштркана, а његове књиге и рукописи који се односе на старе српске крајеве су растурени. Житељи манастира су сада бедно сиромашни, и диринче на својим скученим поседима ради голог преживљавања."
(Мери Е. Дарам, Кроз српске земље (1900 - 1903), Српска Европа, Београд, 1997)

Address

7/236 Lonsdale Street
Melbourne, VIC
3175

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Narodna istorija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Category